Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelarstvo
  • 10.06.2010.

Pčelarske muke

  • 2.474
  • 111
  • 0

Ovo proljeće pčelari su iščekivali s poprilično straha jer prošla jesen završila je s nepovoljnim prilikama za pčele. Vrijeme pred kraj godine imalo je velike oscilacije u temperaturi, zatim je došla jaka zima... Sve nepovoljno što se moglo poklopiti za loše prezimljavanje pčela - poklopilo se. Ako je suditi po iskustvu koje je prošle zime stekao Marijan Barić, pčelar iz Svete Marije i predsjednik Pčelarskog društva Čmela Sveta Marija - strah je bio opravdan.

Gubili smo radilice

Proljeće je na izmaku, sad se već s puno podataka može govoriti kako ste vi pčelari ušli u novu sezonu...
Očekivali smo gubitke zbog nepovoljnog slijeda okolnosti krajem prošle godine, no mi na području donjeg Međimurja - uz sve što je pogodilo pčelare u cijelom kraju - imali smo i dodatne gubitke zbog tretiranja voćnjaka, izgubili smo puno radilica, pa su pčelinje zajednice ušle u zimu znatno oslabljene... Trenutno imam 43 zajednice jer sam iz zime od ukupno šezdeset uspio spasiti njih tek 26. Kako su u roku od tri dana nestale radilice nakon tretiranja voćnjaka, zajednice su egzistirale na dva ili tri okvira u košnicama, nije se moglo formirati zimsko klupko. I gubici su bili neizbježni. Spajanjem dvomatičnih društava nešto sam spasio. Teško je u jesenskom bespašnom razdoblju spajati društva, ponekad se poubijaju međusobno.

Jeste li unutar društva Čmela zbrajali štete? Kakve su brojke?
Od tridesetak pčelara okupljenih u Čmeli, zbrojili smo nestanak ukupno 350 pčelinjih zajednica! Računajte: ako je to samo 20 kilograma meda po vrcanju - to je već 7.500 kilograma izgubljenog meda, pa puta 20 do 30 kuna... Uz sve negativne posljedice zime, loše je počela godina i zbog toga što su se pčele jako rojile, a mi pčelari ne volimo da nam se roje prije cvatnje bagrema.

Jeste li ostvarili kakvo pravo na naknadu štete?
Mi smo po košnici prikazali štetu od oko 2.200 kuna, pa nam je rečeno da je to previše, da pretjerujemo... Ako se zbroji šteta u medu samo 20 kilograma po 20 kuna, već je 400 kuna, a takva bi trebala biti tri vrcanja, pa k tome 400 do 800 kuna vrijednost roja (ovisno je li na okvirima ili ne) - dakle, to je od 2.000 do 2.200 kuna štete. Bez obračuna pčelarskih ruku, satne osnove, pripreme... Štetu bi, osim toga, trebalo računati dugoročno, barem kroz dvije godine.

Trgovci previše uzmu

Kako je trenutno s plasmanom meda?
U tome sam - od 1980. godine, otkako sam pčelar - nakupio poprilično iskustva. Pčelariti sam počeo u Rovišću kraj Bjelovara u kojem je moj tetak imao pčelinjak. Išao sam s njim k pčelama, lijepo mi je to bilo raditi... Imao sam - po dolasku u Međimurje - i do 100 pčelinjih zajednica, ali onda kad je to bila kooperacija s Medexom Ljubljana. Do devedesete godine imao sam ugovor o otkupu svih proizvoda od 100 košnica - meda, propolisa, cvjetnog praha... Kad smo počeli raditi (brojni pčelari) s Pčelarskom centralom Zagreb, počela je tipično naša priča. Plaćanje je bilo upitno, pa je naše iskustvo - najbolji je plasman na kućnom pragu ili na sajmovima. Onda mi pčelari dobijemo koliko med vrijedi, barem približno. U poslovanju s velikim otkupljivačima cvjetni i livadni med uzimaju nam po 16 kuna, maloprodajna je cijena 56 kuna, za bagrem daju 19 kuna, a od potrošača uzimaju više od 60 kuna... Trgovci puno uzimaju, a malo ulažu. Njihov trošak - sve smo mi izračunali - je manje od sedam kuna po kili meda ako ga uzmu kod nas u rinfuzi i zatim pakiraju za tržište. Malo rade, a žele puno novca, a mi pčelari smo u obrnutoj poziciji - moramo puno raditi za malo novca po jedinici proizvoda.

Zar se vi pčelari ne možete dogovoriti ispod koje cijene nećete dati med otkupljivačima?
Dogovorili smo između naša dva društva u Međimurju, Agacije i Čmele... U PiP Zagreb i u Karlovac med se plasira po 16 do 19 kuna, plus 2 kune poticaja po kilogramu... Za doma smo dogovorili da se ne spušta cijena meda u prodaji na kućnom pragu ispod 30 kuna za kilogram jer je to primjerena i realna cijena. Ali znate kako to već ide - daju ljudi i po 25 kuna za kilogram.

Ne nadamo se dobrom

Da se vratimo na pčelaranje u ovogodišnjoj sezoni - kakve su paše, čemu se nadate?
Tako, tako... Ranoproljetnog cvjetnog meda nema više od 10 kilograma po pčelinjoj zajednici, što je upola manje. Bagrem još nismo vrcali, a u vrijeme cvatnje bagrema bilo je baš loše vrijeme i očekujemo podbačaj. Kesten je zanemariv, sada bi trebale nositi livade, ali nema više cvijeća kao nekad. Sad su to kultivirane livade, a ne one negdašnje senokoše prepune različitog cvijeća. Pojavila se kadulja, ali ekonomska paša. U jesen smo upamtili da je zlatošipak bio slab. Već je pet godina tako, što znači da se nešto događa u prirodi, makar stariji pčelari kažu da nije ništa posebno, da se to i ranije događalo. Vremenske prilike inače su takve kao da se sve zamaknulo za dvadeset pet dana naprijed...

Kažete da prirodne paše nestaju, no može li se pčelama ponuditi nešto drugo?
Može, ne nešto drugo, nego nešto staro. Unutar Čmele pokrenuli smo niz akcija, pa smo tako - između ostalog - dogovorili da na svom području (jer svi imamo neku zemljicu, voćnjak, livade) sijemo i sadimo medonosno bilje. Sijemo hajdinu, faceliju, tikve, suncokret... Ja sijem hajdinu na strnišče. Dugo medi, samo - traži idealno vrijeme da bi pčele došle na hajdinu. Kao udruga, Čmela na pogodinim općinskim zemljištima, na i uz lovačke remize planira zasaditi drvorede lipa, kestena i bagrema. Planirali smo 500 sadnica zasaditi već ovog proljeća, ali vrijeme nas je onemogućilo, pa smo posao odgodili za jesen. Vidite - na dugim potezima slobodnog zemljišta, uz derivacijske kanale hidoelektrana također bi se moglo zasaditi medonosno drveće, ali njime i oplemeniti prostor. Samo, to traži veću akciju nego je može organizirati jedna mala pčelarska udruga.

Kažete da ste kao Čmela organizirali više akcija, možete li koju izdvojiti?
Makar pčelari ljubomorno čuvaju svoje pčelinje zajednice, teško ih daju ili čak prodaju, mi smo romskim udrugama ponudili program kojim bi se nešto Roma moglo zaposliti i osigurati si egzistenciju. Ocijenili smo da je pčelarenje idealna aktivnost za Rome koji iznad svega cijene svoju osobnu slobodu, kretanje i širok prostor, a pčelarenje im to može pružiti uz primjerenu zaradu. Siguran sam da među njima ima onih koji bi mogli biti daroviti pčelari. Ili makar imati med samo za sebe. Mnogi imaju vozila pogodna za selidbe pčela s paše na pašu, a za stacionarno pčelarenje treba minimalan prostor... Mi smo ponudli edukaciju, logistiku, na poklon početne rojeve pčela... Prošla su tri mjeseca otkako smo udrugama poslali ponudu, na žalost - još nema reakcije.

Nema konkurencije

Nekad je u Međimurju djelovala jedinstvena udruga pčelara - Agacija, a sada je tu i Čmela. Za pčelare se zna da su prije svi suradnici, a ne konkurenti. Zašto ste osnovali novu udrugu?
Ma nikakva konkurencija nije u pitanju, niti neki poseban razlog. U donjem dijelu Međimurja osnovali smo Čmelu zato što je nama s jedne strane stvarno problem tjedno putovati na sastanke u Čakovec, a s druge strane - u ovoj nizini donjeg Međimurja ipak imamo drugačije uvjete pčelarenja nego je to u onom višem dijelu. Samo zato smo osnovali Čmelu, a uvijek smo za suradnju - mi međusobno nismo konkurencija.

Autor: Marijan Belčić


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]

Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Pčelarstvo Pčelarski proizvodi Pčele

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]