Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Izvoz meda
  • 23.09.2014. 20:25

Mogli bi izvoziti med - da ga proizvodimo dovoljno!

Neki se pčelarstvom počinju baviti iz ljubavi prema pčelama, a neki, jer misle da se tu okreće velika lova. Zato svakom mladom čovjeku koji pokaže interes za pčele, kažem neka si najprije nađe nekog dugogodišnjeg, iskusnog pčelara i barem godinu dana s njim radi taj posao.

  • 1.654
  • 131
  • 0

Dok razgledava svoje košnice s kolegom pčelarom Martinom Petričecom, predsjednik koprivničke pčelarske Udruge Lipa, Marijan Hrženjak, priča nam kako je zadovoljan što se u ovome kraju sve više ljudi bavi pčelarstvom, pa se za zanimanje pčelar u koprivničkom Pučkom otvorenom učilištu, nove, uglavnom mlade snage, već izvjesno vrijeme mogu educirati putem programa osposobljavanja koji se sastoji od 160 sati, a u sklopu kojega im tajne bavljenja ovom poljoprivrednom djelatnošću otkrivaju mnogi hrvatski eminentni stručnjaci kao što je, primjerice, dr.sc. Zlatko Puškadija, profesor Agronomskog fakulteta iz Osijeka. Zvanje pčelar upisuje se i u radnu knjižicu, pa je nakon nedavno završenog tečaja, Koprivnica dobila 74 nova pčelara.

Klimatske promjene i varoa uzrokovale štete na košnicama

Pčelarenje i pčelarsko prigovaranje

"Ono zbog čega nikako ne možemo biti zadovoljni su velike štete nastale zbog ovako kišne godine. Pčele su na proljeće rano krenule van, no sve paše od repičine, bagremove, lipine, pa do kestenove, bile su izuzetno loše, gotovo nikakve.

Znači te klimatske promjene koju su rezultirale s puno kišnih i premalo sunčanih dana, utjecale su na to da cvjetovi nisu zamedili, jer da bi se to dogodilo, temperature moraju biti iznad 20, a kod pojedinih biljaka i 27 stupnjeva. A mi takvih dana ili nismo imali, ili ih je bilo vrlo malo. Pa su pčele to što su i donosile, donosile su u prvome redu za sebe, za svoju prihranu i svoj razvoj.

I doista, nitko od nas pčelara ne može reći da je izvrcao neznam kakve količine. Uzimalo se samo ono što je bilo poklopljeno u mednom dijelu košnice, a sve drugo se ostavljalo pčelama za prehranu. Ja imam 137 proizvodnih i 70 pomoćnih košnica i izvrcao sam 600 kg meda, što je jedva 10 % količine koju bi dobio od tog broja košnica, da je godina bila dobra. Velike probleme stvara i nametnik varoa. Nalazi se na vratu pčele i sišući joj krv, uništava je, a bolest se širi velikom brzinom. S obzirom da se već jedno pet godina sustavno, preko nacionalnog programa Hrvatskog pčelarskog saveza, bolest tretira u cijeloj zemlji, relativno je stavljena pod kontrolu, a štete smanjene.

U prvom redu proizvođači pčela

Košnice

No, ne možemo samo čekati da dobijemo te letvice za suzbijanje bolesti, nego se pčele moraju tretirati i drugim, u našoj zemlji, dozvoljenim sredstvima, kako bi do kraja ljeta odnosno jeseni, bolest sveli na najmanju moguću mjeru i tako očišćene, zdrave pčele, spremili za zimovanje, mada nikada ne možemo reći da su 100 % očišćene od varoe.

Upravo sad smo završili tretiranje protiv te bolesti. Posla oko pčela i dalje ima. Kontroliramo ima li pčelinja zajednica dosta hrane. Taj dio posla trebao je biti gotov do 15. rujna. No pčele si još uvijek nose prašak, što je jako važno, jer on im treba za proizvodnju matične mliječi koja je opet važna za hranjenje mladih pčela, larva. Ja oduvijek govorim da smo mi u prvome redu proizvođači pčela, zato nam i nije bio problem odreći se dijela meda u njihovu korist, odnosno za njihovu prehranu", ističe Marijan Hrženjak.

Martin Petričec pčelarstvom se bavi 35 godina

"Svi pčelarimo pod istim uvjetima, znači i kod mene je situacija identična. Mi pčelari odrekli smo se tog dijela meda koji pčelama treba za život i opstanak, znači odrekli smo se prihoda i ostali gotovo bez meda ili dobili simbolične količine. Ekonomski gledano, pčelari nisu ostali niti na pozitivnoj nuli, već je ostvaren gubitak. Naime, da bi bili na nuli, izračun kaže da bi se po košnici trebalo dobiti 50 kg meda. Znači time se pokrivaju troškovi koje imamo, a mi smo, evo, jako ispod toga. A treba reći da je ovo već peta, ovako loša godina u nizu. Zato su neki jednostavno odustali od bavljenja pčelarstvom, no oni istinski ljubitelji pčela žrtvovali su svoju zaradu u korist održanja svojih pčelinjih zajednica. To financijski nije moguće prikazati niti u jednom obrascu, to je jednostavno ljubav prema pčelama i ništa više" ističe koprivnički pčelar Petričec.

Martin Petričec i Marijan Hrženjak

Prema statističkim podacima, Hrvati na godinu konzumiraju između 0,6 i 1 kg meda po glavi stanovnika, no naši sugovornici smatraju da se u stvarnosti radi i o većim količinama. Stoga, unatoč tome, što neki tvrde da Hrvatska proizvodi dovoljno meda za svoje potrebe, ovi koprivnički pčelari, ne slažu se s time.

"Naš med je kvalitetan i to vani znaju, ali meda za izvoz nemamo. U Hrvatskoj imamo i nekoliko udruga koje su osnovane upravo zato da naš med plasiraju na na strana tržišta, primjerice u Francusku, Njemačku, Italiju, Nizozemsku i Finsku, gdje su ga spremni i dobro platiti, no ponavljam, nemamo ga za izvoz. Primjerice, prošle su godine bjelovarski pčelari počeli s tim izvoznim kvotama i izvezli dva šlepera po 20 tona meda u Njemačku, gdje su taj naš med ocijenili kao vrhunski kvalitetan proizvod. Na policama naših trgovina ima meda uvezenog iz drugih država od Kine do Argentine, no njegovu kvalitetu ne bih komentirao. Mogu samo reći da su neki uvozni medovi već bili povlačeni i s polica hrvatskih trgovina, kao i nekih inozemnih. Mislim da to sve govori", ističe Marijan Hrženjak.

Nema meda za izvoz

Proizvodnja meda

Cijena kilograma meda trenutačno se kreće između 40,00 i 60,00 kn i većina pčelara prodaje ga na području na kojem živi. Najčešći oblik prodaje je prodaja na mjestu proizvodnje, poznatija kao prodaja na kućnome pragu. Puno kupaca godinama dolazi k određenom pčelaru, u kojega ima povjerenje i s čijim je medom zadovoljan. Osim meda, ljudi često kupuju i propolis, koji se koristi kao prirodni antibiotik.

"Ukoliko neki pčelar ima viška proizvoda, može ga, preko organiziranih punktova, plasirati u trgovačke lance. Podravina je područje iznimno pogodno za bagremovu pašu. No kako se tu iz godine u godinu povećavaju i površine pod uljanom repicom, zbog nje, svoje pčele ovamo dovoze i pčelari iz drugih županija. Također, na području Podravine, dobri su uvjeti i za lipinu pašu, dok oko Hrvatske Kostajnice, Gline i Petrinje raste puno kestena, pa su ti krajevi idealni za kestenovu pčelinju pašu.

Sve više na poljima se sade heljda i facelija, biljke koje još donedavno nisu imale veći značaj u pčelarskoj proizvodnji, no sada je sigurno da su idealne za proizvodnju kvalitetnog meda. Također utvrđeno je da je oprašivanje najbolji način za razvoj tih kultura, tako da od njih imaju koristi ne samo pčelari, već i oni koji ih sade. Država ne potiče pčelarsku proizvodnju, već putem nacionalnog programa pomaže mladim pčelarima pri kupnji osnovne opreme.

Nama, pak, dugogodišnjim pčelarima, u okviru svojih mogućnosti, ovdje pomažu Županija i grad Koprivnica na čemu smo im zahvalni. Budimo iskreni, neki se pčelarstvom počinju baviti iz ljubavi prema pčelama, a neki, jer misle da se tu okreće velika lova. Zato svakom mladom čovjeku koji pokaže interes za pčele, kažem neka si najprije nađe nekog dugogodišnjeg, iskusnog pčelara i barem godinu dana s njim radi taj posao. Ako se i nakon toga bude vidio u pčelarstvu, neka tek tada počinje ulagati u posao. Jer ovo je prilično skupa grana poljoprivrede. Samo jedna, prazna košnica, košta oko sto eura. A morate nabaviti još pčele i saće tako da za samo jednu potpunu košnicu treba izvojiti više od tisuću kuna. A ako se ozbiljno mislite time baviti trebaju vam i vrcaljka, oprema za pčelarenje, tako da u ovaj posao doista ne treba ulaziti brzinski", zaključuje prvi čovjek koprivničkih pčalara, Marijan Hrženjak.


Povezane biljne vrste

Kesten

Kesten

Sinonim: maron, morun, klijesten, ćestan, kostanj, goran, goraš, gorskać, krušavac | Engleski naziv: Chestnut | Latinski naziv: Castanea Mill.

Kesten ili 'žir bogova' ima plod koji spada u nutritivno visokovrijedne namirnice: 53 % čini voda, 2,9 g su bjelančevine, 44 g su ugljikohidrati, a glavni sastojak je škrob oko 44... Više [+]

Heljda

Heljda

Sinonim: hajda, hajdina, ajda, eljda, jelda | Engleski naziv: Buckwheat | Latinski naziv: Fagopyrum esculentum Moench.

Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije. Uzgaja se zbog zrna koje je dobro probavljivo te služi i kao dijetalna hrana. Zbog sličnosti u kemijskom sastavu zrna kao i... Više [+]

Tagovi

Martin Petričec Marijan Hrženjak Pčele Med Bagremova paša Osposobljavanje Kesten Repicam Zlatko Puškadija Lipina paša Košnice Hrvatski pčelarski savez Zimovanje Varoa Matična mliječ Troškovi Tržište Izvoz meda Heljda Oprašivanje Trgovač


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]