• Neobičan pčelinji dom
  • 05.07.2018. 10:45

Odbjegli roj pčela formirao zajednicu u prozoru

Pčele su stvorile jako društvo, izgradile prirodno saće, zametnule leglo, nakupile peludi, ali neće prezimjeti u tim nesigurnim uvjetima, pa ih je pčelar Marko Stanić premjestio u kasičnu košnicu

Foto: Vjekoslav Hudolin
  • 4.545
  • 319
  • 0

"Svakako sam do sada skidao rojeve i formirana pčelinja društva: s drveća na visini od 15 metar, izvlačio pčele i med iz dimnjaka iz drveta i panjeva, ali do sada nikada nisam imao ovakav slučaj: jedno pčelinje društvo udomilo se u prozoru kuće u kojoj trenutačno nitko ne stanuje“, kaže Marko Stanić, poznati novogradiški pčelar koji ima stotinjak pčelinjih zajednica u Donjim Bogićevcima, dok bez ikakve zaštitne opreme skida jedno po jedno prirodno saće koje su pčele izgradile.

Neobičnu pojavu uočio je Milenko Ljubojević umirovljeni poljoprivrednik iz Donjih Bogićevaca koji održava dvorište obiteljske kuće brata Jove koji živi u Srbiji.

Pčele sa saćem premjestio u košnicu

"Na dva prozora do dvorišta s vanjske strane stavili smo stiropor da preko zime bude toplije u kući. Između stiropora i prozora bilo je dvadesetak centimetara šupljine i u nju su se prošle godine naselili stršljenovi. Ove godine vidio sam da kroz rupu na stiroporu izlijeću pčele i da se vraćaju. Pomislio sam da su divlje, ali ipak sam pozvao svog prijatelja iskusnog pčelara Marka Stanića da vidi o čemu se radi. Kada je skinuo stiropor imali smo što vidjeti – puno pčela s izgrađenim saćem“, kaže Milenko.

Marko i Milenko skinuli su pčele

I sam Marko iznenadio se veličinom i jačinom društava koje je izgradilo sedam velikih komada saća u kojemu je bilo meda, legla i peludi. "Odlučio sam skinuti pčele i staviti ih u košnicu, jer ovako bi teško preživjele zimu. Saće sa pčelama stavio sam u jedan nastavak košnice, na njega sam dodao drugi nastavak sa satnim osnovama, a u hranilicu dodao meda, pa se nadam da će se pčele s vremenom preseliti u taj dio“, kaže Marko nadajući se da će pčelinja zajednica u novom domu normalno funkcionirati.

Kao dječak preživio mnogobrojne ubode pčala

Inače, ovaj umirovljeni policajac pčelarstvom se bavi više od 35 godina. Naslijedio je to od svoga djeda Marka koji je bio strastveni pčelar u Hercegovini i od oca Pere, a pčelarstvom se bavi i njegov brat Pero, nećak Kruno, stric Vlado, bavili su se i pokojni stričevi Mato i Luka

Zavolio je pčelarstvo kao dječak ali, kaže, na neobičan način: "Kada sam imao 8 ili 9 godina, pčele su me toliko izbole da sam završio na hitnoj. Liječnik je tada rekao da mu nije jasno kako sam preživio tolike ubode. Onda sam sam sebi rekao kada sam to preživio, bavit ću se pčelarstvom. I još jedan slučaj kada sam bio dječak. Tati Peri pomogao sam skidati roj pčela sa grane. Nisam imao kapu i posred glave pao mi je cijeli roj, a tada ni jedna pčela me ubola“, prisjeća se Marko. Mogao bi, kaže, još puno pričati o svojim zgodama i nezgodama sa vrijednim kukcima koje proizvode slatki, hranjivi i ljekoviti med.

Ova godina bit će zapamćena po prinosima meda

Na pitanje kakva mu je ova pčelarska godina kaže: "Pčelarim s oko sto košnica na stacionaru, dakle ne selim na druge paše, a ova će godina biti zapamćena, barem za mene, trebao bih ju upisati zlatnim slovima. Pčele se nisu puno rojile, paše su bile izdašne i jako je dobro medilo. Ne vjerujem da će su uskoro ponoviti slična godina. Vrijeme je proljetos bilo idealno za cvjetanje većine paša: od vrbe, voća, uljane repice, do bagrema i amorfe, pa i kestena i lipe kojih također nešto ima na našem području.

Marko je pčelarstvo zavolio kao dječak

Presretan sam kada se sjetim zaklopljenih okvira punih meda i bogatog vrcanja. Možda će još biti nešto meda, trenutačno obilno cvjeta bijela djetelina, prve cvjetove otvara i zlatošipka, a posljednje dvije godine u ovom dijelu Posavine odlično je medila i šuma. No, uskoro ćemo vidjeti kako će biti. U svakom slučaju, već u srpnju pomalo moramo razmišljati i o pripremanju pčelinjih društava za uzimljavanje i liječenje protiv varoe“, podsjeća Marko.

Nada se da s prodajom meda neće imati problema jer ima dosta stalnih kupaca koji su zadovoljni domaćim prirodnim medom, kaže, puno boljim od nekih medova koji se prodaju u trgovačkim centrima.    


Fotoprilog


Tagovi

Med Pčele Marko Stanić Neobičan roj


Autor

Vjekoslav Hudolin

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi