• Liječenje varooze
  • 01.10.2017. 13:30

Kako pravilno pripremiti pčele za zimu

Kako pčele pripremiš za zimu pred kraj ljeta, tako ćeš i vrcati med sljedeće godine - jedno je od glavnih pravila pčelarske djelatnosti.

Foto: screenshot/youtube.com
  • 1.293
  • 230
  • 0

Kako pčele pripremiš za zimu pred kraj ljeta, tako ćeš i vrcati med sljedeće godine - jedno je od glavnih pravila pčelarske djelatnosti. Najčešći nametnik i neprijatelj "stvarateljica meda" je grinja varroa.

"Ona svake godine kod određenog broja pčelara uzima danak i to veliki danak, propadaju cijeli pčelinjaci. Hrvatski pčelarski savez se izborio da svi pčelari koji su u katastru dobiju od države lijek, odnosno pčelar kupi lijek, a naknadno subvencijama dobije povrat sredstava", rekao je Željko Balen, član Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza.

Varooza je bolest poklopljenog legla - većinom trutova i odraslih pčela, uzrokovana navedenom grinjom. Njihovo liječenje složen je posao koji zahtjeva educiranog i odgovornog pčelara, a početnici često neprimjereno rade s lijekom što uzrokuje velike gubitke.

Znati kad treba upotrijebiti lijek

"Svaki pčelar mora imati uvid broja varooza u svojoj košnici i znati kad je vrijeme da se upotrijebi lijek, jer ga pčelari ne stavljaju u zajednice dok god one nose med", pojašnjava Balen.

Najbolje bi bilo da pčele zimuju na medu, ali budući da su prinosi sve manji, prihrana se obavlja šećernim sirupom.

"Velika prednost šećera je ta što pčela puno lakše zimuje na njemu. Može podnijeti puno duži rok da ne izlazi na čišćenje. Prosječna prihrana zajednice i težina meda koja bi trebala biti u košnici je od 15 do 20 kilograma. Tada pčelari mogu biti sigurni da će ta zajednica normalno zimovati i prezimiti", rekao je Tomislav Prpić, predsjednik Pčelarske udruge Zlatna dolina.

Stimulativno prihranjivanje

Takav način pripreme pčelinjaka za zimu naziva se "stimulativno prihranjivanje sirupima". Dva su načina stimulativnog prihranjivanja, a ovise o broju zajednica i udaljenosti pčelinjaka od mjesta stanovanja.

"Radi se stimulativna prihrana s otopinom šećernog sirupa. To se radi šećernim sirupima 1:1 ili 2:1 u korist vode ili s medno šećernim pogačama. One se mogu dati u svako doba godine kad pčela nema dovoljno hrane u prirodi. Kad date pogaču ili stimulativnu prihranu pčela je sita. Kad je sita onda je zdrava i sposobna", dodao je Balen.

Prihrana i zaštita protiv varroe u većini pčelinjaka je odrađena, a nakon toga slijedi utopljavanje košnica. Snaga pčelinje zajednice ovisi i o količini okvira ili ulica u košnici.

Kvalitetna priprema za zimu

"Što je veći broj pokrivenosti ulica, zajednica je jača i snažnija te je veća mogućnost da će kvalitetno i dobro zimovati. Zajednice koje su na tri ili četiri ulice teško da će uspjeti prezimiti. Zajednice jače od pet, šest ili sedam ulica su s dovoljnom prihranom i pravilnim liječenjem sigurne da će dočekati proljeće", objašnjava Prpić.

Ako se ne naprave kvalitetne pripreme za zimu posljedice mogu biti drastične. Bez dovoljne količine hrane pčele su slabe i podložne bolestima. Prosječni gubitak u zimskom vremenu je do 10 posto pčelinjih zajednica.

"Na jednom pčelinjaku od 50 zajednica gubitak do pet zajednica se smatra normalnim, sve preko toga bi trebalo vidjeti što se dogodilo s tim zajednicama i ne ponavljati tu grešku", dodaje Prpić.

Bitni i stolarski radovi

Osim prihrane i zaštite pčelinjaka, bitni su i stolarski radovi obnavljanja košnica.

"To se odnosi na popravak i pravljenje novih okvira, sastavljanje košnica, ožičavanje okvira da se to sve odradi na vrijeme. Bitno je pripaziti da vosak koji se kupuje bude zadovoljavajuće kvalitete", rekao je Prpić.

Kad se odrade sve pripreme, osim povremenih vizualnih kontrola i osluškivanja, prvi kontakt s pčelinjakom je početkom ožujka.

Ose i stršljeni velik problem

Velik problem pčelarima, ali mnogim ljudima iz ruralnih krajeva, prave ose i stršljeni čiji ubod može biti koban za svakoga.

"Na našem području u okolici Požege nemamo službu koja bi to primjereno rješavala i uništavala njihova gnijezda. Trebali bi iznaći neka sredstva pčelarima da si kupe zaštitnu opremu te da se povežu s vatrogascima kako bi rješavali problem stršljena jer oni mogu biti pogubni za svakoga", upozorava Željko Balen.

Foto: screenshot/youtube.com


Tagovi

Pčele Košnice Varoa Liječenje Zima Priprema Med Pčelar Bolest


Partner

Poljoprivredna televizija

Požega, Hrvatska
tel: 034 202-192, e-mail: info@poljoprivredna.tv web: http://www.poljoprivredna.tv