Pretraga tekstova
Pčelarski dani svake godine imaju sve više sudionika te sve ide ka tome da jednoga dana to postane europska pčelarska manifestacija
Međunarodni sajam opreme i pčelinjih proizvoda, 11. Pčelarski dani, na kojima sudjeluje 70-tak izlagača iz Hrvatske, BiH i Srbije, predstavnici njemačkih i slovačkih trgovačkih kuća te pčelarski stručnjaci iz Rumunjske, održava se u Vinkovcima ovoga vikenda, a pored razgledavanja izlagačkih štandova, posjetitelji imaju prigodu poslušati neko od stručnih predavanja na temu "Sa zdravim pčelama u Europu".
Govoreći tijekom svečanosti otvorenja sajma o stanju u pčelarstvu, tajnik Hrvatskog pčelarskog saveza Tomislav Gerić upozorio je kako je u posljednje tri godine u Hrvatskoj na djelu pravi boom pčelara kojih je u Hrvatskoj, kako je naveo, oko 10.000, od kojih je međutim, pri Hrvatskom pčelarskom savezu, registrirano oko 6.500.
„U Hrvatskoj se godišnje proizvede nešto manje od 8.000 tona meda čime su u potpunosti zadovoljene hrvatske potrebe, a preostaje još oko 1.500 tona meda za izvoz“, rekao je Gerić dodajući kako je u Hrvatskoj u 2013. godini bilo upisano oko 425.000 košnica odnosno pčelinjih zajednica, a taj će se broj u ovoj godini povećati na oko 450.000.
Pčelarstvo u Vinkovcima ima dugu tradiciju i sljedeće godine obilježava 130 godina organiziranog pčelarenja. U Vukovarsko-srijemskoj županiji je 400 organiziranih pčelara koji imaju 15.000 košnica i godišnje proizvedu oko 350 tona visokokvalitetnog meda koji je tražen u državama Europske unije (EU), rekao je predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije Željko Šuran.
Predsjednik Svjetske burze pčelara Stipan Pekanović naglasio je pak kako vinkovački Pčelarski dani svake godine imaju sve više sudionika te „sve ide ka tome da jednoga dana postane europska pčelarska manifestacija“ s čime se složio i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, koji je također pohvalno govorio o Pčelarskim danima koji, kako je istaknuo, svakoga proljeća u Vinkovcima okupe velik broj pčelara iz Hrvatske, ali i država regije.
11. Pčelarski dani održavaju se u Sportsko-rekreacijskom centru „Lenije“ i prostorima Poljoprivrednog fakulteta, a organiziraju ih Pčelarski savez Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatski pčelarski savez. Ovogodišnji partner sajma je Pčelarski savez Tuzlanskog kantona (BiH).
Foto: depositphotos.com
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Tagovi
Pčelarstvo Pčelari Sajam 11. pčelarski dani Med Proizvodnja Savez Svjetska burza Manifestacija Proizvodnja Izvoz Štandovi Predavanja
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje