Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčele
  • 08.09.2009.

Pčelinjak u rujnu

  • 4.671
  • 184
  • 0

Tijekom rujna nastavljamo s radovima iz kolovoza. U velikom dijelu naše zemlje u ovom razdoblju nestaje pčelinje paše na koju bismo mogli računati s ozbiljnijim unosima za razvoj zajednice. Iznimka su krajevi pored rijeka gdje nakon kiša u kolovozu početkom rujna znaju zamediti livade i pašnjaci. Također, na pašu se može računati u poljoprivrednim krajevima gdje se uzgajaju postrni usjevi. Tako primjerice heljda može cvasti sve do pojave prvog mraza. U dobre jesenske paše ubrajamo i cvatnju vrijeska i ružmarina. Izvori hrane su i raspucali plodovi voća.

Na prave jesenske pčelinje paše mogu računati samo pčelari koji sele košnice. Ostali moraju nastaviti s podražajnim prihranjivanjem započetim u drugoj polovici kolovoza. Ako zajednice ne prihranjujemo, u košnici se pčele počinju spremati za zimu. Matica popušta u polaganju jajašaca i njihov broj svodi se na svega stotinjak dnevno. Površina legla naglo se sužava, a broj mladih novoizlegnutih pčela puno je manji od broja onih koje ugibaju. Svakodnevno pčele istjeruju trutove i ne dopuštaju njihov ponovni ulazak u košnicu. U ovom razdoblju intenzivnije unose propolis kojim zatvaraju sve pukotine i otvore kroz koje ulazi propuh ili svjetlost. U središnjem dijelu košnice pripremaju prostor za zimsko klupko. Oko njega u prazne stanice unose med i pelud i tako povećavaju zalihe, a iznad tog prostora stvaraju takozvanu mednu kapu, odnosno vijenac meda s vrha okvira spuštaju puno niže da im bude na dohvat prilikom zimovanja. Kako bismo im pomogli u tom rasporedu prostora, moramo obaviti završni pregled i razmještaj okvira.

Količina hrane

Tijekom pregleda ocjenjujemo ukupnu snagu zajednice i kvalitetu matice kroz broj pčela i količinu legla. Za uspješno prezimljavanje važna je i količina meda i njegova kakvoća, kao i količina peluda. Ovisno o kraju u kojem će prezimiti košnice, općenito se smatra da su količine od 15 do 25 kg meda dovoljne za uspješno prezimljavanje i rani proljetni razvoj jedne zajednice. Uz te zalihe meda potrebna su još i 2 do 3 okvira peluda. Količina meda za uspješno prezimljavanje ovisi i o tipu košnice, jačini i duljini nadolazeće zime, uznemiravanju pčela prilikom zimovanja i ranoj proljetnoj paši oko pčelinjaka. Ako smo ostavili i više meda nego što će pčelama biti potrebno tijekom zime, nećemo ga izgubiti niti će se on pokvariti jer se med najbolje čuva u košnici. U tom slučaju pronaći ćemo ga u proljeće u košnici i tada ga možemo upotrijebiti za poticanje proljetnog razvoja ili ga izvrcati. Dakako, to je moguće samo s kvalitetnim medom koji se neće kristalizirati. Količinu meda najtočnije određujemo pčelarskom vagom a stariji pčelari i iskustveno. Ako nemamo vagu a niti dovoljno iskustva, zimske zalihe možemo procijeniti pomoću površine saća koju zauzima poklopljeni med. Računa se da 3 dm2 s obje strane okvira sadržavaju oko 1 kg meda, odnosno jedan dm2 sadržava oko 1/3 kg meda. Odstupanje između potrebnih količina za zimovanje i stanja u košnici nadoknađujemo prihranjivanjem pa poticajno prihranjivanje iz kolovoza nastavljamo gušćim sirupom.


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Pčele Med Košnica Matica Propolis Uzgoj

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Veganski proizvodi na Trgu bana Jelačića VegeSajam održat će se u utorak14. lipnja 2022. od 8 do 20 sati na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. VegeSajmom želi se ukazati na prednosti veganske prehrane kroz kušanje i promotivne prodaje ukusne veg... Više [+]