• OPG Vrbos
  • 12.03.2015. 16:30

Od košnice na leđima nastalo pčelarsko carstvo!

Ova obitelj pčelarstvom se bavi više od tri desetljeća. Sada su izrasli u najveće pčelarsko gospodarstvo Hrvatske.

  • 3.021
  • 403
  • 0

Iza njih je već više od tri desetljeća bavljenja pčelarstvom. Imaju dvije tvrtke, Apis i Medenu, koje broje ukupno 3.000 pčelinjih zajednica, a zapošljavaju 34 radnika. U središtu Virovitice otvorili su i slastičarnicu u kojoj nude kolače i sladoled na bazi meda. U njoj se pridržavaju zlatnog pravila, slatki pčelinji nektar koristi se umjesto šećera za pripremu slastica. Obitelj Željka Vrbosa s pčelama živi već generacijama.

"Još je suprugin djed, nakon križnog puta radio po šumama i tako došao do svoje prve košnice koju je 11,5 kilometara nosio na leđima i donio je u naše mjesto, Cabunu. Od toga se razvilo najveće pčelarsko gospodarstvo u Hrvatskoj", priča Vrbos.

Med ide u inozemstvo putem pčelarske burze

Pakirnica im je usklađena s HACCP sustavom, a posjeduje i izvozni broj. Kada se pojavi višak meda, plasiraju ga u inozemstvo putem pčelarske burze u Bremenu s kojom su uspostavili dobre kontakte. Medom opskrbljuju i hrvatsku konditorsku industriju.

Najveće pčelinje gospodarstvo u Hrvatskoj

"Potrošačima na tržištu nudimo svoje staklenke, a jedan dio meda plasiramo u ugostiteljske objekte u pakiranjima od 12 i 15 grama za čaj", objašnjava ovaj dugogodišnji pčelar napominjući kako je za potpore u pčelarstvu sluha imao samo jedan ministar, Zlatko Dominković koji je i sam bio pčelar. On je, pak, prema uzoru zemalja u okruženju uveo potpore za pčelare.

"Potpore su bile po košnici, pa po kilogramu, pa onda kombinacija toga da bismo sada došli do europskih potpora. Različit pristup potporama održavao se i na proizvodnju. Kada su one bile vezane uz kilogram, proizvodnja je značajno porasla", nastavlja on. Nekoliko godina poslije toga, Hrvatska je čak izvezla i 1.300 tona meda, dok je situacija sada potpuno drugačija.

Više meda uvozimo negoli izvozimo

"U posljednje dvije godine, zemlja smo s pčelarskom suficitarnom proizvodnjom. I prvi puta od samostalnosti države našli smo se u situaciji kako više meda uvozimo, nego li ga izvozimo", kaže Vrbos koji smatra kako potpore u Hrvatskoj nisu prilagođene specifičnostima zemlje, ali je Hrvatski pčelarski savez na tragu tome kako bi se iskoristili pašni resursi te postigli bolji rezultati, što bi u konačnici moglo rezultirali velikim poslovima.

U boljim godinama proizvedu i 100 tona meda

Godišnja proizvodnja meda na gospodarstvu Vrbosovih oscilira. Pčelinjaci su postavljeni na 21 šlep-prikolicu koje se razvoze po pašnjacima. Nekada pogode, a nekada, priznaje, i ne. U boljim godinama znaju proizvesti čak i preko 100 tona meda.

"No, u godinama koje su se zaredale, vrtimo nešto manje, ali ono što je važno, zadovoljavamo potrebe naših kupaca. Nikada nismo prihvatili poziciju da u Hrvatsku uvozimo med iako za takvu djelatnost imamo registrirane objekte. Dakle, naše kupce opskrbljujemo isključivo domaćim medom", poručuje Vrbos.

Na ruku im ide okruženje, budući se nalaze u panonskom dijelu gdje ima puno industrijskih biljaka koje su izrazito medonosne poput uljane repice, suncokreta, a okruženi su i prostranstvima medonosnih šumskih nasada kao što su bagrem i kesten. Dobitna je to kombinacija s livadama i samoniklim korovom poput zlatošipke, posebice uz obale rijeke Drave koja im omogućava bavljenje intenzivnim pčelarstvom.

Problem s pčelinjim pašama

"No, jedan dio toga bilja zbog različitih utjecaja, ali i kako jednostavno kažu pčelari, se izrodio te daje manje nektara za pčele. Među industrijskim nasadima mogu se sada pronaći hibridi koji imaju neke povećane komponente, ali luče manje nektara. To su, primjerice, hibridi uljarica", tumači ovaj pčelar dodajući kako su i šume osjetljive na različite bolesti. Tako primjerice na Baniji postoje veliki problemi s kestenom zbog takozvane bolesti raka kestenove kore dok se na Bilogori intenzivno sječe lipova šuma.

Košnice obitelji Vrbos

"Nisam siguran je li se jednako toliko i zasadi koliko se šume iskrči. Tako da je veliki problem što će biti s lipom, a poznato je kako je na Bilogori najveći kompleks lipove šume na jednom mjestu u Europi", kaže Vrbos.

Problem bi budućim pčelarima mogle predstavljati i najave pojedinaca kako bi se bagrem proglasio korovom te zamijenio nekim financijski isplativijim drvetom.

"To bi za pčelarstvo bilo pogubno. Zahvaljujući mađarskim pčelarima to je stopirano u Bruxellesu. No, sve to pčelari osjete na svojoj koži. Samo pčelarstvo, ali i pčela kao biološka jedinka vrlo su nepoznate državnom resoru i ljudima koji o tome odlučuju. Hrvatska ima iznimne mogućnosti, ali bi se trebalo poraditi na strategiji razvoja", objašnjava ovaj odnedavno i izabrani predsjednik Udruge proizvođača Slavonskog meda napominjući kako u susjednoj Mađarskoj ima 1,2 milijuna košnica, što je dva puta više nego u Hrvatskoj, a zapošljavaju oko 20.000 ljudi u medenom sektoru.

"Kod nas je tek nekih 500.000 do 600.000 košnica, a jedva zapošljavamo 2.000 do 2.500 ljudi. Znači, nismo razvili industriju, a imamo klimatske prilike i pašne resurse možda najbolje u Europi", ističe on.

U proizvodnji su dotaknuli strop

Brandu i reklami svojih proizvoda Vrbosovi posvećuju iznimnu pažnju. Ipak, najboljom reklamom smatraju zadovoljnog kupca. Svoj med ne plasiraju na police trgovačkih lanaca jer nisu prihvatili njihov način poslovanja. U budućnosti planiraju novac uložiti u izgradnju proizvodne hale kako bi punionicu iz središta Virovitice izmjestili u okolicu grada.

Obiteljski brand

"Što se tiče same proizvodnje, dodirnuli smo trenutno, reklo bi se, strop i nemamo ju za sada namjeru proširivati. Oko 40 % naših proizvoda na tržište plasiramo u finalnom pakiranju dok 60 % odlazi u bačvama. Med distribuiramo po cijeloj Hrvatskoj, obilazimo sajmove na kojim se najveći dio toga i proda. Proizvode je moguće kupiti i u našoj slastičarnici", kaže ovaj pčelar koji više bez pčela ne može zamisliti svoj život. Tijekom zime nedostaje mu njihovo zujanje. Nikada do sada nije požalio što se odlučio baviti pčelarstvom jer su od toga stvorili obiteljski brand i proizvodnju.

"Bavimo se zahtjevnom djelatnošću, onom koja ne zagađuje okoliš, a čini dobro i drugima. No, svima koji se žele baviti pčelarstvom preporučio bih da dobro razmisle na kojem stupnju to žele. Pčela se jednako može voljeti s dvije, tri ili pet košnica. No, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj nalazi se na velikoj prekretnici, nedovoljno je cijenjena i svi koji od te djelatnosti živimo još se puno moramo boriti kako bismo dobili poziciju kakvu primjerice imaju kolege pčelari u Francuskoj" poručuje Željko Vrbos.


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Pčele Med Pčelarstvo Željko Vrbos Medena Apis Pčelinje zajednice Proizvodnja Zlatko Dominković Pčelarska burza HACCP Hrvatski pčelarski savez Pašni resursi Bagrem Rak kestenove kore Obiteljski brand


Autorica

Ivana Barišić

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl ili skija :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Inventura gotova, sve je na broju ;)