• OPG Stanić
  • 30.06.2016. 12:00

Godina je loša, ali medom su zadovoljni

Umirovljeni policajac Marko Stanić pčelarstvom se bavi 35 godina. Naslijedio je obiteljsku tradiciju od svoga djeda imenjaka koji se time bavio u Hercegovini.

Foto: Vjeko Hudolin
  • 3.673
  • 553
  • 0

Za mnoge pčelare ova godina je jako loša, neki kažu katastrofalna zbog jakog kasnog mraza koji je 26. travnja nanio velike štete osobito voćarima, vinogradarima, ali i pčelarima. Procjenjuju da će ovo biti jedna od najlošijih i najtežih godina u pčelarstvu. Ipak ima lokacija i pčelara kojima je nešto i medilo, poput pčelinjaka Marka Stanića iz Dragalića kod Nove Gradiške.

"Mraz je načinio veliku štetu na bagremu i amorfi, glavnim pčelinjim pašama na našem području. Dobar dio bagrema je izmrznuo, a ono malo što je ostalo cvjetalo je u vrijeme kiša. Izmrznuo je i velik dio amorfe koje na ovom području ima puno, ali je naknadno cvjetala. Nasreću, pčele su mi od ranog proljeća do kraja lipnja ipak unijele nešto miješanog meda tako da smo ovih dana i vrcali", kaže Stanić.

Donekle zadovoljan sezonom

Naglašava da je ova godina osobito karakteristična po velikom rojenju, imao je, kaže, više od stotinu rojeva od čega je pedesetak prodao, a sa otprilike isto toliko popunio košnice iz kojih je lani prodao četrdesetak društava.

Marku u pčelinjaku pomaže i otac Petar

"Kada razgovaram sa ostalim pčelarima većina ih se žale na lošu sezonu. S obzirom kakva je godina ja sam donekle zadovoljan. Bilo je nešto miješanog meda, u posljednje vrijeme medila je lipa, bilo je dosta divlje kupine, ima dosta bijele djeteline, u blizini ima i nešto površina pod suncokretom, ovo područje bogato je zlatošipkom i metvicom, a ima i nešto livadskog cvijeća, pa se nadam da će još malo mediti i da ćemo vrcati", kaže Stanić.

Zbog visokih temperatura posljednjih nekoliko dana, pčele su na ulazu u košnice stvarale tzv. brade, kako bi regulirale temperaturu u košnicama. Nakon vrcanja Stanić će krenuti sa ljetnim prihranjivanjem pčela, a od poslova koji slijede kaže da je važno na vrijeme obaviti tretiranje pčelinjih zajednica protiv varoe.

"Zadovoljan sam lokacijom svog stacionarnog pčelinjaka u Donjim Bogićevcima, jer je to područje bogato pčelinjim pašama, nema prskanja pesticidima, priroda je čista", naglašava on.

Stanić nema problema sa plasmanom meda. Ima dosta stalnih kupaca, glavninu prodaje na kućnom pragu, a na najave da bi zbog loše sezone i manje proizvodnje meda taj slatki pčelinji proizvod mogao poskupjeti, kaže da neće mijenjati cijenu - i dalje kilogram meda prodaje po 40 kuna.

Pčelarstvo tradicija u obitelji Stanić

Ovaj umirovljeni policajac pčelarstvom se bavi 35 godina. Naslijedio je, kaže, obiteljsku tradiciju od svoga djeda imenjaka Marka koji se time bavio u Hercegovini. Nakon što se prije šezdesetak godina njegova obitelj doselila u Dragalić pčelarstvom su se nastavili baviti Markov otac Petar te stričevi Mato i Luka. A kada je prije nekoliko godina ostao bez posla u Švicarskoj i njegov najmlađi stric Vlado počeo je pčelariti sa desetak košnica, a sada ih veća ima stotinjak i to mu je, kaže, glavno zanimanje.

U posljednje vrijeme pčelare i Markov brat Petar i nećak Kruno, tako da vrijedna obitelj Stanić uvelike doprinosi razvoju pčelarstva u tom dijelu zapadne Slavonije. Iako je njegov pčelinjak sa nešto više od 100 društava stacioniran na području posebne državne skrbi gdje je mnogo zapuštenih površina bogatih pčelinjim pašama, povremeno i seli svoje pčele. Primjerice, prije dvije godine košnice je odvezao na sjemenski suncokret u Medarima. Iako nije puno medilo, Marko je bio zadovoljan jer mu je plaćeno stotinjak kuna po pčelinjem društvu za uslugu oprašivanja.

Surađuju i doniraju

Ovaj pčelar odlično surađuje sa Mihajlom Rapaićem iz Nove Gradiške, ocem proslavljenog nogometnog reprezentativca Milana Rapaića Mikija, koji se također godinama bavi pčelarstvom. Članovi su novogradiške Pčelarske udruge "Nektar" i međusobno se ispomažu u glavnim radovima, a zajednički su nabavili pčelarski pribor: novu vrcaljku, kadu za vrcanje, topionik za saće, otklapač saća, prešu za satne osnove, mlin za usitnjavanje šećera od kojeg prave pogače i ostale potrepštine.

Vrcanje meda

"Novom opremom i priborom uvelike smo si olakšali rad, a ovako zajedničko ulaganje nam je racionalnije. Pomažemo i drugim prijateljima pčelarima, osobito početnicima", kaže Stanić.

U godinama kada izdašnije medi doniraju med najpotrebnijima. Posljednjih godina darovao je taj slatki pčelinji proizvod Župi Gornji Bogićevci, slavonskobrodskom Centru za rehabilitaciju invalidne djece "Zlatni cekin" i Domu za starije i nemoćne "Dragi bližnji" u Cagama kod Okučana koji vode časne sestre Klanjateljice krvi Kristove.

Radna i psihoterapija

Umirovljeničke dane najradije i najviše provodi u pčelinjaku pokraj svojih vrijednih zajednica o kojima skrbi i kojima poklanja puno ljubavi, vremena i pažnje. Uživa u tome, to mu je svojevrsna radna terapija. Osim toga, svojoj obitelji kroz pčelarstvo osigura dodatan prihod, a voli, kaže, kada može i druge darivati.

"Pčelarstvom se bavim 35 godna, to mi je i terapija i psihička i fizička. Odmaram se, zaboravim na sva ratna događanja koje sam proživio kao branitelj, uz pčele pronalazim svoj mir. Znam kako pčele dišu, i one znaju kako ja dišem. Dobro surađujemo. Svi proizvodi su ljekoviti: med, propolis, cvjetni prah, matična mliječ, pčelinji otrov. To, kaže, najbolje potvrđuju moj vitalni prijatelj 79.-godišnji Mihajlo koji na godinu pojede do 50 kilograma meda, a i otac Petar koji uspješno pčelari i u 88. godini života", kaže Stanić, nadajući se da će u nastavku sezone vrijeme i pčelinje paše ići na ruku pčelarima.

Foto: Vjeko Hudolin


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Katastrofalna Marka Stanića Mraz Sto rojeva Miješanog meda Pčelarstvo Petar Mato Luka Kruno Slavonije Mihajlom Rapaićem Nektar Zlatni Cekin Dragi Bližnji.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi