• Novljanske pčelarice
  • 16.06.2020. 12:00
  • Sisačko-moslavačka, Novska

Pčelarice Mara Lajh i Brankica Orlić: Od gubitka posla do vrhunskog meda i nagrada!

Fascinantne su priče vrijednih pčelarica Mare Lajh i Brankice Orlić, članica Udruge "Metvica", koje su se počele baviti pčelarstvom nakon što su ostale bez posla.

Foto: arhiva Mare Lajh i Brankice Orlić
  • 260
  • 29
  • 0

Pčelarska udruga "Metvica" iz Novske koja je lani obilježila 50. obljetnicu rada, jedna je od većih u Hrvatskoj. Trenutačno okuplja više od 150 članova s desetak tisuća pčelinjih zajednica, od toga oko 5.000 selećih. Među njima ima i dosta mladih, ali i vrijednih žena pčelarica. Zanimljivo je da su se neke počele baviti pčelarstvom nakon što su ostale bez posla, poput Mare Lajh i Brankice Orlić. U potrazi za novim izvorima prihoda posvetile su se proizvodnji meda i drugih pčelinjih proizvoda.

Mara Lajh iz Novske pčelarstvom se počela baviti 2001. godine, jer joj je tvrtka otišla u stečaj, a ona u prijevremenu mirovinu. 

"Mirovina je bila mala, ispod dvije tisuće kuna, pa sam se odlučila još nečime baviti da popravim kućni proračun. Budući da je pčelarstvo bilo obiteljska tradicija jer su se roditelji, brat i stric moga supruga dugo time bavili, odlučila sam se i ja okušati u toj proizvodnji. Počela sam s pet košnica, a onda sam iskoristila povoljnu priliku i kupila prikolicu za 24 društva. Na početku mi je puno pomogao svekar, on me naučio pčelariti. Nakon tri godine učlanila sam se u Pčelarsku udrugu "Metvica". 

Počela s pet košnica, danas sa suprugom ima 85 pčelinjih zajednica

Često sam išla na predavanja koje je Udruga organizirala, to me jako zanimalo, pročitala sam i nekoliko knjiga, proučila biologiju pčele i počela sam se ozbiljnije baviti pčelarstvom", počinje svoju priču ova žena koja sada sa suprugom Mladenom pčelari sa 85 pčelinjih zajednica, od toga 48 selećih na kontejneru koje su 2010. godine nabavili pomoću novca Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kroz program za poticanje pčelarstva. Ostala pčelinja društva su na stacionaru u selu Košutarici u jasenovačkoj Posavini.

Mara Lajh s obitelji

Iako je iz obitelji s bogatom pčelarskom tradicijom, suprug Mladen je ispočetka bio sumnjičav hoće li Mara moći to raditi, hoće li se snaći u uzgoju vrijednih kukaca i proizvodnji meda i ostalih proizvoda. Nije baš bio pristalica jer se u obitelji čitav život susretao sa pčelama pa je supruga na početku krenula sama u taj posao. A kada je i on ostao bez posla pridružio joj se i sada zajedno i uspješno pčelare.

"Te prve godine pčelarenja bile su krasne jer je dosta dobro medilo, u sezoni smo imali i po nekoliko vrcanja meda. Kada sam počela pčelariti, suprugov stric me naučio sakupljati i pelud, bavila sam se i proizvodnjom matica za svoje potrebe. Imali smo dva društva koja smo podredili proizvodnji matica. Što se tiče isplativosti, ne znam što reći. Sada sa 85 društava imamo manje meda nego kada smo imali četrdesetak društava. Valjda su tada bila bolja vremena za pčelarenje", kaže nam.

Ispočetka su ih selili na bagrem i kesten, ali su od kestena u međuvremenu odustali zbog velikog broja pčelara koji svoje pčele sele na tu pašu, bojali su se i moguće zaraze pčela od bolesti.

Posljednje godine loše za pčelarstvo 

"Nažalost, posljednje dvije godine i sa bagremom ima problema zbog obilne kiše u vrijeme cvjetanja, ili zbog smrzavanja cvjetova. Bili smo na bagremovoj paši kod Daruvara, ali unosi meda su bili slabi, tako da ga nismo vrcali, već ćemo ga zajedno vrcati sa cvjetnim medom. Nismo baš zadovoljni ni ostalim proljetnim pašama. Nadamo se da će stanje nešto popraviti paša amorfe koja trenutno cvjeta, ali vjerojatno će sezona biti nešto slabija nego prosječnih godina. Inače, posljednje tri godine u Posavini smo imali šumski med medun sa kojim smo jako zadovoljni i on nas je izvlačio. Bilo bi dobro da ga bude i ove godine", priča nam sada vrlo iskusna pčelarica Mara Lajh.

Kaže da nisu zadovoljni ni s otkupom meda na veliko zbog niskih cijena. Za medun su dobivali nekih 30 kuna, a za cvjetni i bagremov od 20 do 24 kune.

"Nešto prodamo i na kućnom pragu, međutim to je malo s obzirom da u Novskoj ima više od 150 pčelara. Manje količine prodaju nam i sinovi u Zagrebu. Ipak, prodaja meda pomogne nam dopuniti kućni proračun pa se uz uz male mirovine lakše preživi", kaže Mara i dodaje da sada ona i suprug ne idu jedno bez drugoga u pčelinjak.

I Mara i Brankica u pčelarstvo ušle nakon gubitka posla 

Iz istih razloga pčelarstvom se 2003. godine počela baviti i Brankica Orlić, također članica Pčelarske udruge "Metvica" iz Novske.

"Radila sam u tekstilnoj industriji u Novskoj koja je, nažalost, propala. Poslije rata radila sam 6 mjeseci bez plaća i vidjela sam da tako više ne ide", prisjeća se naša sugovornica tih teških i neizvjesnih vremena.

Brankica Orlić i med hrvatskih pčelinjaka 

Kada je ostala bez posla u tvrtki kao i većina ljudi koje je zadesila ista ili slična sudbina, gospođa Orlić razmišljala je što i kako dalje, čime se baviti? "Odrasla sam sa pčelama. U našem obiteljskom voćnjaku u Sigetcu uvijek je bio pčelinjak, djed Franjo Kožić i otac Ivan bavili su se pčelarstvom, pa sam se s njima družila od djetinjstva. Kad je došlo vrijeme odluke čime bih se bavila razmišljala sam o svemu i na kraju ipak se odlučila za pčele.

Krenula sam sa 5 košnica, savjetima mi je puno pomogao sisački pčelar Viktor Kastmiler od kojeg sam nabavila pčelinje zajednice. Sada imam dva stacionarna pčelinjaka: jedan u Sigetcu, drugi u Plesmu. U Sigetcu najviše idem na razmnožavanje i uzgoj pčela, a u Plesmu, na samom rubu Parka prirode Lonjsko polje, gdje ima više pčelinjih paša: vrbe, amorfe i svega drugog bavim se proizvodnjom meda. Tamo uvijek nešto cvjeta, u tom dijelu Lonjskog polja još uvijek pasu krave, konji i svinje.

Sama brine o stotinjak zajednica 

Trenutačno imam stotinjak pčelinjih zajednica i uglavnom sve radim sama. Jer, ako osobno ne vidim košnicu, ne znam kakvo je stanje, što se događa u njoj. A volim imati sve pod kontrolom. Pomoć tražim jedino za vrcanje meda, jer to ne mogu obaviti sama“, kaže ova vrijedna pčelarica. Dodaje da u pčelarstvu gotovo cijele godine ima puno posla, pa u pčelinjaku i oko njega treba uložiti puno truda, rada, brige i nadasve ljubavi.  

Zanimljivo je da gospođa Orlić pčelari sa farrarovom košnicom. Kaže, to je najniža košnica nastavljača s kojom se pčelari, i ona je odmah krenula s tim tipom košnice, jer joj je tako lakše. Smatra da se u pčelarenju s tom košnicom dobije i nešto bolji med zato što pčele brzo napune niske okvire i poklope med, pa bude zreliji i lakše ga je vrcati.

Kod samog rada polunastavci su puno lakši što je praktično za osobe koje se bave pčelarstvom u poodmakloj dobi. Dodaje da se upravo zbog ovih prednosti u posljednje vrijeme sve više pčelara odlučuje za pčelarenje s ovim košnicama.

Članovi sjajne pčelarske udruge "Metvica"

Ni Brankica Orlić nije baš zadovoljna s dosadašnjim tijekom ovogodišnje sezone. "Nekada sam u ovo vrijeme znala vrcati med, ovog proljeća za sada sam vrcala samo dio i rezultati su dosta loši. Vrijeme je dosta ćudljivo, evo sada kada medi amorfa gotovo svakodnevno pada kiša, pa će sezona biti dosla loša. Ja se pčelarstvom bavim da zaradim, da ostvarim dodatni prihod uz malu mirovinu. Zanimljivo je da se više volim baviti razvojem pčela, volim ih uzgajati više nego vrcati med. Svi me zbog toga čudno gledaju", kaže naša sugovornica.

Med Brankice Orlić šampion "Zlatne pčele"

Na prošlogodišnjim 19. Danima meda i Županijskom ocjenjivanju meda “Zlatna pčela” u Topuskom prvi put od kako se organizira to ocjenjivanje, Zlatna pčela dodijeljena je jednoj pčelarici - šampionka je bila upravo Brankica Orlić za med "medljikovac“.

Ova vrijedna žena, zaljubljenica u pčelarstvo, pridaje veliku pozornost svojim pčelama, pa zato ima zdrava i dobro razvijenija pčelinja društva.  Kaže, bitno je svakodnevno voditi brigu o njima i sve poslove odratiti na vrijeme, osobito kada je riječ o liječenju.

"Pčelarstvo previše volim, ja sada uživam u tome. Važno je sve radove obaviti na vrijeme. Nema onoga - neću danas, to ću sutra odraditi", poručuje Brankica Orlić mlađim pčelarima. 


Fotoprilog


Tagovi

Pčelarice Mara Lajh Brankica Orlić Uzgoj pčela Med


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.