Pčelari, obavite prihranu šećernim sirupom i pazite na reinvaziju varoe

Obilne pčelinje paše, za ovu godinu su uglavnom završene, a ovih je dana vrijeme za pripremu sljedeće pčelarske godine. Možda i najbitnija radnja je prihrana pčelinjih zajednica šećernim sirupom.            

"Pčele dosta dobro zimuju na šećeru, budući da zimi ne mogu ići van čistiti se. Ostaci u zadnjem crijevu su minimalni, tako da one nemaju potrebe ići često van, a ni ne mogu, budući da je hladno, tako da mogu puno duže izdržati bez pročisnog izleta, nego kada su na nekim vrstama meda. Čak ne mogu ni zimovati na kestenu i drugim tamnim vrstama", pojašnjava Damir Sertić, iskusni pčelar iz Požege.

Jednostavna priprema šećernog sirupa

Šećerni sirup se radi na jednostavan način, a u pitanju je mješavina vode i šećera.

"Postoje razni načini dodavanja. Ja koristim boce od dvije litre na kojima su izbušene dvije, tri male rupice od jedan milimetar. U nju stane litra i pol sirupa. Stavim ih na košnice, na satonoše i poklopi se. Nevjerojatno je da litru i pol one mogu popiti za dva dana bez problema. Za prihranu dajem otprilike između sedam i osam kilograma po košnici, recimo svaki drugi dan. Za oko za oko 14 dana bi trebao završiti“, kaže Sertić.

Za uspješno prezimljavanje, pčelama osigurajte dohranu sirupom i mir

Sa spomenutom radnjom bitno je početi što ranije tijekom kolovoza. "Pčele koje su od prethodnog perioda, koje nisu zimske, se istroše prerađujući taj sirup. Zimske, koje su dugovječne, moraju preživjeti cijelu zimu do veljače ili čak travnja. One ako se ne troše preradom duže će živjeti“, ističe.

Neki pčelari, kada završi paša, pčele ostavljaju na jednom nastavku, a naš sugovornik ih ostavlja na dva. One obično ostanu u drugom. Donji je prazan, ali ga čuvaju od voskovog moljca. Treće nastavke treba skinuti, zaštititi od već spomenutog moljca, očistiti i pretopiti ono što je staro saće. 

Varoe dosta ove godine

U ovo doba godine, čest je povećan broj osa i stršljena te je potrebna zaštita, ali ove godine, kako tvrdi Damir, i nema ih baš previše. 

"Možda zbog toga što ose napadaju društva koja su slaba, tamo gdje mogu proći. One uvijek pokušavaju ući u košnicu i ponekad uspiju. Često kada pregledavam, između pčela pronađem osu. One često kradu med. Pčele ih ne napadaju, ali ne dozvoljavaju velikom broju osa da uđu. Nisam morao koristiti nikakve dodatne radnje ove godine, a inače se stavljaju boce s pivom kao mamci za ose i stršljenove", otkriva Sertić.

Zaštita protiv najznačajnijeg pčelinjeg štetnika varoe, većinom je završena, ali to ne znači da je nametnik u potpunosti uništen.

Zašto je neophodno tretirati pčele protiv varoe krajem srpnja - početkom kolovoza?

"Nje je bilo dosta ove godine. Morat ću napraviti pokusno tretiranje na nekoliko košnica da vidim kakvo je stanje. Postoji takozvana reinvazija varoe, gdje ju uništite, ali budući da pčele idu svugdje i ulaze i u tuđe košnice i tako donose varou, moguće ja da se ona namnoži u zimi. Tako da je potrebno napraviti kontrolu i ako treba, tretiranje s nekim od lijekova“, objašnjava Damir.

Za tu radnju koristi, kako kaže, prirodne lijekove, odnosno manje štetne za med i pčelu, a mravlja kiselina je jedna od njih. Negdje u listopadu ili studenom je zadnje tretiranje s oksalnom kiselinom koja također nije štetna. 

Više meda nego prošle godine?

A ovogodišnja pčelarska paša, točnije količina meda na stacionarnim pčelinjacima, bolja je od katastrofalne prošle sezone.

"Ali, u odnosu na pretprošlu godinu je upola manje meda. Izgleda da su glavni krivac klimatske promjene. Ove godine je bagrem na mikrolokacijama smrznuo, nije ga bilo. Ja sam ipak donekle nešto imao“, kaže za kraj Sertić.

Kako bi i vaše pčele preživjele zimu, obavite pokazane radnje i spremni uđite u sljedeću pčelarsku godinu.

Više o temi možete pogledati u videu:

Jumpstory