Da je stanje u pčelarstvu alarmantno upozorio nas je i dugogodišnji pčelar Nikola Pratnemer koji je ove godine zbog vremenskih neprilika izgubio 110 od ukupno 250 košnica.
"Sada smo točno na početku katastrofe i meni je već prava umjetnost održavati zajednicu kroz sezonu da preživi zimu i dočeka proljeće. Šume, vode i sada intenzivna poljoprivreda dotjerale su pčele na rub opstanka“, komentar je, odnosno upozorenje čitatelja Nikole Pratnemera na naš članak "Sve manje ptica na poljoprivrednim površinama“.
Nisu samo ptice problem, ističe, tu su i pčele. "U zadnjih deset godina imali smo samo tri medonosne. Samo tri“, naglašava Nikola, inače konvencionalni pčelar s 20 godina iskustva u ovoj proizvodnji.
Najveći problem zbog čega je pčelarstvo u krizi, proziva, je "što pravilnike za ovaj sektor pišu ljudi koji nemaju pojma o njemu".
"Na primjer cvjetne trake poljoprivrednici ne koriste. Zašto? Jer je u pravilniku doneseno da površina treba biti veća od jedan hektar, a u Hrvatskoj je 90 posto površina manje od toga. Znači, netko je zakon iz EU prepisao bez uvida u našu domaću realnost“, napominje dodavši kako za to ne smatra krive poljoprivrednike jer oni samo rade po pravilima, nego nadležne institucije.
Agencije ih, dodaje, niti obvezuju, niti informiraju, niti potiču da paze na prirodu i bioraznolikost općenito. "Kakva je to politika gdje je trenutno baš sad u pitanju ekocid jer se zaoravaju livade i sade kukuruzi. I nitko da prstom makne“, razočarano kaže.
Sasvim je drugačija, objašnjava nam, slika u ostalim zemljama EU. U Danskoj, koju je i sam posjetio, cvjetne trake su obveze kod svakog poljoprivrednike, naravno država sve to financira, proizvođačima one ne čine nikakav trošak.
Ista stvar je i sa živicama koje su u ostalim zemljama članicama normalna stvar. Kod nas je pak, situacija drugačija. Nikola kaže i kako ju je htio zasaditi, no nadležne institucije napomenule su mu da će ih morati orezivati.
"Ne znam je li taj čovjek kad uopće vidio divlju trešnju koja je stablo, medi i pelud daje tek nakon što dostigne 10 metara visine i 5 godina starosti. A on bi to orezivao, medonosne grane i izbojke“, prepričava nam što su mu rekli u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Smatra i kako bi se poticaji trebali dobivati i za drvorede, usamljena stabla i ostala obilježja krajobraza, koja su pčelama važna, pa ih seljaci ne bi ni krčili. Također, kanali bi trebali biti puni grmlja, medonosnog drveća.
Osvrnuo se i na vremenske neprilike, ali i na pesticide koji su svakako jedan od problema zbog čega pčela ima sve manje. Neuređen je, dodaje, sustav što se tiče njihova korištenja. U okolici Bjelovara ovog je proljeća stradalo tisuću košnica. Krivac se još ni dan danas ne zna, a Nikola tvrdi da sve dok jednom netko ne bude kažnjen, ovakvi događaji samo će se slagati. "Ljudi su izgubili milijune kuna. Netko je morao odgovarati i platiti kaznu“, ističe.
Ove godine zbog nedostatka hrane čiji je razlog opisan u dosadašnjem tekstu te vremenskih neprilika tj. velike hladnoće u travnju i svibnju, ovaj pčelar izgubio je 110 košnica od ukupno 250, a na razini države, naglašava, gubitci su do 40 posto.
"Pčele donose isto nektara koliko i peludi, a glad za oboje je ogromna“, naglašava. Baš iz tih razloga on ne proizvodi med, već izvozi rojeve i pčelinje matice.
"Ogromne količine šećera koje lijevamo u košnice da bi ih spasili od gladi ne mogu nadomjestiti prirodnu hranu“, upozorava ovaj pčelar koji je u zadnjih 20 godina promijenio čak četiri mikrolokacije.
Posljedice takvog hranjena, naglašava, su pad imuniteta što rezultira bolestima, a ako im čovjek ne pomogne uginut će. "Bez čovjeka one ne mogu opstati, a on ih uništava svojom nemarnosti u utrci za zaradom. Poljoprivredne djelatnosti nikako ne bi smjele jedna drugu isključivati, a to se događa“, razočarano kaže.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Je li australski način rješenje za zaštitu pčela od varooze?
Dobar travanj - dobar med: Koje radove treba obaviti u ključnom mjesecu za pčelarstvo?
Pčelari, podnesite zahtjev za isplatu potpora za intervencije iz Stateškog plana ZPP-a
I pčelari strahuju od hladne fronte, Damir Sertić: Jedno bi bilo najgori scenarij
Pčelinji vosak prirodno je rješenje za obnovu drvenog namještaja, evo kako
Je li australski način rješenje za zaštitu pčela od varooze?
Pčelari, podnesite zahtjev za isplatu potpora za intervencije iz Stateškog plana ZPP-a
I pčelari strahuju od hladne fronte, Damir Sertić: Jedno bi bilo najgori scenarij
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
Đuro Japaric
prije 3 godine
Selo je ostalo bez pčela kupio sam dvije zajednice i za nekoliko godina došao sam do sadašnjih 44 od keje 3 ću pokloniti ! Brdski dio Slavonije , analizirajmo površinu 5 x 5 km = 25 km kvadratnih , 80 % šuma , ostalo poljoprivredno zemljište od kojega je dosta zašikareno ! FIKSNI pčelinjak ! Pitanje je koliki broj košnica može opstati na 25 km kvadratnih ? Po meni do 50 ? Nikola je imao 250 košnica , to je za SELEĆE pčelare ! Kuda ih seliti ? Na ratarske kulture , bagrem, kesten , lipu ako klimatski uvjeti dopuste ?Nikola ne spominje HRVATSKE VODE , koje malčiraju na desetine tisuća ha CVJETNIH vrsta u vrijeme VEGETACIJE , TREBA tražiti da ih KOSE I MALČIRAJU OD 15 . 9 ! SMEĆE Zakon o poljoprivrednom zemljištu pisan je u ZAGREBU ! Može li NIKOLA ili bilo tko od nas KUPITI PO 10 ha zašikarenog zemljišta da ostavimo dio vrsta i dopunimo sa divljom trešnjom , lipom , bagremom ? NE , NE MOŽEMO jer takvo zemljište daju u šumsku osnovu VLADINIM MLEČANIMA zvanim Hrvatske šume ! Nikola ,zakoni i direktive iz Brisla NISU krive za postojeće stanje , VEĆ NEZNALICE U ZAGREBU !