Nazdravljaju čokančićem za medoholičare

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Krizmanić postoji tri desetljeća. Ne smatra se samo sv. Ambrozije, nekadašnji milanski biskup, zaštitnikom pčelarstva i pčelara. Svaki pčelar prilazi poslu s ljubavlju, brigom i zaštitom. Svaki pčelar je zaštitnik pčelinjih zajednica. Smatra tako i vlasnica ovog gospodarstva Kristina Krizmanić.

Krenuli s 20 košnica, a danas ih imaju 200!

Krizmanići su zahvaljujući obiteljskoj tradiciji (koju je Kristinin suprug naslijedio od oca) samostalno zakoraknuli u pčelarstvo s 20 košnica, a u ovo vrijeme se diče s oko 200 njih u kojima marljive radilice ostavljaju svoju dragocjenost koja se koristi kao alternativni lijek.

Marljive radilice zahvaljujući selećem pčelinjaku svuda idu

Njihove su pčele smještene u kamionu (odnosno selećem pčelinjaku) koji Krizmanići u sezoni cvatnje medonosnog bilja sele s paše na pašu. Marljive radilice učestalo posjećuju bogate šume kestena, odnosno kostanja, Hrvatske Kostajnice, grada koji je dobio ime upravo po kestenu. S obzirom na to da kesten ima dvostruko više škroba od krumpira još je uvijek jedna od važnijih namirnica u Kini, Japanu i Južnoj Europi gdje se u obliku brašna koristi za kruh zbog čega nosi naziv "Stablo kruha", te ga osim ljudi, vole i pčele.

Frka zbog obilne kiše

Kao i brojni drugi pčelari, Krizmanići su ove godine suočeni s hladnim i kišovitim vremenom koje, dok je bagrem u cvijetu, ispiranjem radi štetu. No, budući da je poljoprivreda tvornica na otvorenom u kojoj uvijek nešto podbaci, navikli su na borbu u kojoj sudjeluju s čuvstvom ljubavi prema prirodi i životinjama.

Godišnje proizvedu 4-5 tona meda

Zahvaljujući pčelinjem umivanju biljke, obitelj Krizmanić je okrunjena različitim vrstama meda čiji prinosi po košnici ovise od godine do godine. Na osnovi dobrog pčelarenja kojem prilaze s ljubavlju, Krizmanići se mogu podičiti s godišnjom proizvodnjom meda od 4-5 tona zbog koje veliku zahvalnost iskazuju marljivim pčelama.

"Ulaganja su bila visoka, a poticaji se u ovo vrijeme većinom dobiju samo za lijekove za pčele, no to nas nije spriječilo da radimo ono što volimo. Ponosimo se tako medom od bagrema, lipe, kestena, te livadskim i cvjetnim koji zahvaljujući organoleptičkim osobinama privlače brojne potrošače", priča Kristina za čiji je med, tvrdi ona, najbolja reklama od usta do usta.

Čokančić s medom za medoholičare

Osim meda i propolisa, proizvode još i svijeće od voska te male poklončiće koje prodaju kao suvenire. "Osobito nas raduje što su kupci prepoznali važnost našeg slavonskog čokančića u koji umjesto rakije, stavljamo med", ponosno dodaje Kristina.

Dostatno slavonsko tržište

Zahvaljujući tradiciji i obiteljskom poslu, odani su regionalnom tržištu gdje putem prodaje na kućnom pragu, sajmovima i manifestacijama ostvaruju prihode za svoje proizvode.

Pčelari, povežite se!

"Premda smo članovi Pčelarske udruge Đakovština, smatramo da bi bilo dobro da se ljudi ipak malo više povežu, organiziraju te tako zajedno pristupe pčelarenju", priča Kristina koju rad s pčelama opušta i smiruje.

Krunidba raznolikim nagradama

Iako na natjecanja ne idu baš često, dobitnici su brojnih nagrada od kojih se osobito diče zlatnim medaljama. "U Virovitici smo prošle godine dobili zlatnu medalju za lipu i bagrem zbog čega smo sretni", dodaje Kristina.