Klimatske prilike glavni krivac za nemedenje suncokreta

Najveći “krivac” za nemedenje suncokreta posljednjih godina ipak nisu sorte i hibridi te kulture, kako su to lani sumnjali pčelari, nego su za to odgovorne klimatske prilike, potvrdio je prof. dr. sc. Zlatko Puškadija, sa Zavoda za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, koji je predvodio projekt "Zašto suncokret više ne medi?".

Projekt se počeo provoditi lani, kada je najviše do izražaja došao izostanak medenja suncokreta, a što se pokazalo kao velik gospodarski problem, jer suncokretova paša osigurava pola ukupne proizvodnje meda na području Slavonije i Baranje. Ukupna godišnja proizvodnja meda u Osječko-baranjskoj županiji kreće se oko 1.200 tona, od čega je na suncokretov med otpadalo u prosjeku 600 tona. Hrvatska ukupno proizvodi između 5.500 i 6.000 tona meda godišnje. No, ove je godine ta proizvodnja prepolovljena.
Prof. dr. sc. Puškadija kaže da je u 2009. godini medenje suncokreta izostalo zbog visokih temperatura u vrijeme cvatnje, dok je ova godina, koju su pčelari proglasili najgorom za proizvodnju meda u povijesti, bila - prevlažna. Nepogodama je ove godine najviše bila pogođena Baranja, gdje je gotovo 50 posto njezinih površina bila pod vodom, a u takvim uvjetima - logično - ništa nije medilo. Samo u lipnju i srpnju, primjerice, palo je približno 700 litara kiše po četvornom metru, što je godišnji prosjek oborina.
Međutim, iako se sada kao glavni krivac za nemedenje suncokreta navode nepovoljni klimatski uvjeti, prof. dr. Puškadija kaže da još uvijek ostaje otvoreno pitanje koliko na (ne)medenje suncokreta ujecaja imaju i zaštitna sredstva, obrada tla i slično, a za što je potrebno provesti dodatna istraživanja.

No, dio slavonskih pčelara i dalje ne vjeruje rezultatima provedenih istraživanja, te i dalje krive selekciju, odnosno nove hibride suncokreta, jer smatraju da novi hibridi imaju građu cvijeta koja ne odgovara pčelama.
No, znanost je i dalje takvog stava da te sumnje nemaju uporište. Naime, tvrde da ne postoji razlika u građi cvijeta između novih i starih hibrida, što su pokazali i pokusi na poljima, gdje su bili posijani i novi i stari hibridi.
Znanost je i dalje čvrstog stava da su klimatske prilike, koje se ubrzano mijenjanju u posljednjih desetak godina, odgovorne za mnoge promjene koje se događaju u prirodi, a ne samo za nemedenje suncokreta.
Naime, sve je češća pojava izuzetno visokih temperatura, odnosno pravih toplinskih udara i dugih sušnih razdoblja, kao i prekomjernih količina oborina s poplavama i slično. Ni daljnje prognoze ne ulijevaju baš mnogo optimizma. Kad je riječ o suncokretu, znanost i struka kažu da on najbolje medi na 22 Celzijeva stupnja uz vlagu u zraku između 65 i 75 posto. Međutim, na temelju provedenih analiza utvrđeno je kako je takvih uvjeta u prirodi sve manje, odnosno da klimatski uvjeti posljednjih godina suncokretu ne odgovaraju.

Pčele ubija gljivica i virus?

Američki su znanstvenici navodno na tragu rješenja jedne od najvećih bioloških tajni novijeg doba - neobjašnjivog masovnog izumiranja pčela u svijetu. Prema nekim podacima od intenziviranja ove pojave od 2006. godine, uginulo je navodno pola uzgojenih pčela diljem svijeta, za što se okrivljavao čak i GMO. A sada su znanstvenici navodno, kako to ovih dana prenose neki svjetski, ali i domaći mediji, uz pomoć vojske detektirali novog sumnjivca. Pčele navodno ubija kombinacija gljivice i virusa koja u njihovo tijelo ulazi preko hrane.

Autor: Zdenka RUPČIĆ