Koje su to najbolje prakse i inovacije za održivo pčelarstvo?

Proširiti i podijeliti znanje i vještine uvježbavanjem korisnih i primjenjivih najboljih pčelarskih praksi na lokalnoj razini, glavni je cilj međunarodnog projekta B-THENET (Best Practices and Innovations for a sustainable Beekeeping - Najbolje prakse i inovacije za održivo pčelarstvo), čija je koordinatorica prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger ispred projektnog partnera Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

"U svakodnevnom radu, kao i u slobodno vrijeme, posjećujem pčelare i obilazim njihove pčelinjake. Važno mi je saznati koje prakse primjenjuju, koliko su u tome uspješni, ali i gdje nailaze na probleme”, pojašnjava nam profesorica. 

Prva mreža europskih pčelara

Tako je kao dio projektnih aktivnosti krajem svibnja prošle godine boravila na području Dubrovačko-neretvanske županije gdje je u tri dana obišla novootvorenu radnju za preradu voska u satnu osnovu u Župi, u Konavlima održala predavanje za pčelare, te u Sv. Barbari odradila cjelodnevnu praktičnu radionicu s pokaznim vježbama na pčelinjaku.

"Najzanimljivija praksa bila je pravilno izvođenje kliničkog pregleda pčelinje zajednice i procjenjivanje stupnja invadiranosti grinjama, Varroa destructor, primjenom šećera u prahu kao neinvazivne metode”, nastavlja.

Naglašava kako kod primjene ove metode nije potrebno žrtvovati pčele, a rezultati procjene mogu dati korisne informacije o potrebi i terminu tretiranja zajednice protiv ovog nametnika.

Objašnjava, projekt je financiran od Europske unije, a čini ga prva mreža europskih pčelara. Sadržajno se njegovom provedbom želi prepoznati najbolje prakse u pčelarstvu te promoviranjem inovativnosti pomoći modernizirati sektor.

Uspostava zbirke pčelarskih praksi

Mreža sudionika zasniva se na udruženjima pčelara, znanstvenika, savjetnika i ostalih dionika zainteresiranih za pčelarstvo u Europi.

Projektna organizacija predstavlja sučelje koje je preko dostupnih on-line platformi fokusirano na gospodarenje u pčelarstvu, a popunjeno praksama koje su predlagane od svih zainteresiranih skupina.

Projektom se uspostavlja potpuno nova cjelovita zbirka pčelarskih praksi u uskoj suradnji s pčelarima. Pri tome se inovativno želi prve informacije prikupiti od primarnih proizvođača i opisati ih od osnovnih koraka do složenih postupaka.

To omogućava da se uzmu u obzir lokalni čimbenici poput klime, socio-ekonomskih ograničenja, korištene pčelarske opreme i pribora, jezika, regionalne rasprostranjenosti podvrsta medonosne pčele, te praćenja i proširenosti patogenih uzročnika bolesti, nametnika i bolesti pčela u pojedinoj zemlji.

Javni skupovi i manifestacije

Međutim, u projekt se mogu priključiti svi dionici pčelarskog sektora, od zakonodavaca do konzumenata pčelinjih proizvoda.

U završnoj projektnoj zbirci bit će podijeljeno najmanje 80 najboljih praksi u prihvatljivom, lako razumljivom načinu koji obuhvaćaju zvučno-vizualne materijale dostupne na 15 europskih jezika.

Protok praktičnih informacija bit će podržan s 13 nacionalnih pčelarskih centara, 3 međunarodna pčelarska centra, nizom ciljanih dostupnih manifestacija s velikim učešćem pčelara.

"U svrhu uspješne organizacije i zadovoljavajuće posjećenosti navedenih manifestacija te omogućavanja sudjelovanja pčelara iz Hrvatske u projektnim aktivnostima, povremeno objavljujemo termine za javno dostupne skupove i manifestacije te se veselimo zajedničkom radu i druženju”, poziva Tlak Gajger.

Virtualna platforma

Tijekom prve i druge godine provedbe projekta od pčelara su predložene prakse vezane uz uspostavu i održavanje pčelinjaka, svakodnevno održavanje pčelinjih zajednica te biosigurnosne mjere koje obuhvaćaju preventivne i kontrolne mjere protiv varooze i američke gnjiloće, prikupljene EU upitnikom.

Prošle godine su odabrane 22 najtraženije i primjenjive prakse koje su i opisane i postavljene na virtualnu platformu za razmjenu informacija, komentiranje, savjetovanje i postavljanje pitanja.

"Tijekom popunjavanja baza podataka opisane prakse podvrgnute su transparentnom odabiru, poboljšavanju sukladno dostavljenim komentarima, kao i validacijskim postupcima preko javno dostupnih on-line platformi za njihovu razmjenu”, opisuje koordinatorica projekta.

Nakon završene validacije, najbolje ocijenjene prakse postavljene su na platformu za dugotrajnu pohranu i mogućnost njihovog korištenja i nakon završetka projekta. Prakse odabrane za opisivanje u 2024. godini u tijeku su postavljanja.

Poznavanje pčelarstva i meda

Provedene su i dvije ankete sociološke naravi, prva se odnosila na poznavanje pčelarstva i meda kao hrane za čovjeka.

Njome se namjeravalo prikupiti odgovore primarno konzumenata meda i drugih pčelinjih proizvoda o potrošnji u EU, navike potrošača i njihov interes za proizvodni proces, sigurnost i kvalitetu, te pčelarske prakse.

Nedavno provedena anketa obuhvatila je pitanja o načinima na koje bi pčelari željeli da im se prikazuju pojedini oblici edukacije o pčelarskim praksama, primjerice video isječcima, člancima ili usmenim izlaganjem ili pokaznom vježbom.

Rezultati prikupljenih odgovora bit će analizirani i uskoro dostupni široj javnosti.

Mogućnost uključivanja pčelara

Ovaj HORIZON EU projekt provodi se od jeseni 2022. kada je službeno započet prvim sastankom članova upravnog odbora u prostorijama sjedišta Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) u Rimu.

Predviđeno trajanje je četiri godine tijekom kojih će biti opisano i validirano niz pčelarskih praksi prilagođenih za primjenu u lokalnim uvjetima.

Najlakši način uključivanja u aktivnosti projekta za pčelara je pristupanje i registracija na platforme locirane na mrežnim stranicama projekta - bthenet.eu. "Također, pčelari mogu prisustvovati na nacionalnim i lokalnim znanstveno-stručnim skupovima, predavanjima, radionicama, kako izravnim dolaskom tako i putem webinara”, poziva naša sugovornica.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor