Projekt je pokrenut s ciljem da pčelari, nakon procedure odobravanja oznake izvornosti, mogu uspješno konkurirati, ne samo na domaćem, nego i na tržištu zemalja Europske unije i globalnom tržištu.
Vinkovačka Udruga pčelara Nektar, vodeća pčelarska udruga na jugoistoku Slavonije, održala je godišnju skupštinu tijekom koje se, pored aktualnih problema s kojima se svakodnevno susreću pčelari u ovom dijelu Slavonije, razgovoralo i o aktivnostima na projektu zaštite zemljopisnog podrijetla Slavonskog meda, o čemu je govorio Željko Vrbos, voditelj Grupacije pčelara HGK Županijske komore Virovitica.
Virovitičko-podravska županija je naime početkom prošle godine, u suradnji sa slavonskim županijama Vukovarsko-srijemskom, Osječko-baranjskom, Požeško-slavonskom i Brodsko-posavskom te HGK - Županijskim komorama navedenih županija i pčelarskim udrugama, kao i stručnim timom eksperta u području zaštite i brendiranja proizvoda, pokrenula inicijativu programa zaštite oznakom izvornosti slavonskog meda.
Projekt je pokrenut s ciljem da pčelari, nakon procedure odobravanja oznake izvornosti, mogu uspješno konkurirati, ne samo na domaćem, nego i na tržištu zemalja Europske unije i globalnom tržištu.
"To je projekt koji sadrži zaštitu zemljopisnog podrijetla Slavonskog meda koji objedinjuje pet medova: od uljane repice, bagrema, lipe, kestena i suncokreta, sa osnovnim ciljem da na neki način zaštitimo svoj visokovrijedan proizvod, da mu damo adekvatnu cijenu i vrednovanje, a samim time i da ujednačimo kvalitetu koja je nužna, jer na tržištu imamo brojne vrste meda upitne kvalitete i cijene. Ovaj med podrazumijeva i podizanje standarda kvalitete u odnosu na prosječne medove u RH u parametrima vlage i peludnih zrnaca i kao takav, vjerujem da će projekt saživjeti i proći. Već ima veliku podršku u okviru Hrvatskog pčelarskog saveza, Ministarstva poljoprivrede i preliminarna izvješća iz EU-a su vrlo obećavajuća da će vrlo lako taj projekt proći i u okviru Bruxellesa", istaknuo je Vrbos.
Slavonski med bi dakle na tržište trebao biti plasiran kao proizvod pčelara pet slavonskih županija, a oznaka Slavonski med jamčila bi kupcima da je med koji kupuju proizveden na području Slavonije, ali i da je na tom području i pakiran.
"Zaštitom bi zasigurno podigli kvalitetu meda i u našim pravilnicima bi čak postrožili uvjete da neko može dobiti markicu za pakiranje meda na takav način. Pčelar koji uspije primjerice smanjiti dozvoljenu vlagu od 20 %, ispunio bi jedan od kriterija za dobivanje oznake Slavonski med. Povećali bi i broj peludnih zrnaca, što dokazuje sortnost meda. Sada upravo osnivamo udrugu kako bi mogli krenuti prema Bruxellesu sa tom zaštitom", kaže predsjednik vinkovačke udruge Nektar Stanko Čuljak, dodajući kako će markica Slavonski med jamčiti kupcima da je riječ o vrlo kvalitetnom medu, da je taj med pregledan i da ovlašteni laboratorij stoji iza te kvalitete.
Sa mjerama nacionalnog programa pomoći pčelarima i potporama u iznosu od 16,1 milijun kuna za ovu godinu, članove skupštine upoznao je Tomislav Gerić, tajnik Hrvatskog pčelarskog saveza.
"I ove godine, kao i svih do sada, pčelari će moći koristiti mjere Nacionalnog pčelarskog programa. Ove godine, to je šest mjera: zdravstvena zaštita, pčelarska oprema, seleće pčelarstvo, odnosno nacionalizacija selećeg pčelarstva, obnova pčelinjeg fonda koja podrazumijeva nabavku matica za pčelarstvo, kontrola kvalitete meda, što znači uzorkovanje raznih sorti meda kroz laboratorije, i posljednja mjera je tzv. aplikativna istraživanja u pčelarstvu koje je namijenjena znanstvenim institucijama u pčelarstvu", istaknuo je Gerić.
Isto tako, naznačio je i ostale aktualnosti i planove rada saveza u nastupajućem periodu, te istaknuo činjenicu da je ova godina 2015., godina referentna za pčelarstvo naše zemlje, kako pri izradi novog Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje 2017. do 2019., a isto tako referentna je za ostvarivanje prava povlačenja sredstava iz EU, kojima se financiraju programske mjere Nacionalnog pčelarskog programa.
Tagovi
Autor