Roj pčela uselio se u šuplje javorovo drvo. Pukotina im je postala tijesna, pa su ogromno saće napravile i izvan drveta, napunivši ga medom. Dvojica pčelara su nedavno odrezali komad drveta i odnijeli ga na sigurno, da prezimi.
Pažnju javnosti u Gradišci u susjednoj BiH, a i šire, privukle su pčele koje su na drvetu u gradu napravile divovsko saće, iz koga je curio med. Neobična pčelinja zajednica stacionirala se u šupljem javorovom drvetu. Pukotina im je ubrzo postala pretijesna, pa je saće svakodnevno bivalo sve veće i izvan drveta.
Pčelari Milutin i Vlado Šokčević uspješno su skinuli pčelinje društvo s drveta visokog preko pet metara, koristeći ljestve, pilu i druge rekvizite.
Milutin, jedan od najpoznatijih pčelara u regiji, kaže da je to bio poduhvat za kojeg su se dugo pripremali.
"Uspjeli smo sigurno, ljestvama dosegnuti ovu visinu i veoma pažljivo, korak po korak odrezati dio stabla na kojem su pčele. Roj je veliki, a u saću ima dvadesetak kilograma meda", ispričao nam je Milutin Šokčević.
Pčele su uz pomoć prijatelja prenijeli na pčelinjak u Kijevcima. Drvo sa saćem i pčelama su smjestili u podrum i pripremili za prezimljavanje.
Brojni pčelari i ljubitelji prirode, te znatiželjnici dolaze se uvjeriti u ovu nesvakidašnju pčelinju aktivnost.
"Sada nam je najvažnije da pčele uzimimo i da pratimo stanje matice. Ukoliko ona ugine spremni smo je zamijeniti novom", kaže Milutin Šokčević, nadaleko poznati pčelar i sakupljač ljekovitog bilja.
Tako su pčele, koje su se kao roj spustile u šupljo deblo javora, a potom izradile saće i napunile ga medom, postale pravi hit. Oblik saća zajedno s drvetom sliči na najljepši kiparski rad, koga nisu izradile umjetničke ruke, već vrijedne radilice i to usred gradske vreve.
Pčelar Dario Škorić, čija je specijalnost skidanje pčelinjih rojeva s drveta, te pletenje trnki od raževe slame, upravo za ove namjene, prognozira opstanak ove neobične pčelinje zajednice.
"Na prvi pogled zajednica je zdrava, a matica jaka. Opstale su i napravile bogato saće puno meda, jer su za staniište izabrale dio grada u kome su veliki drvoredi i ima dosta cvijeća. Milutin je vrstan pčelar i vjerujem u njegov uspjeh", rekao je Dario Škorić.
Slična pojava registrirana je i u lijevčanskom selu Rogolji. U obiteljskoj kući Aleksandra Vučenovića pčele su se nastanile iznad plafona, gdje obitavaju već tri desetljeće. Za razliku od zajednice pronađene na drvetu, Vučenović ne zna u kakvom su stanju pčele u njegovoj kući, jer ne želi otvarati prostor između plafona i ploče.
“Smatram da mi pčele iznad glave donose sreću ! Ne želim ih dirati”, kaže Vučenović.
Bilo kako bilo, Gradiška sve više postaje poznata po vrsnim pčelarima, ali i po neobičnom pčelarstvu.
Foto: Boško Grgić
Autor
Boško Grgić
Je li australski način rješenje za zaštitu pčela od varooze?
Dobar travanj - dobar med: Koje radove treba obaviti u ključnom mjesecu za pčelarstvo?
Pčelari, podnesite zahtjev za isplatu potpora za intervencije iz Stateškog plana ZPP-a
I pčelari strahuju od hladne fronte, Damir Sertić: Jedno bi bilo najgori scenarij
Pčelinji vosak prirodno je rješenje za obnovu drvenog namještaja, evo kako
Je li australski način rješenje za zaštitu pčela od varooze?
Pčelari, podnesite zahtjev za isplatu potpora za intervencije iz Stateškog plana ZPP-a
I pčelari strahuju od hladne fronte, Damir Sertić: Jedno bi bilo najgori scenarij
Damir Senjan
prije 6 dana
Goran Vizintin Ma ja sam ti takav od rođenja, uvjek nekako iako problem to prebaciti na neki šaljivi dio, pa si od problema malo i uveseliš dan. Od Više [+]
