Hrvatski pčelarski savez: Potpore po košnici bile bi puno pravednije i transparentnije

Od ukupno 9.000 evidentiranih pčelara, njih 6.300 članovi su Hrvatskog pčelarskog saveza kazao je njihov novoizabrani predsjednik, Dražen Kocet tijekom posjeta predsjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijani Petir.

Govoreći o društvenoj i socijalnoj ulozi pčelarstva u ruralnim područjima istaknuo je kako velik broj čine umirovljenici i hrvatski branitelji, ali i da raste broj mladih pčelara.

Izvijestio je o aktivnostima za izradu Pravilnika o držanju pčela, te rekao kako komunalni redovi koje donose jedinice lokalne samouprave u nekim slučajevima ne prepoznaju njihovu važnost pa se ono često izjednačava s držanjem drugih životinja, što priječi obavljanje urbanog ili rezultira "ilegalnim" pčelarenjem.

Zašto potpore po košnici?

Ukazao je i kako u RH od 2015. godine nije izrađen katastar pčelinje paše, a dodatni problem predstavlja i njezino konstantno smanjenje, koje je većim dijelom uvjetovano sječom šuma lipe i kestena, te sadnjom nemedonosnih vrsta na područjima koja se krče.

Predstavnici HPS izvijestili su kako je do sada oko 3.000 korisnika koristilo potpore iz Nacionalnog pčelarskog programa, te su postavili upit o najavljenoj potpori za oprašivačku ulogu pčela i istaknuli kako bi potpora po košnici bila puno pravednija i transparentnija od do sada dodjeljivane potpore, ali i sektorskih potpora koje se planiraju u narednom programskom razdoblju.

"Mali broj korisnika potpora dijelom je uvjetovan i činjenicom da su oni koji su investirali u opremu zadovoljili potrebe svoje proizvodnje, pa bi u tom smislu potpora po košnici bila pravičnija i njome bi se podupirali svi pčelari i sve pčelinje zajednice", pojasnio je dopredsjednik HPS-a Stanko Čuljak. Dodao je i kako bi se potpora ovom sektoru mogla osigurati i ukidanjem ili snižavanjem PDV-a na nabavku pčelinjih zajednica.

Period upisa u Evidenciju sputava mlade pčelare

Tajnik saveza, Emil Horvatić podsjetio je kako pravo na potpore mogu ostvariti samo oni koji su dvije godine upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka, što je ograničenje za nove, pogotovo mlade, pa bi u tom smislu plaćanje po pčelinjoj zajednici moglo utjecati i na povećanje broja evidentiranih pčelara.

Na sastanku se razgovaralo i o Nacionalnoj staklenci, kao sustavu dobrovoljnog označavanja meda, kojim se dokazuje sljedivost proizvodnje.

Iako je najavljivano, Ministarstvo poljoprivrede nije pronašlo modalitet za njezino sufinanciranje, pa je teret ovog dobrovoljnog označavanja pao na pčelare, što je i jedan od razloga male uključenosti u ovaj sustav.

Željko Vukić rekao je kako su to pokušali realizirati i preko jedinica regionalne samouprave, no nisu naišli na njihovo razumijevanje. Kako bi se spriječilo korištenje ilegalnih i u Republici Hrvatskoj neregistriranih lijekova za pčele, Savez je predlagao i subvencioniranje lijekova, čime bi se ograničilo i tzv. "crnu zonu" i osigurala sigurnost kvalitete meda. Na sastanku je rečeno kako u trgovačkim lancima med hrvatskih pčelara nije dostupan, te kako su vrlo česti primjeri pogrešnog označavanja.

Ne postoji volja da se izmijeni Direktiva o medu

"Nova Zajednička poljoprivredna politika EU stupa na snagu sljedeće godine i njome bi se, u skladu i s amandmanom koji sam, kao zastupnica u Europskom Parlamentu predložila i koji je usvojen, trebala vrednovati oprašivačka uloga i to na način da se uvedu i potpore po pčelinjoj zajednici", rekla je Petir.

Ona je podsjetila kako je nova Zajednička poljoprivredna politika fleksibilnija, te države članice mogu same, na temelju devet ciljeva i svojih specifičnosti, odlučiti o primjeni mjera i aktivnosti koje bi najviše odgovarale njihovim potrebama. "U tom smislu bi i potpora po pčelinjoj zajednici za hrvatske pčelare bila dobro rješenje, dok bi se infrastrukturni projekti kao i do sada mogli financirati i realizirati kroz mjere namijenjene ruralnom razvoju", istaknula je.

Rekla je i kako na EU razini ne postoji volja da se izmijeni Direktiva o medu u smislu označavanja porijekla, stoga je Nacionalna staklenka jedini dokaz da postoji sljedivost i u taj je Projekt potrebno uključiti što više pčelara te ga poduprijeti i s državne razine.