Novim paketom Vlade pčelarima dodatnih do tri eura potpore po košnici

"Svjesni da bez pčela nema oprašivanja niti proizvodnje hrane, čvrsto stojimo na stavu da njihovu oprašivačku ulogu treba vrednovati i da je potrebno uvesti potporu po pčelinjoj zajednici", rekla je Marijana Petir na jučerašnjoj sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora posvećenoj upravo pčelarstvu.

Dodala je da je taj sektor od ključne važnosti za EU jer s gospodarskog aspekta doprinosi društvu s oko 14,2 milijardi eura godišnje. Također, pozvala je na izmjenu europske Direktive o medu, i na jasno navođenje zemlje podrijetla na staklenci kao i postotnog udjela u mješavinama.

Rekla je kako bi dodatnu potporu nastojanjima zaštite pčelarskog sektora dala uspostava referentnog laboratorija za kontrolu kvalitete meda u Republici Hrvatskoj, poticanje korištenja hrvatske staklenke, ali i donošenje Peludnog atlasa.

Založila se da se kroz mjere ruralnog razvoja prepoznaju i pčelari te da im se omogući potpora za nabavu kamiona te izgradnju punionica i kušaonica.

Naknada za oprašivačku ulogu

"Hrvatski građani jedu najjeftiniji i najkvalitetniji med u Europi, no problem im stvara nelojalna konkurencija zbog koje je važno povećati broj kontrola na terenu", dodao je predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, Dražen Kocet. Upozorio je i na važnost očuvanja i zaštite pašnih resursa, bez kojih nema ni proizvodnje meda, a što utječe i na opstanak ovog sektora.

"Pametno programirane mjere potpore za sektor mogle bi pripomoći rastu broja pčelara, a naknada za oprašivačku ulogu bila bi pravedan model potpore", poručio Kocet. Dodao je i kako bi s namjerom zaštite pčela, ratare trebalo educirati o najmanje štetnim načinima primjene pesticida.

"Intervencijske potpore su dobre, no nisu dovoljne, pa je zbog klimatskih promjena potrebno raditi na programiranju mjere koja bi osigurala naknadu za održiv razvoj autohtone hrvatske sive pčele", istaknuo je Željko Vukić, predsjednik Odbora za pčelarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). 

Ove godine veći broj nadzora meda?

"Državni inspektorat provodi kontrolu kvalitete, kontrolu deklariranja, sljedivost meda i održivu uporabu pesticida, a sve u skladu s planiranim aktivnostima, te dodatnim akcijama, ali i prijavama koje zaprimaju", rekao je Antonio Zorić.

Porazni rezultati nadzora meda tijekom 2022. dijelom su, dodaje, uvjetovani i ciljanim uzorkovanjem na mjestima na kojima su se očekivale nesukladnosti, a što je rezultiralo i odlukom o povećanju broja nadzora u 2023. godini.

"Sektor pčelarstva pokazuje otpornost i rast, u proteklih pet godina broj pčelara porastao je za 2.000 te ih sada ima više od 9.000, a broj pčelinjih zajednica za 110.000, pa ih sada ima više od 460.000 dok je ukupna proizvodnja meda u 2022. godini iznosila 9.000 tona", brojke je iznio državni tajnik Zdravko Tušek.

Naši pčelari prosječno imaju 50 košnica, a većini njih pčelarstvo je dodatna djelatnost. "Treba težiti tome da im ono postane primarna djelatnost", poručio je.

Dodatnih tri eura po košnici

Nacionalnim strateškim planom u okviru ZPP-a za pčelarski sektor osigurano je 3,8 milijuna eura godišnje, što predstavlja rast od 60 posto u odnosu na prošlo programsko razdoblje. Dio intervencija u okviru Plana preuzet je iz prethodnog razdoblja, no ukoliko bude potrebe iste je moguće mijenjati, čulo se na sjednici.

Zbog porasta troškova i inflacije, Tušek je najavio i kako će novim paketom potpore Vlade Republike Hrvatske pčelarima biti osigurano do tri eura potpore po košnici.

Predstavnici pčelarskih udruga i društava Varaždinske županije (Čmalico, Varaždin breg, Varaždin, Medarica i Ludbreg) ukazali su na problem osiguranja i dostupnosti hrane za pčele i to posebno u planinskim i područjima s oskudnom pašom.

Rečeno je i kako bi provedbu sektorskih potpora trebalo bolje kontrolirati, hrvatski med trebao bi biti prisutan na jelovnicima svih javnih ustanova, a edukacija o ulozi i značaju pčela trebala bi biti dio cijelog obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj.

Đurđica Sumrak, vanjska članica Odbora predložila je pokretanje inicijative kojom bi Republika Hrvatska postala država prijateljica pčela, a što bi olakšalo i reguliranje pitanja urbanog pčelarstva koje je već zaživjelo u većini europskih i svjetskih gradova, a čemu doprinos može dati i sadnja medonosnog bilja u gradovima.