Godina im nije išla na ruku, ali hrvatski pčelari na AGRA-i dokazali - naš je med vrhunski!

Na 17. Međunarodnom ocjenjivanju meda koje je održano u sklopu 57. Poljoprivredno-prehrambenog sajam AGRA 2019, u slovenskoj Gornjoj  Radgoni, vrijedne nagrade osvojilo je pet pčelara iz Hrvatske: Dražen Bodgan i Željko Trupković iz Međimurja, OPG Gojko Gostović iz Donjih Čikovića (Kastav), Josip Kotišak iz Sesveta Ludbreških (Sveti Đurđ) i Nemanja Vlahović iz Begovače (Garešnica), rečeno je na predstavljanju sajmu AGRA u Čakovcu, gdje smo i razgovarali s nagrađenim međimurskim pčelarima.

Zlatne medalje za bagremov med iz Međimurja

Mlađi pčelar Dražen Bogdan iz Vugrišneca, kod Macineca u Gornjem Međimurju, prvi je put ove godine poslao med na ocjenjivanje u Sloveniju i odmah dobio zlatnu medalju za bagremov (akacijev) med u Gornjoj Radgoni. Pčelarstvom se, kaže, bavi 10 godina i ima samo 40 pčelinjih zajednica, odnosno košnica, a sav med proda na kućnom pragu.

Bogdan skromno dodaje da ova kišna godina u Međimurju, gdje ima dosta pčelara, zbog dva hladna vala u vrijeme cvatnje nije bila dobra za bagremov med, kojem više paše toplije vrijeme, bez kiše. Međunarodno ocjenjivanje meda, kao i dobivene zlatne medalje, drži potvrdom kvalitete domaćeg meda, ali i dobrim stimulansom za daljnji rad. U pčelarstvu, ističe Bogdan, niti jedna godina nije ista i uvijek se morate iznova nositi s stanjem pčela, ali i vremenskim neprilikama koje su posljednjih godina pogodile i pčelare.

Pčelarsto Trupković iz Novog sela Rok kod Čakovca pčelari već 23 godine i sada ima 150 košnica te godišnje između 1,5 do dvije tone meda, a nekad, ovisno o prirodi, odnosno ispaši pčela u kontejnerima, zna biti i više meda. Također med, kojeg nema dovoljno, Trupković prodaje na kućnom pragu, ali od nedavno i u trgovinama zdrave hrane i Međimurskom štacunu u Čakovcu, prvoj trgovini s kratkim opskrbnim  lancem. Trupković je jedan od 20 članova udruge Međimurska kvaliteta, koji uz 20 posto marže prodaju u štacunu svoje proizvode.         

Med najbolje prodaje ime i prezime pčelara

Inače, pčelarstvo Trupković već je osvojilo brojne domaće pčelarske nagrade za svoj med na ocjenjivanju meda od Zagreba do Osijeka, a prvu zlatnu medalju u Gornjoj Radgoni osvojio je za bagremov med među 65 prijavljenih pčelara s 93 vrste meda još 2015. godine.  

Željko Trupković kaže da su hrvatski pčelari, koji puno rade i bore se s klimom za kvalitetan med, a toga nema bez nužnog znanja i poštivanja pčelarske struke, puno dobili s označavanjem domaćeg meda, koji se tako konačno više ne može na tržištu mješati i prodavati kao domaći s onim iz uvoza, bilo da se radi o uvoznom medu iz trećih zemalja, najčešće iz Kine ili EU-a. Tu je i nacionalna staklenka za med, koju pčelarstvo Trupković  koristi od svibnja ove godine. U selu od 1400 stanovnika, nema više od 10 krava, a i svinje se sve rijeđe drže kod nas,  kaže on.

No, za med ima mjesta, posebno onaj nagrađivani, jer med najbolje prodaje ime i prezime pčelara, ali i potvrđena kvaliteta na međunarodnom ocjenjivanju. Osim bagremova meda, na AGRI su prepoznali i vrhuski med iz Hrvatske od kadulje, kestena i amfore (cvjetni) med.   

Svaku pčelu po zimi ugrije rukama

Trupković koji je po struci zaposleni inženjer strojarstva, kaže da će profesionalno bavljenje pčelarstvom, što je kod nas prije iznimka nego pravilo, morati pričekati njegovu mirovinu. Uz nezaposlenu suprugu te dva sina koja su završila fakultete, pa sad mogu više pomoći na gospodarstvu, iako je jedan alergičan na pčele, to si ne može doputiti zbog goleme neizvjesnosti u poljoprivredi. Ipak, kaže, ima prostora u pčelarstvu, sad kad je i domaće tržište uređenije, za veći iskorak koji planira, bilo da se radi o proizvodnji matične mliječi, za što sad nema dovoljno vremena, ali i za pčelinji otrov će se, uz pomoć supruge, morati naći.

Čuli smo od nagrađenih pčelara da se Tvrtko Matijević, koji kod Daruvara ima 100 košnica, ozbiljno bavi sakupljanjem pčelinjeg otrova za svjetsko tržište, a da u Garešnici postoji i hotel za pčele, u kojem možete držati 'svoje pčele', kao što rade ljudi iz Japana, a med se dijeli po pola s vlasnicima prvog pčelinjeg hotela. S druge strane, kažu, većina domaćih pčelara je u trećoj životnoj dobi i nije više sklona usvajanju novih znanja i prakse. To znači da po zimi, svaku pčelu treba ugrijati rukama, a ako ih više padne na snijeg, samo se putem slame mogu ponovno vratiti u košnicu.

Pčelarstvo Trupković iz trećeg je pokušaja prošlo na podmjeri 6.3. Programa ruralnog razvoja, ali su se mijenjali uvjeti natječaja, a odlučili su se za ulaganje u zemljište u Praporčanu, jer u Općini Štrigova, ne mogu ishoditi dozvolu za pčelinjak.