Korak bliže revoluciji? U regiji koja drži čak 10 posto proizvodnje jabuka uspješno referendumskim putem zabranjena upotreba pesticida!
Polja oko Mallesa, u srcu doline Venosta u sjevernoj Italiji, okružena su tisućama žutih i crvenih jabuka, koje čekaju na ubiranje. Ono što je posebno u ovoj priči je da će jabuke biti proizvedene potpuno slobodne od pesticida. Kako je ovo selo od sveukupno 5.000 stanovnika, blizu granice s Austrijom i Švicarskom postalo svjetionik za budućnost organskog uzgoja u Europi?
Naime, čak 75% stanovnika općine Malles koji su izašli na referendum održan u rujnu, glasalo je za zabranu upotrebe svih pesticida na teritoriju Mallesa, javlja Greenpeace.
Regija inače čini 10% europske proizvodnje jabuka, a upotreba pesticida u njihovom uzgoju dovela je do brojnih pomora pčela što je zabrinulo tamošnje poljoprivrednike. Lokalni stanovnici više nisu mogli trpiti činjenicu da konstantna i pretjerana upotreba pesticida narušava njihov svakodnevni život, ali i utječe na prinose u proizvodnji meda, no što je najvažnije - uništava populacije važnih nam kukaca oprašivača. Stoga su odlučili djelovati i zabranili ispuštanje otrova u njihovu hranu i vodu.
U nadi za kooperacijom i sinergijom s prirodom i okolišem, uspješno su smanjili upotrebu pesticida. Iako pesticidi smanjuju mogućnost napada štetočina, stvara druge, mnogo ozbiljnije probleme koji ostavljaju dugoročne posljedice na štetu budućih generacija. Pesticidi se primjenjuju na način da samo mali dio njih pogađa cilj, a ostatak se distribuira i akumulira u okolišu, što se naposljetku negativno odražava na one koji su neizostavan dio lanca proizvodnje i prirodnog ciklusa održive proizvodnje. Pčele.
Zato je lako razumjeti da stanovnici Mallesa žele ojačati organski uzgoj u svome kraju, te budućim generacijama ostaviti sustav koji će na kraju i funkcionirati. Odluke koje donose promjene na bolje često dolaze sporo i teško, upravo zato jer razbijaju postojeće sustave zamišljenih normi i pravila. Njihova će odluka zasigurno potaknuti i druge inicijative, ali i ekološki turizam koji se sve više nalazi na mainstream meniju popularnih destinacija. Dobrobiti su bezgranične.
Što bi bilo da lokalna vlast nije napokon popustila? Izgubljena bi bila još jedna pokrajina. Još jedna u nizu zanemarenih mjesta koja su naizgled beznačajna, a zapravo su neizmjerno važna karika u i ovako slabom lancu, koja drži na okupu mrežu koja znači prehrambenu sigurnost za cijeli svijet. Ovakva odluka nije bila iznenađenje za znanstvenike koji već godinama pokušavaju ukazati na važnost ovakvih inicijativa, a svojim istraživanjima svakodnevno potkrepljuju činjenicu da su pesticidi najveći uzrok pomora pčela.
Rezultat referenduma još mora potvrditi općinsko vijeće u Mallesu, ali aktivisti očekuju da će ovaj referendum imati domino efekt na cijelom području, pa i šire. U susjednom Trentinu već je započelo prikupljanje potpisa kojima će se od gradskog vijeća tražiti raspisivanje sličnog referenduma za zabranu pesticida.
Još su 2012. godine hrvatski pčelari upozoravali Ministarstvo poljoprivrede da, ukoliko hitno ne zabrane prodaju pesticida na bazi aktivne tvari neonikotinoida, hrvatskim pčelinjacima prijeti pomor kakav se prijašnje godine dogodio i u Sloveniji. I Slovenija ih je nakon pomora dokazala i detektirala te zabranila, baš kao i Italija, Francuska te Njemačka.
Ako je sjeme kukuruza ili repice tretirano takvim pesticidima, pretvara li cijelu biljku u insekticid na kojoj je i polen otrovan za pčele. Jedemo li onda med s pesticidima? Uzorkovanja na međunarodnim natjecanjima govore da je i dalje kvalitetan, no pitanje je dokad te hoćemo li završiti poput Kineza koji nakon pomora pčela ručno oprašuju voćke. Takvi otrovi na koje se poslije nadovezuju i herbicidi, ostaju i pet godina u zemlji i sa svakim se novim plodoredom umnogostručuju što, upozoravaju pčelari, dugoročno znači goleme štete i za pčele i za okoliš.
Ove je godine više od 20% pčela u vlasništvu pojedinih pčelara odjednom uginulo. Najvjerojatniji razlog pomora tretiranje je voćaka i poljoprivrednih kultura. O svemu je obaviješten Hrvatski pčelarski savez i nadležne ustanove. Takvih slučajeva je sve više. Sve se više pčelara žali da su im poprilično oslabjele pčelinje zajednice. Ne možemo reći da je posrijedi kolaps, kao što se dogodilo u Americi, ali i mi se uklapamo u globalnu priču da je količina pčela i ostalih kukaca koji oprašuju pala za gotovo 40%. Apelira se na poljoprivrednike i voćare da za tretiranje koriste zaštitna sredstva koja nemaju dugo djelovanje te da to čine predvečer, kada se pčele povuku u košnice. Barem to je zasad u našoj mogućnosti kako bi spriječili daljni pomor ovih sveprisutnih i korisnih kukaca.
Foto: depositphotos.com
Izvor dijela teksta: Greenpeace.org
Tagovi
Autorica