Krenuo je s četiri košnice, a danas ih pčelar Mladen Matasović iz Đakova broji 150 - zajedno sa 70 pomoćnih zajednica. U svakoj od njih zuji oko 50.000 pčela pa se na ovom OPG-u mogu pohvaliti s nekoliko milijuna vrijednih radilica.
Krenuo je s četiri košnice, a danas ih pčelar Mladen Matasović iz Đakova broji 150 - zajedno sa 70 pomoćnih zajednica. U svakoj od njih zuji oko 50.000 pčela pa se na ovom OPG-u mogu pohvaliti s nekoliko milijuna vrijednih radilica.
Za pčelarstvo se odlučio prije 17 godina i da opet sve kreće od početka, priznaje, izabrao bi isto. Početničke strahove svladao je tijekom godina i stekao iskustvo koje prenosi na svoju djecu, kćer Mateu i sina Manuela, a u poslu im pomaže i mama Jasna.
"Kod njega ne postoje nekakvi veliki strahovi jer je do sada naučio vjerojatno sve što je potrebno da pčelar bude uspješan", odgovara Matea koja želi naslijediti košnice i nastaviti obiteljsku tradiciju bavljenja pčelarstvom.
Matasovićeve pčele godišnje proizvedu prosječno oko pet tona meda. Po svakoj košnici se u staklenke slije oko 40 kilograma. Na početku su imali kamion koji im je služio za odlazak na ispašu, a 2002. godine je Mladen od kamiona načinio prikolicu pa tako danas imaju dvije prikolice na kojima su košnice. Zadnjih godina obilaze ispaše u okolici Đakova. Njihove pčele oprašuju voćnjake, obilaze polja uljane repice, suncokreta, slijeću na divlji glog, bagrem, ali i šipak, divlju kupinu i hrast od kojeg nastaje medljikovac.
Na kraju dobre godine rezultat naših pčela svede se na nekoliko proizvedenih tona meda.
"Nekada je suncokret bio jedna od najznačajnijih medonosnih ispaša u Slavoniji jer je davao najveće prinose po košnici.
Danas više nije tako jer se polja siju sjemenom koja su obrađena na institutima pa im nisu potrebni kukci za oprašivanje. I samo sjeme je tretirano raznim otrovima koji odbijaju kukce, oštećuju njihov živčani sustav i tako ih ubijaju. Veliki broj naših pčela strada upravo na poljima suncokreta", priča Mladen.
"U košnici koja je dobro prezimila i imala dobar proljetni razvoj može se nalaziti do 50.000 pčela koje su spremne iskoristiti svaku pčelinju ispašu i stvoriti hranu za sebe i višak za pčelara.
Proizvodnja meda tijekom godina varira drastično, od 0 kilograma pa do 50-ak kilograma po zajednici, što ovisi o mnogo čimbenika. Prvo o brojnosti zajednice, vremenskim uvjetima kad cvate pojedino bilje, raznim trovanjima insekticidima, pesticidima i ostalim kemijskim tvarima koje negativno utječu na pčelinje zajednice i na taj način ih oslabljuju, a ponekad dolazi i do potpunih uginuća zajednica.
Na kraju dobre godine rezultat naših pčela svede se na nekoliko proizvedenih tona meda", upozorava na probleme pčelara Mladen.
Košnice selimo na ispašu i oprašivanje raznih voćaka, na polja gdje je zasijana uljana repica, nakon koje dolazi cvatnja divljeg gloga i potom bagrema koji je najznačajnija ispaša za pčele u našim krajevima.
Na ovom OPG-u proizvode se medovi s prirodnim, organskim dodacima poput cejlonskog cimeta, svježeg đumbira, ali i oni za kojim će rado posegnuti ljubitelji čokolade, organskim kakakom i čokoladom koja sadrži 80% kakaa. Tu je i neizostavni med u saću, vosak, tinktura propolisa kao i njegov prah, pelud i matična mliječ.
Iza cvatnje bagrema cvatu razne korovske biljke poput šipka, divlje i uzgajane kupine, svibovine, djeteline - što traje do kraja mjeseca lipnja!
"Dio meda plasiramo na hrvatsko tržište kod provjerenog otkupljivača i distributera meda i pčelinjih proizvoda. Trudimo se što više prodati na kućnom pragu i sajmovima, doprijeti do naših vjernih kupaca u različitim dijelovima Hrvatske. Želimo potaknuti ljude na korištenje 100% prirodnih i kvalitetnih domaćih proizvoda jer je još uvijek puno onih koji med i ostale pčelinje proizvode kupuju na policama trgovačkih centara, a istovremeno ne poznaju njegovu pravu strukturu jer je to najmanje pravi med hrvatskog porijekla", ističu Matasovići.
Kupci ih obično kontaktiraju putem njihove Facebook stranice koju koriste za promociju, no narudžbe primaju i putem e-mail adrese pcelarstvomatasovic@gmail.com.
Skidanje poklopaca
Ne prodaju med ugostiteljima i trgovačkim centrima, no rade med u obliku zahvalnica za poslovne partnere nekih tvrtki ili čak i za zahvalnice na vjenčanjima.
S lišća drveća pčele skupljaju slatku materiju, medljiku, i odnose ju u košnicu te stvaraju medljikovac - med iznimno visoke kvalitete koji se pojavljuje periodično te sadrži 13 puta više minerala od bilo kojeg drugog meda.
Pčelari se, naglašavaju oni, svakodnevno susreću sa sve više problema, od nekontrolirane sječe šuma i medonosnog bilja zbog kojih isčezavaju i nestaju kvalitetne ispaše do različitih bolesti, poput varroe, grinje koja napada pčele, a lijekovi su nekvalitetni i neučinkoviti. Problema imaju i s uginućima uslijed trovanja pesticidima.
"Nedovoljne su i subvencije određene za pčelarstvo. Namjerno se usmjeravaju na krivi način. Pčelarstvo je veliki trošak, pa bi i mali novčani poticaj bio od koristi. Općenito, ljudi ne brinu za pčelu koja je najznačajniji oprašivač bilja i direktan proizvođač hrane za čovječanstvo", ukazuje Mladen Matasović.
Ne taji kako je za početak ovoga posla potrebna značajna svota novca, ali i puno teoretskog i praktičnog znanja. Ovo stoga, nikako ne bi savjetovali onima koji su alergični na pčelinji otrov.
"Osoba koja se želi baviti pčelarstvom svoju ljubav treba usmjeriti prema pčeli, malom ugroženom insektu i naučiti ga poštovati i cijeniti", poručuju Matasovići svima koji razmišljaju o pčelarstvu kao profitu.
"Nitko ne treba početi pčelariti ako nije siguran da je to pravi hobi, odnosno posao, za njega i ako se u potpunosti neće posvetiti tome jer je pčela vrlo kompliciran kukac, kao i samo pčelarstvo", iz iskustva govori marljivi nositelj ovog gospodarstva.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica