Najveći apsolutni broj sumnjivih pošiljaka bio je iz Kine, ali je najveći relativni udio takvih pošiljki imao onaj porijeklom iz Turske
Objavljeni su rezultati koordinirane akcije provedene diljem Europske unije, "Iz košnica", o medu koji je kontaminiran šećerima. Akciju je vodila Glavna uprava Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE), s nacionalnim tijelima 18 zemalja koje su dio EU mreže prijevara s hranom, OLAF-a i Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije.
Ukupno je prikupljeno 320 uzoraka uvezenih iz 20 zemalja, a uzorkovani su nasumično, između studenog 2021. te veljače 2022.
Utvrđeno je da se za 147 uzoraka (46%) sumnja da je krivotvoreno, odnosno da nisu u skladu s općom odredbom EU Direktive o medu, a kojim se zahtijeva da "... ne smije sadržavati nijedan sastojak hrane, uključujući prehrambene aditive, niti smije biti stavljen bilo koji drugi dodatak osim meda".
Najveći apsolutni broj sumnjivih pošiljaka bio je iz Kine (74%), ali je najveći relativni udio sumnjivih pošljki imao onaj podrijetlom iz Turske (93%). Onaj uvezen iz Ujedinjenog Kraljevstva imao je još višu stopu sumnje (100%), za što su istraživači zaključili da je vjerojatno rezultat meda proizvedenog u drugim zemljama i daljeg miješanja u Ujedinjenom Kraljevstvu prije ponovnog izvoza u EU.
Kad se radi o patvorenju meda i pčelinjeg voska, ljudska mašta nema granice
Kako stoji u priopćenju, trenutne metode analize nisu dovoljno razvijene na međunarodnoj razini te jednostavan test nije dovoljan za otkrivanje krivotvorina. Stoga je bilo potrebno odgovarajuće praćenje sumnji pa je ova koordinirana akcija uključivala i prikupljanje informacija o sljedivoti, ali i istrage na mjestu uvoza, prerade, miješanja i pakiranja.
JRC je primijenio novi skup naprednih metoda testiranja. U prijašnjim studijama korištene su različite metode za detekciju šećernih sirupa od kukuruznog škroba ili šećerne trske, koje su bile dovoljno osjetljive na njihov sadržaj, ali su manje učinkovite u prepoznavanju drugih vrsta sirupa prilagođenih oponašanju tog pčelinjeg proizvoda.
Ova je studija pokazala da se sirupi od kukuruza sada rijetko koriste u miješanju s medom, a zamijenili su ih sirupi od riže, pšenice ili šećerne repe.
No, potrebne su poboljšane, usklađene i općeprihvaćene analitičke metode kako bi se povećala sposobnost službenih kontrolnih laboratorija za otkrivanje onog pomiješanog sa šećernim sirupima.
Kako se ističe u priopćenju, važna je razlika u cijeni između autentičnog meda i šećernog sirupa što objašnjava zašto je ova prijevara vrlo isplativa. Naime, prosječna jedinična vrijednost EU-a za uvezeni bila je 2,32 €/kg 2021., dok su šećerni sirupi od riže dostupni po cijeni od oko 0,40 – 0,60 €/kg.
Iako njegovo krivotvorenje možda ne predstavlja izravnu prijetnju javnom zdravlju, ipak je riječ o nepoštenoj praksi i za poštene proizvođače i za potrošače.
Reagirajući na ove nalaze, Udruga poljoprivrednika EU-a Copa-Cogeca pozvala je donositelje odluka u EU-u da odmah djeluju kako bi se izbjeglo uništavanje profesije, upozoravajući da bi moglo doći do značajnog smanjenja broja medonosnih pčela na kontinentu.
Stanislav Jaš, predsjednik Radne skupine za med ove organizacije, rekao je da rezultati objašnjavaju zašto prolazimo kroz pravu poljoprivrednu katastrofu u EU.
Pozivaju i na obvezno označavanje podrijetla s postotnim udjelima, kao i na pojačane nacionalne kontrole i sustavne provjere uvezenih serija na temelju kombiniranih poboljšanih metoda s dokazom o sljedivosti od košnice do tegle.
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 2 godine
ivona , pod mladi se ne misli na godine pčelara , već na PROMAŠEN uvjet da NOVI pčelar mora biti u UPISNIKU najmanje 2 godine da bi mogao ići na pomoć iz sektora pčelarstva ! Ja sam krenuo sa 2 košnice i sada ih ima 41 ( LR ) . Jučer sam posalo za tehničku pomoć ( oko 500 eur ) za sanduke ! Ako ispunjavaš uvjet imaš još vremena za kupiti dio opreme !
ivona
prije 2 godine
I tako iz godine u godinu.Naše pčele mogu se skupa sa nama pčelarima truditi koliko hoces ali đabe sirup uz cestu je najbolji.Užas.Snimano bezbroj puta ali nitko da mrdne. Nažalost najskuplja i naj osjetljivija grana poljoprivrede a drzava nas uvjek stavlja po strani.Stalno ponavljamo da nema pčela nebi niti bilo nas i to je đabe. Mi mali pčelari do 50 kosnica nestignemo doci do poticaja za razvitak pčelinjaka dok ostali poljoprivrednici dobivaju poticaje za traktore od cca 4-5 milijona kuna a i vise.Dok se za magarca a i konje koji zimi lutaju i uništavaju po okolnim selima privatne posjede kao i groblja dobiva pticaj i do 400 -500 tisuca kuna. To vam je lice nase poljoprivrede.Nevjerujem da Evropa tako misli utošiti novac. ZAPAMTIMO BEZ PČELE ĆEMO UMRITI OD GLADI PA NECE BOTI NI KRAVA NI MAGARCA A NI KONJA PA ĆE I MEHANIZACIJA PROPAST. Užasno i sramotno.
Đuro Japaric
prije 2 godine
Kod mene kupci više ne mogu kupiti med iz BRDSKE Slavonije , jer sam podosta podijelio a ostalo po minimalnoj cijeni prodao ! Dio kolega IMA još meda jer je prošla godina bila IZNIMNO dobra , pa ljudima u Hrvatskoj preporučam da kupuju DOMAĆI med ! Sada nije dobro klimatsko stanje , u brdskoj SLAVONIJI , DIVLJE trešnje i više vrsta voća u punom cvatu , a vrijeme hladno i najave još hladnijeg ! Ako bude meda , poslati ću desetak boca i u AGROKLUB kao POKLON , a i u znak zahvalnosti što pišete o NAJVRIJEDNIJIM kukcima na PLANETU Zemlja !