Kako proizvesti matičnu mliječ?

Što je matična mliječ? Za početak, valja stati na put jednoj neistini. Matičnu mliječ ne proizvodi matica, već se ona njome hrani. To je izlučevina mlječnih žlijezda (Glandulae subfaringealis) mladih pčela radilica starosti šest do 12 dana.

Matična mliječ je osnovna hrana matice u reproduktivnom stadiju koji kod nas traje oko devet mjeseci, ali se on koristi i za ishranu svih ličinki do tri dana starosti, a kasnije samo matične ličinke, i to do kraja svog razvoja. Ona ima povećan sadržaj vode (65%), smanjenu količinu ugljikohidrata (15-17%), bogata je proteinima, sadrži veliku količinu vitamina, a posebno dominiraju vitamin E i acetil-kolin, koji imaju veliki značaj za regeneraciju spolnih žlijezda. U matičnoj mliječi je utvrđeno 14 aminokiselina, devet vrsta hormona, osam vrsta vitamina, razni enzimi, željezo, magnezij, kalcij i drugo.

Može se koristiti i u stočarstvu

Predstavlja hranu ogromne biološke vrijednosti, o čemu svjedoči i sljedeći podatak: matice koje se hrane matičnom mliječi žive sedam godina, a pčela koja se hrani medom i peludi dosta kraće, samo do 40 dana. Može se koristiti i u stočarstvu.

Dodavanjem matične mliječi u hranidbu krznašica one dobivaju sjajnu dlaku. Primijećeno je da, kada se matična mliječ uključi u hranidbu krava, one daju više mlijeka. Međutim, zbog visoke cijene, uglavnom se koristi u prehrani ljudi. Koristi se i u apiterapiji, regulira metabolizam čovjeka i povećava psihofizičku snagu cijelog organizma. Pomaže u liječenju atrofije mišića, anemije, slabog apetita, slabosti organizma, nesanice, pomaže kod visokog krvnog tlaka, aritmije srčanog mišića, infarkta, ateroskleroze, depresije, upalnih procesa, astme, čireva itd. Zbog svega navedenog, ne čudi da se brojni lijekovi prave upravo na bazi matične mliječi.

Proizvodnja matične mliječi

Proizvodnja matične mliječi nije za početnike. Da bi je pčelar proizvodio, on mora održavati svoja pčelinja društva jakim, ali mora dobro i poznavati proces proizvodnje matica. Ova se proizvodnja najčešće obavlja modificiranom Doolittle metodom za proizvodnju matica. Ova metoda je najpoznatija u svijetu i koristi je preko 80% pčelara. Njome se može proizvesti više stotina do nekoliko tisuća matičnjaka u jednom turnusu.

Izvodi se kroz nekoliko faza. Prvo se vrši formiranje osnova matičnjaka. Ono se obavlja drvenim ili plastičnim kalupom koji je na vrhu promjera 9,2 mm. Kalup se prvo potopi u vodu pa u rastopljeni vosak dubine do 7 mm (vosak koji se dobiva od mednih poklopaca ili zaperaka), zatim ponovo u vodu, pa u vosak plići 1 do 2 mm, pa opet u vodu i tako više puta kako bi se bazni dio matične osnove zadebljao.

Matične osnove se rastopljenim voskom fiksiraju za letvice, a letvice, obično njih tri, postave u ram košnice. Ovako pripremljen ram se nosi u drugo pčelinje društvo na tzv. poliranje. Poslije nekoliko sati, okvir se vadi i u svaku matičnu osnovu nakapa po kap razblažene mliječi, destilirane vode ili kapljica meda i na nju presađuje ličinka. Od prvog odabranog društva uzima se okvir sa što mlađim leglom i u toploj prostoriji specijalnom iglom za presađivanje zahvaća larva starosti šest do 12 sati sa leđne strane zajedno sa njenom mliječi i pažljivo prenosi u pripremljene matične osnove. Ličinka je hipersenzitivna i svaki dodir iglom ima za posljedicu deformitet. Zbog toga se preporučuju specijalizirane, tzv. kineske igle, koje oštećenje svode na minimum.

Proces se prekida poslije 68 do 72 sata od presađivanja ličinki. Kod dobivanja mliječi mogu se presađivati i starije i njihov broj može biti daleko veći nego kod dobivanja matica. Ram sa matičnjacima se unosi u toplu prostoriju, žiletom se odsjeca vrh matičnjaka, a zatim se pincetom odstranjuje ličinka i vakuum pumpom, plastičnom ili drvenom kašičicom zahvaća mliječ i puni penicilinska bočica od 10 grama. Puna bočica se zatvara gumenim zatvaračem i vrh potapa u rastopljeni vosak i bočica odlaže u ručni hladnjak, a navečer u zamrzivač. Ovako čuvana mliječ može se upotrebljavati do 1 godine. Ako se vrši liofilizacija matične mliječi, tj. ako joj se na -50°C oduzme voda, praškasta komponenta mliječi se može čuvati i do dvije godine.

Dinamika dobivanja mliječi

Količina matične mliječi koja se može dobiti ovisi od dosta faktora. Neki od njih su kvaliteta paše, kvaliteta i jačina društva, vremenski uvjeti itd. U najoptimalnijim uvjetima, od dva matičnjaka se može dobiti 1 gram matične mliječi. Ipak, ovo nije toliko čest slučaj. Češći je slučaj da se od četiri do šest matičnjaka dobiva oko 1 gram mliječi. Jedno društvo može dati 30 do 120 matičnjaka u jednoj turi. U jednoj sezoni, pri optimalnim uvjetima može se organizirati 24 ture po sezoni.

Čuvanje i korištenje matične mliječi

Pri radu sa mliječi treba voditi računa o higijeni objekata, pribora, ruku, i u prostoriji bez duhanskog dima jer je nikotin oštećuje. Najkasnije tri sata od vađenja mora biti spakirana u odgovarajuće posude na temperaturi ispod 5°C. Čuva se u posudama od tamnog stakla, budući da dnevno svjetlo negativno utječe na njen kemijski sastav. Pri čuvanju temperatura ne bi trebala prelaziti 5°C. Nikako ne treba dozvoliti kontakt matične mliječi s metalom, jer metal ubrzava kemijske reakcije u samoj mliječi i djeluje negativno na kvalitetu proizvoda.

Postoje brojni preparati na bazi matične mliječi. Ipak, iskusni pčelari preporučuju sljedeći recept: u 250 grama kristaliziranog meda dodati 1 gram mliječi i 20 grama peludnog praha. Uzimati tri puta dnevno pola sata prije jela bez vode, onoliko grama koliko je čovjek težak.