Pčelar Miroslav Petreković bavi se i vađenjem perge - fermentirane peludi

Između Siska i Velike Gorice, pčelar Miroslav Petreković iz Bjelovara drži 150 pčelinjih košnica. Riječ je o zaštićenom području s velikim brojem različitih biljaka, koje pridonose iznimno visokoj kvaliteti meda i ostalih mednih proizvoda. Pčelarstvom bavi od 2005. godine, a svojim kupcima nudi bagremov i cvjetni med, medikovac, med od kestena te ostale pčelinje proizvode. Ističe kako su 2021. i 2020. godina za pčelare bile izuzetno teške. 

"Gledajući 2020. godinu, mogu reći da sam od tada izgubio oko 45 posto pčela. Mislim da je taj gubitak rezultat potresa koji su se događali na tom području", opisuje navodeći da teži tome da pčele seli i cijelu sezonu provede s njima. U 2021. ih nije morao prihranjivati, osim pred zimsko razdoblje.

"Da sam pčele držao na Bilogori, bio bih u sasvim drugom položaju. Po analizi mojih cvjetnih medova, odnosno vrstama peludi u njima, vidi se prisutnost oko 50 vrsta biljaka", kaže napominjući da je jedno od svojstava pčele da zbog potrebe ishrane legla prikuplja najradioaktivniju pelud, odnosno onu koja ima najviše joda, a tek kasnije ide prema manje radioaktivnim vrstama.

Fermentirana pelud - perga 

Jedan od medova kojeg nema u drugim krajevima Hrvatske je med od metvice. Ta vrsta je vrlo oštrog okusa i dosta tamne boje. "Inače, tamniji med sadrži desetak puta više željeza i osam puta više određenih minerala", pojašnjava Petreković.  

Metvica se, pojašnjava, odlikuje jakom kristalizacijom te u odnosu na fruktozu, ima velik udio glukoze zbog čega ga nije dobro često otapati. Također, Petreković se na svom istoimenom OPG-u bavi i vađenjem perge, jednog od najljekovitijih i najskupljih pčelinjih proizvoda, točnije fermentirane peludi.

"U odnosu na običnu pelud, perga sadrži oko 200 spojeva gljivica i bakterija, potrebnih ljudskom probavnom sustavu", naglašava. 

Kaže da oko 100 grama perge sadrži 13 miligrama rutina, tvari koja jača stijenke krvnih žila. Zbog svojih ljekovitih svojstava, odlična je za krvožilni i probavni sustav. Konzumira se na način, opisuje, da se lagano topi u ustima jer tako direktno ulazi u krvotok i djelovanje postaje puno jače. 

"U 2021. nisam vrcao niti jedan kilogram bagrema. Dobio sam nešto cvjetnog meda, medljikovca, peludi i propolisa. Rezultatom sam relativno zadovoljan, opravdao sam troškove, solidno zaradio", napominje dodajući da su pčele najvažnije kao oprašivači, pa smatra da pčelari cijeloj zajednici i društvu doprinose više nego sebi.

Okreće se apiterapiji 

Korist od oprašivanja je u usporedbi sa značajem mednih proizvoda višestruko veća. Pčelinji fond je u Hrvatskoj u stalnom padu, jer mnogi pčelari odustaju od tog posla. Nažalost, malo tko se pita gdje su ti pčelari, čime se danas bave, kako žive i kakva je njihova situacija.

"Kada se sjetim kako je to bilo prijašnjih godina, naprosto je nevjerojatno da smo došli do takvog položaja. Kako će tek biti u budućnosti, ne znam", kaže Petreković i dodaje kako se uskoro namjerava okrenuti apiterapiji, metodi liječenja i poboljšanja zdravlja pomoću pčelinjih proizvoda.