Uz pomoć obitelji, Zdravko Lagator je bez poljoprivrednog predznanja izvrcao 2 t meda i proizveo 3t eko aronije na 1 hektaru.
Ponukan ljubavlju sina prema životinjama, Zdravko Lagator (54) odlučuje napraviti poslovni iskorak te 2015. osniva istoimeno diverzificirano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. U rad istog, na samom početku uključuju se sinovi, supruga i snaha čime dokazuju ozbiljnost prema poslu i profitu u poljoprivredi.
Ubrzo su početnih pet košnica proširili na 50 (40 selećih i 10 stacioniranih), te bez pčelarskog (pred)znanja uspješno izvrcali dvije tone meda.
"Radilice smo vozili na ispašu cvjetnog, bagremovog i livadnog meda u Đakovštini, te na kesten u okolici Dvora. Uz pomoć selećeg pčelinjaka koji je naporan i težak jer iziskuje puno truda, odgovornosti i ulaganja, danas konkuriramo raznolikom medonosnom ponudom koju čine gotovo sve kontinentalne vrste meda", objašnjava Zdravko koji u stacioniranom pčelinjaku ima manje troškove u samoj proizvodnji, manju mogućnost pogibelji pčelinjih društava, kao i manju mogućnost zaraze i uznemiravanja pčela zbog čega se brže razvijaju i jačaju društva, no i manje rezultate, zbog čega 90% njegovih košnica čine seleće - kontejner košnice.
"Prinosi meda po košnici ovise o paši, vremenskim uvjetima i ponajviše o pčelaru koji treba znati pripremiti zujalice za glavnu pašu kako bi donijele što više meda u košnice. Prije stavljanja okvira u vrcaljku odstranjivali smo voštane poklopce sa čelija saća, nakon čega je med pomoću centrifugalne sile izlazio iz stanica saća", dodaje Zdravko koji zbog potrošnje pčelinjih proizvoda koja se iz godine u godinu višestruko povećava, nema problema s prodajom meda.
Prinosi meda po košnici ovise o paši, vremenskim uvjetima i ponajviše o pčelaru koji treba znati pripremiti zujalice za glavnu pašu kako bi donijele što više meda u košnice.
Ovi su gospodarstvenici vjerovali kako će "odnos države prema domaćim poljoprivrednicima" nadvalati radom, a "uvoznicima" pokazati svoju konkurentnost. Zbog toga su, uz skrb o pčelama, istovremeno brinuli o 100 sadnica lješnjaka i 1 ha eko aronije (odnosno, 3.150 sadnica uvezenih iz Poljske). Da su to radili sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi, dokazuju i ovogodišnji prinosi bez navodnjavanja od 3t/ha.
"Svjesni profitabilnosti bobičastog voća koje je donedavno bilo gotovo nepoznato u javnosti, odlučili smo se na proizvodnju ekološke aronije. Premda se nalazimo u prijelaznom razdoblju, uvjereni smo da će nam eko certifikat omogućiti lakši proboj na tržište. Ipak aroniju nazivaju najzdravijom biljkom na svijetu te moćnim prirodnim oružjem u prevenciji bolesti", priča Zdravko koji je uz pomoć obitelji 3 tone sirovine preradio u sok, prah, čaj i med.
S gospodarstva ističu kako aroniju također prodaju i u svježem stanju zato što ima antikancerogeno djelovanje te u velikom postotku "ubija" maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. "Kao izuzetan antioksidans, aronija sprječava stvaranje slobodnih radikala te "napad" na zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma i sprječavajući razvoj kroničnih bolesti", objašnjava.
S gospodarstva ističu kako aroniju također prodaju i u svježem stanju zato što ima antikancerogeno djelovanje te u velikom postotku "ubija" maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre.
Uvažavajući važnost ekološki prihvatljive zaštite aronije od štetnika, Lagatori su kornjaša iz porodice listorožaca odlučili istrijebiti prirodnim zamkama.
"Putem interneta smo se educirali o napadima dlakavog ružičara koji predstavlja iznimnu opasnost jer najveće štete nanosi mladim voćnjacima u prvim godinama rodnosti kada se hrani cvjetnim organima biljaka pa zbog uništenih prašnika i tučaka ne dolazi do zametanja plodova. Kako bi izbjegli njegov potencijalni napad, postavili smo prirodne zamke. U plastične smo plave boce natočili vodu pomiješanu sa sirupom od maline koji ih je posebno privlačio zbog čega bi, umjesto na plod, upali u zamku", dodaje.
Prinosima ovih gospodarstvenika ove je godine zaprijetila suša do koje je došlo 10 dana prije berbe. Srećom, nisu imali značajne štete. Berba je trajala 30 dana, a istu je vršilo 30 ljudi. Imali su problema s pronalaskom radne snage, a iste su riješili većom cijene berbe po satu.
Foto: Roberta Kljenak
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica