Pretraga tekstova
Previše kukaca, a malo livada
 
        Pelješčani su tradicionalno gostoljubivi i to je razlog više da tražimo da se gostujući pčelari pridržavaju Pravilnika o pčelarstvu, da uvažavaju specifičnosti poluotoka i surađuju s pčelarskim povjerenikom, jer ćemo samo tako imati valjan suživot.
Ljuti smo na pčelare koji, ne pitajući lokalno stanovništvo, bahato postavljaju košnice gdje žele, pravdajući se da “pčelinji pašnjaci nisu privatni posjed” − ogorčen je pčelarski povjerenik za poluotok Pelješac Ante Karač.
Razlog nezadovoljstva su incidenti s pčelarima došljacima iz cijele Hrvatske, osobito onima iz doline Neretve koji najčešće biraju Pelješac za jesensku ispašu.
Nerijetko ti pčelari postavljaju košnice uz uske lokalne ceste i poljske putove, pa mještani traktorima ne mogu doći do svojih njiva i vinograda u kojima tada traje berba grožđa. Pelješki pčelari ističu da dio gostujućih pčelara samo iskrca pčele i ne vodi brigu o košnicama do ukrcaja prije povratka.
Na Pelješcu žive 53 pčelara s ukupno 1867 košnica, te se na tom ograničenom području mora paziti na to da svi, bez međusobnog ometanja, imaju kvalitetnu pašu. Prema pčelarskom pravilniku, gostujući su pčelari dužni uoči puta zatražiti od povjerenika da ih uputi gdje mogu postaviti košnice.
Tako se samo ove jeseni, u vrijeme kad je na Pelješcu ispaša vrijeskom, povjereniku javilo 12 pčelara sa 685 košnica, dok je bez propisane najave stiglo još 13 pčelara s 956 košnica.
Procjene su stručnjaka da je u odnosu na površinu pelješke paše maksimalno dopušten broj košnica 2500.
No, ove je jeseni bilo čak 3498 košnica, te se događalo da zbog preopterećenosti paše pčele idu na grožđe i nanose štetu, što je dokumentirao i podnio prekršajne prijave stočarski inspektor Ivan Znaor.
Nakon svega, Izvršni odbor pelješke pčelarske udruge “Vrijesak” odlučio je sljedeće jeseni dati suglasnost za najviše 700 košnica, u čemu im je potporu dao i Hrvatski pčelarski savez.
− Ne znamo jesu li i drugdje u Hrvatskoj odlučili slično, ali na ovo smo primorani. I dalje smo voljni primati pčelare iz unutrašnjosti Hrvatske, ali gosti se moraju držati propisa i ne ometati život mještana, osobito ne na najopterećenijim dijelovima ispaše: oko Stona, od Žuljane do Putnikovića, te od Kune do Oskorušnog − kažu pelješki pčelari, dodajući da je pravilo lijepog ponašanja poštovati domaćine.
Autor: Ahmet Kalajdžić
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
 Vodeći mađarski stručnjak za bolesti pčela: Četiri su njihove glavne "ubojice", nije samo varoa!
                
                
                
                    Vodeći mađarski stručnjak za bolesti pčela: Četiri su njihove glavne "ubojice", nije samo varoa!
                     Pčelari, sve ste iskoristili - u potpunosti isplaćena omotnica iz Strateškog plana ZPP-a!
                
                
                
                    Pčelari, sve ste iskoristili - u potpunosti isplaćena omotnica iz Strateškog plana ZPP-a!
                     Dani meda u Vukovaru: edukacija, api-kozmetika i promocija domaćeg meda
                
                
                
                    Dani meda u Vukovaru: edukacija, api-kozmetika i promocija domaćeg meda
                     Za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica osigurano 100 tisuća eura
                
                
                
                    Za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica osigurano 100 tisuća eura
                     Za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica osigurano 100 tisuća eura
                
                
                
                    Za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica osigurano 100 tisuća eura
                     Vodeći mađarski stručnjak za bolesti pčela: Četiri su njihove glavne "ubojice", nije samo varoa!
                
                
                
                    Vodeći mađarski stručnjak za bolesti pčela: Četiri su njihove glavne "ubojice", nije samo varoa!
                     Dani meda u Vukovaru: edukacija, api-kozmetika i promocija domaćeg meda
                
                
                
                    Dani meda u Vukovaru: edukacija, api-kozmetika i promocija domaćeg meda
                     Kastav u znaku pčelarstva: Nacionalna konferencija i Zeleno-plava pčelarska orijentacija
                
                
                
                    Kastav u znaku pčelarstva: Nacionalna konferencija i Zeleno-plava pčelarska orijentacija
                    U dva desetljeća rada u medijima nije mi se puno puta dogodilo da ostanem zatečen, impresioniran ljudskom pričom. Danas jesam. Prije 10 godina zbog ratnih sukoba u rodnom kraju ova je obitelj preselila u Gilgil Nakuru, dolina Rift, Kenija.... Više [+]
            U dva desetljeća rada u medijima nije mi se puno puta dogodilo da ostanem zatečen, impresioniran ljudskom pričom. Danas jesam.
 
 Prije 10 godina zbog ratnih sukoba u rodnom kraju ova je obitelj preselila u Gilgil Nakuru, dolina Rift, Kenija.
 
 Beatrice Wangui, majka petero djece, bila je na rubu gladi, a danas je vješta poljoprivrednica, mentorica, ona koja radi promjenu u društvu. Pomagali su njoj, a ona danas rado pruža ruku drugima #IFAJ
        
 
