Moramo znati da će zbog klimatskih promjena biti sve manje meda i cilj nam je pokazati našim članovima da se od apiturizma može dobro živjeti, kaže Ivica Barak, predsjednik saveza pčelara Apiliburnija.
Pčelari su ogledni primjer odlično organiziranih poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj. Kroz udruge i saveze promoviraju svoje aktivnosti te zajednički nastupaju prema tržištu i institucijama. Primorsko-goranski pčelari su čini se, otišli korak naprijed u popularizaciji pčelarenja i pčelinjih proizvoda.
Krajem rujna ove godine Savez pčelarskih udruga PGŽ Apiliburnija i PU Labin organizirali su izlet u Novsku na obrt za apiterapiju i apiinhalaciju Apis Jo. Cilj ovog posjeta bio je pružiti pčelarima priliku za razmjenu iskustava na polju dopunskih djelatnosti u ovom sektoru. Ovo je samo jedna u nizu edukativnih aktivnosti koje Savez priprema za svoje članove.
Pčelarskih udruga u Hrvatskoj ima 149 (prema podacima HPS), organizirane su u nekoliko saveza, a okupljeni su u krovnu instituciju Hrvatski pčelarski savez. Unutar Saveza pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije Apiliburnija, djeluje 250 članova s oko 8.000 košnica.
"U ožujku 2020. godine smo osnovali savez u suradnji s udrugama iz Rijeke, Opatije, Delnica i Vrbovskog. Osnovani smo pred koronu, pa se nismo puno okupljali, ali organizirali smo ovaj posjet u suradnji s Hrvatskim apiterapijskim društvom. Moramo znati da će zbog klimatskih promjena u pčelarstvu biti sve manje meda i cilj nam je pokazati našim članovima da se od apiturizma može dobro živjeti“, govori Ivica Barak, predsjednik saveza Apiliburnija.
Apiterapija je u PG županiji još u povojima i Ivica zna za samo nekoliko svojih članova koji se polako kreću u tom pravcu. No, definitivno kasnimo za susjednom Slovenijom pa i Bosnom. "To me baš čudi kad pogledamo Sloveniju i Bosnu koliko su otišle naprijed. Mi smo turistička regija i gostima više nisu dosta samo sunce i more. Oni sve više dolaze u krajeve gdje su mir i samoća i gdje ih nitko ne smeta. Mislim da će turisti s guštom posjećivati apiinhalacijske komore“, smatra.
Zbog klimatskih promjena, bit će sve manje meda. U Savezu su svjesni da se njihovi članovi moraju prilagođavati i početi raditi više na proizvodima koje su do sada izbjegavali. To je proizvodnja pčelinjeg otrova, matične mliječi, propolisa i cvjetnog praha.
Apiterapija je samo jedna od dopunskih grana koja se danas ističe kao ideja za stvaranje sigurnijeg dohotka od pčelarenja. Ona koristi sve biološke vrijednosti pčelinjih proizvoda. Apiinhalacija je popularna metoda komplementarne terapije za ublažavanje problema s dišnim putevima. Prema postojećim znanstvenim radovima olakšava disanje i smanjuje alergiju. Propolis već uvelike koristi farmaceutska industrija kroz alkoholne otopine i sprejeve jer djeluje kao antiseptik. Apitoksin ili pčelinji otrov potiče lokalnu upalu i imunosni odgovor, te stvaranje novog kolagena. Primjenu je našao kao dopunska terapija za osobe s reumatskim artritisom, multiplom sklerozom i mnogim drugim oboljenjima.
Otrov je popularnost stekao i u industriji kozmetičkih preparata za pomlađivanje kože pa ga još i zovu prirodni botoks. Matična mliječ privlači fitness gurue diljem svijeta. Ovo je proteinski proizvod pčela koji blagotvorno djeluje na imunitet i rast. Visokohranjivi je izvor vitamina i minerala i jedan od najvažnijih prirodnih izvora vitamina B5.
Cilj Saveza je pokrenuti članove koji se još premišljaju. "Ljudi jednostavno ne žele ići naprijed i napraviti neki novi proizvod kojim bi proširili svoju proizvodnju. Ja se nadam da ćemo kroz edukacije i predavanja pogurati mlađe pčelare da krenu u dopunsku djelatnost i širenje asortimana“. napominje Ivica Braak koji vidi problem među svojim kolegama pčelarima u nespremnosti na promjene što je jako izraženo kod starijih članova i zbog činjenice da je većini pčelarenje samo hobi. No, na primjeru mlade vlasnice apiterapijskog obrta iz Novske Josipe Kujundžić, mogli su se uvjeriti da se od apiturizma može dobro živjeti.
Na druženju u Novskoj bio je i Darko Martinović, predsjednik pčelarske udruge Labin koja broji stotinjak članova. Aktivni su u udruzi posljednjih 7-8 godina i cilj im je popularizacija pčelarenja. Sudjeluju u Danima meda Labinštine gdje promoviraju apiterapiju i upotrebu pčelinjih proizvoda u gastronomiji.
"Želja nam je podignuti razinu korištenja pčelinjih proizvoda kroz gastronomiju. Na svakim Danima meda obavezno imamo prikaz pripreme i degustacije hrane uz dodatak pčelinjih proizvoda. Pelud, med, nezaobilazne slastice s medom, a tek hamburger s medom i lososom - to je doista nešto kvalitetno“, uvjerava nas Darko. Cilj im je u Udruzi sljubiti pčelarenje i gastronomiju, pčelarenje i apiterapiju, a u cijeloj toj priči on naglašava važnost edukacije.
"Ono što je temelj je edukacija građanstva i pčelara, te edukacija djece vrtićke dobi. Svake godine surađujemo s našim odgajateljicama u vrtićima u pripremi radionica na temu pčela i pčelinjih proizvoda. To je najjednostavniji način da priviknemo djecu na pčelinje proizvode", opisuje.
Na ovaj način, Udruga pomaže u stvaranju novih generacija osviještenih o zdravlju pčelinjih proizvoda i važnosti pčela u ekosistemu. Ne manje važno, ovako se potiče stvaranje novih generacija pčelara.
Dodatno, kroz radionice s Hrvatskim apiterapijskim društvom pokušavaju educirati pčelare na koji način će proizvesti neki pčelinji proizvod i na koji način će ga plasirati. Građane educiraju o vrijednostima inovativnih pčelinjih proizvoda.
Darko objašnjava kako se udruga osim organizacijom radionica trudi približiti pčele najmlađima postavljanjem pravog gradskog pčelinjaka. "Prvi smo u Hrvatskoj napravili gradski pčelinjak, ozidan, s pčelama, a temeljna ideja je da je on edukacijski. Dolaze nam vrtićke grupe. Djeca odrastaju, pčelinjak je tu i stvaramo nove generacije pčelara", naglašava Martinović.
Aktivnosti saveza i udruga iz Istarske i Primorsko-goranske županije su raznolike i brojne. Ovdje pčelari ne spavaju čekajući da im klima oduzme prihod i najvažnije lokalne oprašivače. Manifestacijama i edukacijama stvaraju nove generacije pčelara, pčeloljubaca i medoljubaca.
Tagovi
Autorica