• Ispaša pčela
  • 23.04.2021. 13:30

Minusi su ostaviti traga: Hibridi repice otporniji na niže temperature sigurnije će mediti

Vječita dilema - utječe li hibrid ili sorta na medenje uljane repice i suncokreta? Mede svi, samo je pitanja kada, gdje, koliko i u kojim uvjetima što ovisi o agrotehničkim prilikama

Foto: Depositphotos/fotokostic
  • 209
  • 36
  • 0

Selekcionari u svakom slučaju nemaju ništa protiv kukaca. Naprotiv, kukci trebaju. No, selekcija uvijek ide u nekom drugom pravcu, ne na medenje, pa stoga i nema nekih informacija koja sorta više, a koja manje medi.

"Mede svi suncokreti, ali istina, dok su se prije hibrida sijale sorte, one su imali duži period medenja", pojasnio je dr. sc. Anto Mijić s Poljoprivrednog instituta Osijek koji je istaknuo da više ovisi o lokalitetu odnosno agrotehničkim uvjetima nego li o hibridu.

"Svi naši hibridi suncokreta dobro mede", rekao je Goran Tonković iz tvrtke RWA Hrvatska. Međutim, sjetva suncokreta je praktično gotova. Ili, u najmanju ruku, farmeri su već kupili sjeme za sjetvu pa im preporuka ništa i ne znači.

Popis medonosnih kultura?

"Od naših kultivara uljane repice najbolje mede hibridi Kwark, Anniston i Aurelia", dodao je Tonković i izdvojio Anniston koji je u zadnjih nekoliko godina pokazao jako dobru otpornost na zimu i jedan je od najotpornijih hibrida na nisku temperaturu. Proljetni razvoj je vrlo brz i izduživanje stabljike počinje rano u proljeće. Srednje rano cvate i dozrijeva, ističu kod predstavljanja ovog hibrida i vjerojatno ta otpornost na niže temperature češće sigurnije i medi. U RWA i za hibride Aurelia i Kwark navode otpornost na niže temperature.

"Naše košnice nisu nigdje direktno u repici, ali smo obišli usjeve u okolici i vidimo da je biljka dvostruko niža nego li prošle godine, i 'trč trč pa cvijet' kako se kaže", priča Zdravko Lagator iz Viškovaca koji sa sinom ima pčelinjake i u okolici Đakova, ali i u okolici Zagreba. Ističe kako je vidljivo da nemaju pčele što unijeti. "Nije da ne nose ništa, ali to je za sada jako malo“, komentira ovaj pčelar. 

Istaknuo je da među pčelarima ima popisa sorata i hibrida koji kolaju i koji po iskustvu bolje ili lošije mede. I što se tiče suncokreta, ali i uljane repice. Tako primjerice ističu da hibrid suncokreta NK Brio dobro medi. 

Na svojoj stranici, tvrtka Syngenta Agro za NK Brio kažu da je to najprodavaniji hibrid u Hrvatskoj, te da je iznimno stabilan, vrhunskih uroda i sadržaja ulja u zrnu, s idealnim položajem glave i visoko je tolerantan na bolesti

Samo iskustveno potvrđeno

Tvrtka KWS Sjeme d.o.o. nikada na teritoriju Republike Hrvatske ili području u okruženju nije radila nikakva znanstvena ispitivanja vezana za količinu nektara koje stvaraju pojedine sorte ili hibridi suncokreta ili uljane repice.

"Slijedom toga ne možemo proslijediti nikakve informacije jer nemamo nikakvo znanstveno uporište niti utemeljenih, profesionalno ili amaterski gledano, činjenica vezanih za navedenu temu koja sorta ili hibrid bolje medi", odgovorili su na naš upit. No potvrđuju kako su iz usmene predaje iskustava među pčelarima ili ratarima mogli čuti da je pojedina parcela ili pojedino područje medilo bolje ili lošije, ali nemaju nikakvih dokaza kako se radi o utjecaju genotipa na svojstvo stvaranja manje ili veće količine nektara.

"Sama količina nektara koju formiraju spomenute kulture jako variraju od godine do godine, značajno se razlikuju od regije do regije što jasno ukazuje na činjenicu kako mednost, odnosno količina nektara kod ovih biljaka najviše ovisi o agroekološkom uzgojnom području", zaključuju jer su, pojašnjavaju, uvjeti uzgojnoga područja i vremenske prilike tijekom vegetacije čimbenici koji značajno utječu na formiranje generativnih organa koji osiguravaju proizvodnju nektara, a što se osobito odnosi na usjev uljane repice.

Navode primjer na usjevima uljane repice u ovoj proizvodnoj sezoni 2020./2021. koji su tijekom vegetacije pretrpjeli velika oštećenja uslijed redukcije sklopa u uvjetima jako otežanog nicanja uslijed suše ili prevelike količine oborina.

"Ali i zbog izrazito velikih oštećenja prouzrokovanih velikim populacijama štetnih insekata u gotovo svim fazama razvoja, a i zbog značajnih oštećenja, redukcije sklopa i bočnoga grananja biljaka uslijed mraza i niskih temperatura. Vrlo je usporeno i reducirano cvjetanje usjeva u uvjetima vrlo hladnoga i kišnoga vremena", rekao je Dominik Mikolčević, voditelj selekcije i razvoja hibrida u KWS-u Hrvatska i zaključio da će navedeni čimbenici imati značajan utjecaj na drastično smanjenje količine nektara i mednosti po jedinici površine.

Bagrem smrznuo, aronija kasni, pčele gotovo ništa ne unose

U jednoj je raspravi, pak, Stjepan Herega, pčelar iz Bizovca kod Osijeka napisao kako će uljane repice biti: "Ona nikada nije izdala, no bagrem je kod mene izmrzao

Da je upitna paša bagrema, potvrđuje i Lagator. Ističe da je sin obišao na području Vrbovca šume, a on u okolici Đakova i vidi se da su cvjetovi negdje otvoreni i smrzli. Procjenjuje 20 posto i sada se čeka kakvo će biti stanje s preostalih 80 posto cvjetova bagrema. "Za očekivati je čak i da se preklope paše uljane repice i bagrema", procjenjuje i dodaje kako u tome slučaju odmah napuštaju repicu i sele u bagrem. 

Problem je, kaže, i kasnija cvatnja aronije. "Cvijet nije izašao u potpunosti van, tako da još ne možemo reći je li bilo i kolike su štete od hladnoće i mraza", kaže nam. Hladnoća je doduše usporila vegetaciju, komentira, jer da je normalna godina aronija bi već bila procvjetala. Pitanje je kako će i plod izgledati, ako se i zametne, na što ćemo odgovor imati kasnije. Ovih dana će postavljati ekološke zamke protiv dlakavog ružičara koji napada i izgriza cvijet. To je, kako kaže, jedna smjesa deterdženta i soka koja je dopuštena u ekološkoj proizvodnji i jako mu se dobro pokazala u borbi protiv ovoga insekta. 


Tagovi

Med Pčele Uzgoj suncokreta Uzgoj uljane repice Bagrem Anto Mijić Goran Tonković Zdravko Lagator Dominik Mikolčević


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Napokon mrkvica u zemlji, nadam se uspješnom eksperimentu.
I peršin sam na trakice stavila.
#mojepovrće