Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelari
  • 07.09.2022. 13:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Pčelare izjednačiti sa stočarima, dati im u zakup državno zemljište i naknadu za oprašivanje?

Vrijednost oprašivanja pčela u RH iznosi 200 milijuna eura te pčelarima treba pripasti jedan posto od toga iznosa. No, isto tako, moraju biti spremni dati tražene podatke o proizvodnji i cijeni meda na tržištu, čulo se na radionici HPK u Zagrebu.

Foto: Depositphotos/santypan
  • 459
  • 120
  • 0

Odbor za pčelarstvo Hrvatske poljoprivredne komore održao je radionicu pod nazivom "Uloga pčela kao oprašivača u postizanju ciljeva održive biljne i stočarske proizvodnje u okviru novog ZPP-a". 

"Naknada pčelarima za oprašivanje 'zvoni u ušima' još od 2018. godine, a o tome smo imali nedavno i sastanak u Ministarstvu poljoprivrede jer oprašivači nisu neka imaginarna tijela te trebamo osvjestiti javnost da je na prvom mjestu nezamjenjiva uloga pčela u oprašivanju u svjetlu klimatskih promjena, a tek potom u proizvodnji meda i svih drugih pčelarskih proizvoda", kazao je uvodno predsjednik Odbora za pčelarstvo HPK Željko Vukić, na skupu u Kući Europe u Zagrebu, koji je okupio 20-ak predstavnika struke, pčelare, izvršne i zakonodavne vlasti.

EK dvaput odbila šećer i pogaču za prihranu pčela

Prema njegovim riječima, treba osigurati financijska sredstva za prihranu pčela zbog vremenskih uvjeta. Naime, postoji problem šteta od elementarnih nepogoda na pčelinjacima, ali ista nije mjerljiva te je potreban pravni okvir o pomoći. Uz to, pčelari traže da im se omogući dobivanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, te potpora za oprašivanje odnosno naknada za održivi razvoj.

Kako se čulo, pčelarski sektor sastavni je dio europske poljoprivrede koji uključuje više od 620.000 pčelara u EU-u, te u gospodarskom aspektu doprinosi s oko 14,2 milijarde eura godišnje. U prvom redu što se tiče ekološkog aspekta, jer 84 posto biljnih vrsta i 76 posto proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele. Odbor se zalaže i za suzbijanje prodaje patvorina na tržištu, kao i veću promociju domaćeg meda te omogućavanje većeg broja savjetodavaca za pčelare.

Voditeljica odjela za peradarstvo i pčelarstvo u Ministarstvu poljoprivrede Gordana Duvnjak kazala je da sektor napreduje u Hrvatskoj, jer je broj pčelara povećan za 20 posto od 2017. godine, kada ih je bilo 7.600  na 9.200 u ovoj godini. Dodala je da je u isto vrijeme povećan i broj pčelinjih zajednica za 13 posto, na 460.000 košnica. Nacionalni pčelarski program je težak 18,12 milijuna kuna, a provodi se kroz osam mjera. Omotnica u razdoblju od idućih pet godina, 2023-2027., iznosi 3,8 milijuna eura, a novina je da je mogu koristi i druge pčelarske udruge, ne samo Hrvatski pčelarski savez.

Radionica o ulozi pčela kao oprašivača, održana je u Zagrebu (Foto: M. Petković)

S druge strane, zemlje članice EU-a su obvezne dostaviti Europskoj komisiji podatke, koji su se, kaže ona, pokazali problematični što se tiče godišnje nacionalne prozvodnje, odnosno prinosa meda po košnici i raspona cijena. Uz to, EK je dva puta odbila šećer i šećernu pogaču kao prihranu pčela, a prihvatljivi troškovi u omotnici su veterinarski pripravci u iznosu od 843.000 eura. Inače, najviše sredstava iz omotnice, 50 posto, ode za nabavku opreme. Novost je da će sada biti nagrađeni oni koji su zaduženi za pašni red, odnosno razmještanje košnica na terenu, za što je namijenjeno 10 posto omotnice ili 355.000 eura.

Miletić: Treba izračunati doprinos pčela ukupnoj poljoprivredi u Hrvatskoj

Na prvom panelu predsjednica Saborskog odbora za poljoprivredu Marijana Petir je kazala da EK kaska u provođenju zakonodavnog okvira za pčele što se tiče njihove uloge u oprašivanju. Istaknula je da SAD godišnje troši dvije milijarde eura na umjetno oprašivanje usjeva, jer su izgubili ove vrijedne kukce. Uz to, kazala je da Mađarska i Slovenija isplaćuju potpore po košnici iz nacionalne pčelarske omotnice. 

Saborski zastupnik i član Odbora za zaštitu okoliša Marin Miletić, koji je, kaže, u četiri mjeseca obišao 52 pčelara diljem Lijepe naše, naveo je da Slovenci, koji imaju 10.000 pčelara, uz 200 osnovnih škola imaju pčelinjake koji su zaštićeni mrežom, a izračunali su da njihovi pčelari na osnovu oprašivanja godišnje doprinose gospodarstvu 110 milijuna eura, te dva posto od toga iznos ide izravno pčelarima. On drži da treba izračunati doprinos pčela ukupnoj poljoprivredi u Hrvatskoj.

U raspravi je kazao da će grad Rijeka najesen biti prvi u Hrvatskoj koji će ukinuti zabranu držanja pčela na svome području. Kazao je i da je još 1527. godine, Rijeka vodila zakonsku borbu protiv patvorina meda.

Ne znamo koliko meda godišnje proizvedemo?

Ravnatelj Uprave za stočarstvo Ministarstva poljoprivrede, dr. Mato Čačić, koji je i pčelar, kazao je da ne znamo koliko se meda godišnje proizvodi u Hrvatskoj, a da su EK prijavili proizvodnju po košnici od 9,35 kg. Dodao je da stari Pravilnik o držanju pčela nije suspendiran, a da se novi nalazi još kratko, do 12. rujna, u e-savjetovanju.

Pravilnik o držanju pčela ima nelogičnosti, ali reda u sektoru treba biti

Ukazao je i da je uzalud postavljati cvjetne trake, ako ratari prskaju usjeve kada to nije dozvoljeno. Uz to, drži da je problem što sami ispunjavaju, odnosno vode evidenciju kada i čime prskaju. Dakle, nužna je edukacija ratara što se tiče neprskanja usjeva u vrijeme oprašivanja.

Predsjednik HPS-a Dražen Kocet, kazao je da je potrebno zalagati se za izjednačavanje statusa pčelara sa stočarima i uvođenje određenog broja košnica po hektaru livade kako bi se osigurao veći broj površina za livadni med. U bespašno vrijeme potrebno je osigurati travnate površine za oprašivače odnosno pčele, ističe Kocet.  

On drži da bi kroz zajednička sredstva i suradnju s ratarima i stočarima trebalo osigurati njihove livade za sijanje kvalitetnog medonosnog bilja za pašu pčela. Dodao je kako bi rezultat pašarenja svakako bila kvalitetnija biljna masa za sijeno i stočnu hranu, a uz dogovor može se ostvariti obostrana korist. HPS, kaže, traži 10 eura naknade po košnici za oprašivanje pčela. Što se tiče sektora potpora, oko 3.000 selećih pčelara ih koristi, što je 90.000 košnica, a imamo ih 300.000, kaže on.

Inače, Savez broji 6.300 članova.  

Svečnjak: Monitoring pčela se ne provodi sustavno

Na stručnom panelu, voditeljica laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda izv.prof.dr.sc. Lidija Svečnjak s Agronomskog fakulteta je upozorila da se monitoring pčela ne provodi sustavno te da na tome polju nedostaju i znanstvena istraživanja. Prof. dr.sc. Ivana Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta je dodala da bez zdravih pčela nema ni oprašivanja, a da na tome polju moraju surađivati svi od veterinarske inspekcije, pašnih povjerenika do udruga pčelara. Uz to, upozorila je da pčelari ne prijavljuju gubitke u pčelinjim zajednicama, a da je pravilnik, koji regulira njihove bolesti zastario jer je donesen još 2004. godine.      

Voditelj uzgojnog programa autohtone sive pčele dr. sc. Marin Kovačić, koji na pčelinjaku u Osijeku ima osam zaposlenih i gospodari sa 800 pčelinjih zajednica, nije podržao prijedlog HPS o naknadi za oprašivanje pčela. On drži da je vrijednost oprašivanja pčela u RH 200 milijuna eura te da pčelarima treba pripasti jedan posto od toga iznosa. No, isto tako, pčelari bi, napominje, trebali biti spremni dati tražene podatke o proizvodnji i cijeni meda na tržištu.  

Pčelari traže naknadu za oprašivanje (Foto: J. Kuzmić)

Na radionici su se koplja najviše lomila oko invazivnih vrsta, kao što je amorfa, koja nije završila na crnoj listi, a naglašeno je kako su potrebne stroge kontrole u cilju suzbijanja prodaje patvorina na tržištu te je važno osigurati snažniju promociju domaćeg meda, ali i pčelarima osigurati veći broj savjetodavca na terenu. Posebno je istaknuta važnost te gospodarska i društvena uloga pčelarskog sektora, te negativna vanjsko-trgovinsku bilanca EU u prometu medom.

Inače, s ukupno 18,2 milijuna košnica i 612.000 pčelara, samodostatnost EU u proizvodnji meda iznosi 60 posto. Od navedenog, po broju košnica hrvatski pčelari zauzimaju 12. mjesto u Uniji, a po broju pčelara nalazimo se na tek na 19. mjestu. Sve ovo govori o potrebi jačanja i podupiranja pčelarske proizvodnje u Hrvatskoj, zaključeno je na radionici HPK.


Fotoprilog


Tagovi

Odbor za pčelarstvo HPK Oprašivači Uloga pčela Potpore Gordana Duvnjak Dražen Kocet Marin Miletić Marijana Petir Željko Vukić Mato Čačić Lidija Svečnjak Ivana Tlak Gajger Marin Kovačić


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobro jutro, kako nikad nisam vidjela niti sijala sjemenke poriluka, rado bih pokušala nešto novo naučiti. Na ovom sam portalu našla općenito o sadnji poriluka, no sad imam konkretnu nedoumicu pa lijepo molim savjete :) Na slici se vide mal... Više [+]