Ovaj je stršljen poput europskog, ali je drugačijih boja i drugačijeg uzroka. Kutikula je crvenkasta, sa žutim prugama na leđima i žutim mrljama na glavi. Oni svoja gnijezda grade pod zemljom dok europski gnijezda grade na visini.
U Sloveniji se ove jeseni pojavio orijentalski stršljen (Vespa orientalis), invazivna vrsta koja bi na proljeće mogla napraviti velike štete u pčelinjacima, piše stručni časopis "Slovenski čebelar", a prenose mediji u toj zemlji.
Orijentalski stršljen živi u jugozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi, Madagaskaru te u nekim dijelovima jugoistočne Europe. U Sloveniju je mogao doći iz Trsta, gdje su viđeni prošle godine. Iako ima upečatljivo svojstvo zbog čega ga nazivaju živom solarnom elektranom, pčelari i voćari nisu zadovoljni zbog njegove pojave jer im nanosi značajnu štetu.
Njegovu je pojavu prijavio pčelar 13. rujna ove godine, u mjestu Ankarana, a da se radi o orijentalskom stršljenu, potvrđeno je u Nacionalnom institutu za biologiju, pišu u stručnom časopisu.
Ovaj je stršljen poput europskog, ali je drugačijih boja i drugačijeg uzroka. Kutikula je crvenkasta, sa žutim prugama na leđima i žutim mrljama na glavi. Oni svoja gnijezda grade pod zemljom dok europski gnijezda grade na visini - drveću, tavanima, nadstrešnicama.
Poput azijskih koji su se već proširili na dijelove Europe, ovi predatori uzrokuju znatnu štetu u pčelarstvu jer u proljeće upadaju u košnice, uzimaju ličinke, med, pelud, ali i pčele te ih nose u svoja gnijezda kako bi nahranili svoj podmladak. Posljedice su jasne - smanjenje broja pčela u jednom društvu, manje meda i peludi. Štete prave i u voćnjacima i vinogradima u ljeto i ranu jesen, no uzimaju i mlado lišće i grančice koje koriste u izradi gnijezda.
Stručnjaci pozivaju pčelare koji na proljeće u blizini svojih pčelinjaka primijete invazivne stršljene da ih uništavaju, ali da vode računa da su domaći europski stršljeni korisni.
U suzbijanju je najbolje potražiti gnijezda i uništiti ih prije nego što se u njima izlegu matice, preporučuje "Slovenski čebelar".
Dr. Danilo Bevk iz ljubljanskog Instituta za biologiju upozorava da različite vrste stršljena treba razlikovati po obliku i bojama, ali i prema načinu građenja gnijezda, kako se ne bi uništavalo domaće stršljenove koji su u prirodi korisni jer uništavaju neke štetnike.
Tagovi
Autorica
Je li australski način rješenje za zaštitu pčela od varooze?
Dobar travanj - dobar med: Koje radove treba obaviti u ključnom mjesecu za pčelarstvo?
Pčelari, podnesite zahtjev za isplatu potpora za intervencije iz Stateškog plana ZPP-a
I pčelari strahuju od hladne fronte, Damir Sertić: Jedno bi bilo najgori scenarij
Pčelinji vosak prirodno je rješenje za obnovu drvenog namještaja, evo kako
Je li australski način rješenje za zaštitu pčela od varooze?
Pčelari, podnesite zahtjev za isplatu potpora za intervencije iz Stateškog plana ZPP-a
I pčelari strahuju od hladne fronte, Damir Sertić: Jedno bi bilo najgori scenarij
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Fotografija je lijepa i djeluje kao na na drugom planetu , mogao sam napisati HRVAT sa psom na Marsu !
Mladen Stojanovic
prije 1 tjedan
Ovo je Marlera u Medulinu, daleko smo od Slavonije, to je nekakva neobična zemlja sa istočne strane Marlere. A sa ove druge gdje sunce zalazi su Više [+]
