Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mikroorganizmi u pčelarstvu
  • 05.03.2020. 12:00
  • Karlovačka, Generalski Stol

Ivan Erdeljac: mikroorganizmi i stajsko gnojivo važni su za pravilan razvoj pčela

Neupućenim osobama povratak mikroorganizama u košnicu može stvarati nelagodu, ali za pčele su oni zapravo vrlo bitni. Mikroorganizmi su nužni za njihov razvoj, neki su zaduženi za stabilnu ravnotežu u pčelinjoj zajednici, kaže pčelar Ivan Erdeljac.

Foto: arhiva Ivana Erdeljca
  • 2.540
  • 441
  • 0

Gradsko dijete koje je pola života provelo na selu - ukratko bi se mogao svesti životopis pčelara Ivana Erdeljca iz Generalskog Stola. Iako je diplomirao na Fakultetu političkih znanosti više ga je privlačio svijet prirode nego društvene promjene. "Ta strast počela je odlaskom rodbini s majčine strane koja je živjela na prekrasnom mjestu, u zaseoku Katići, kojim protječe rijeka Mrežnica. I nisam samo ja prepoznao ljepote toga kraja već i Zagrepčanci, vikendaši, pa se sada često čuje: fakat, kužiš ne i slično", kaže naš sugovornik.

Prvu košnicu dobio kao šestogodišnji dječak

Veli da su u njegovom životu 'igre slučajnosti' bile često zastupljene. "Ujak mi je za šesti rođendan poklonio prvu košnicu, nastavljaču, koju je vjerojatno dobio na poklon, ali se nije uklapala u njegovo pčelarenje. On je radio sa AŽ-košnicom. Inače, po maminoj liniji postojala je tradicija bavljenja stolarijom, mlinarstvom i pčelarstvom. Tako je i u mojim genetskim kodovima krenulo pčelarstvo i 'seljački' način poštivanja prirode", obrazlaže svoje interese Ivan.

Nije ipak kao dijete pčelario, ali su se već tada počeli buditi neki novi osjećaji pa je zajedno s ujakom sricao pčelarsku abecedu, kazuje nam. Iako iskusan pčelar, ujaku je pčelarenje sa Dadan Blatovom nastavljačom bila novost. "Zajedno smo se mučili i učili na toj košnici. Tehnologija rada je znatno drugačija i u usporedbi s današnjom LR-košnicom, ali osnovno pravilo je ostalo isto i danas. Priroda je u biti složeni sistem koji ipak funkcionira na jednostavnom principu. Ako ga poštujete, bit ćete obilno nagrađeni. No, priroda nije računala na ljudsku pohlepu u svim vidovima pa prema tome niti na loše scenarije", sada već tiše i sniženim tonom u glasu govori.

Pčele se sve više moraju oslanjati na pomoć pčelara

Počeci pčelarstva, kaže, bili su idilični sve do prije 20-25 godina, kada je došlo do poremećaja u pristupu prirodi. Prevelika upotreba 'kemije' dovela je do srozavanja pčele na imunološkom planu. Pojave novih bolesti i agresivni pristupi rješavanja liječenja rezultirali su gubitkom velikog broja pčelinjih zajednica.

Čovjek je sve pokušavao rješavati kemijom, što je dovelo do ugroze pčela, kaže Ivan Erdeljac 

"K tome treba dodati i prekomjernu upotrebu kemijskih preparata u poljoprivredi, zatrovanost tla i vodotokova, nestanak pojedinih autohtonih biljnih vrsta, prekomjernu sječu šuma, naročito bagrema. Sve to dovelo je do osiromašenja jelovnika pčelica. U takvim uvjetima one sve teže podnose životne tegobe i moraju se oslanjati na pomoć pčelara. Ali ta 'pomoć' bila je sve samo ne pomoć. Naime, nerazumjevajući prirodne odnose koji vladaju u biljnom i životinjskom svijetu, čovjek je pokušavao sve rješavati kemijom. To je dovelo do ugroze opstanka pčele, biljaka pa i samih ljudi", negoduje Erdeljac.

Čovjek devastira prirodu

Vratimo se, dodaje, nakratko poljoprivredi prije dolaska 'modernog čovjeka'. Nekada smo učili od prirode, oponašali ju, ali smo s vremenom uvidjeli da od nje možemo imati više koristi. Djelovanjem ljudi prirodni ciklusi počeli su se urušavati. Nesmotreni potezi 'obogaćivanja' prirodnih resursa dovodili su do kratkoročnih uspjeha u stvaranju poljoprivrednih viškova, ali posljedično i do dugotrajnih šteta.

"Zamjena za stajski gnoj, umjetno gnojivo, pospješilo je bogati, količinski urod ostavljajući siromaštvo u tlu. Nestajali su mikroorganizmi, gujavice koje su rahlile zemlju, zemlja se zbijala i zbog težine poljoprivredne tehnike koja je sve više zamjenjivala radnu snagu. Po istoj zemlji se previše vozilo poljoprivrednim strojevima obavljajući raznorazne operacije. Tlo se nije odmaralo, višegodišnji usjevi izmjenjivali su se te crpili i ono malo što je tlo imalo. Supstitucija s umjetnim gnojivima je davala rezultata, ali usjevi više nisu bili kvalitetni", kritički se osvrće na čovjeka koji devastira prirodu.

Vrijednost stajskog gnojiva i mogućnost povratka uporabe stajnjaka

Osvještenje polako dolazi, ali šteta je nemjerljiva. Prirodni ciklusi teško su poremećeni, povratak na uporabu stajskog gnojiva izgleda kao nemoguća misija. Zašto? "Prekinut je niz u dobivanju kvalitetnog stajnjaka zbog nepoznavanja tehnologije nastanka gnojiva i kao izvora. Nestanak goveda, stoke i sitnog i krupnog zuba, nestajanje seoskih domaćinstava, nekadašnjeg načina rada, samo su dio problema. Zamjena sa kompostiranjem tek je mali dio povratka izvornom obliku, ali u kompostu nema životinjskih enzima iz želuca goveda koji imaju određenu svrhu. Poremećeni su prirodni tokovi", tvrdi iskusni hobi-pčelar i opisuje kako ispravno postupati sa stajnjakom.

Vrijednost stajskog gnojiva 

"Kada bi na kraju dobili stočni izmet iliti balegu, proces nije bio gotov. Stajski gnoj je trebao biti pravilno skladišten. Obično se formirala kvadratična ili pravokutna 'gomila', sloj po sloj. Tu se razvijala temperatura s kojom se fermentiralo što je u stajnjaku bilo nedorađeno. Taj proces je znao trajati do godine dana. Zatim bi se gornji dio, koji je bio novijeg datuma, stavljao u stranu i postao baza za novu 'gomilu', a dobar dio se onda odvozio na njive gdje se 'rastrusio' (bacao) po cijeloj površini njive. Odmah bi se pristupalo zaoravanju, ne čekajući da vremenski uvjeti izvuku hlapljive sastojke. Cijeli taj proces je bio pažljivo odrađen da bi se polučili dobri rezultati", opisuje.

Mikroorganizmi su nužni za razvoj pčela

Današnji čovjek nema vremena, točnije - ne želi čekati, pa proces umjetno ubrzava. No, pritom zaboravlja na mikroorganizme koji su važan dio procesa obogaćivanja tla. Za sve u prirodi postoje procesi koji se moraju poštovati, žurba nije opravdanje, smatra. "Neupućenim osobama povratak mikroorganizama u košnicu može stvarati nelagodu, ali za pčele su oni zapravo vrlo bitni. Mikroorganizmi su nužni za njihov razvoj, neki su zaduženi za stabilnu ravnotežu u pčelinjoj zajednici. Svi prirodni tijekovi su u balansu, a to je pčeli potrebno s obzirom da je godinama živjela i razvijala se u tim uvjetima. Narušavanje balansa ne znači automatski uginuće pčele, osim u ekstremnim uvjetima, ali ona sve više slabi i nije više toliko radno aktivna", doznajemo.

Ivanov mlađi kolega imao je u početku svoje karijere problema sa svojim pčelama jer su bile vrlo agresivne. Obratio mu se s molbom za pomoć baš u vrijeme početka djelovanja jednog japanskog znanstvenika oko mikroorganizama. "Došavši do bočice s mikroorganizmima, uz pažljivo miješanje s vodom, istu otopinu sam pošpricao po pčelama mladoga kolege. Postupak je ponovljen po naputku još nekoliko puta i danas kolega radi bez zaštite i suvišnog dimljenja. Čak se toliko usavršio u radu s njima da se bavi i apiterapijom", daje nam primjer iz prakse koji dokazuje važnost mikroorganizama u životu i radu pčela.


Fotoprilog


Tagovi

Ivan Erdeljac Pčele Važnost stajnjaka Mikroorganizmi


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]