Čič' Joža, kako smo ga od milja zvali, na našim livadama držao je svoj pčelinjak. I kad god je vrcao med zvao je mene i brata Željka i davao nam ga u kanticama. Tada sam najviše uživala u medu, kaže zaljubljenica u pčele i stare sorte voća i povrća.
Eva Đurić iz sela Košutarica kod Jasenovca naslijedila je ljubav prema pčelama u obitelji, a posvetila se i ekološkom uzgoju starih sorti voća i povrća. Uzgaja i patke i guske i, kako kaže, uživa u prelijepom krajoliku svoga sela u Posavini.
Pčelarstvom se početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća počeo baviti njezin otac Antun Đurić na nagovor zagrebačkog pčelara Josipa Čenagdije, a to je prihvatio i njezin brat Željko Đurić čija obitelj sada pčelari s oko 350 košnica.
"Čič' Joža, kako smo ga od milja zvali, na našim livadama držao je svoj pčelinjak. I kad god je vrcao med zvao je mene i brata Željka i davao nam ga u kanticama. Tada sam najviše uživala u medu. To je bio moj prvi susret sa pčelama i sa medom, pa sam od malih nogu zavoljela pčele ponajviše radi njihova pozitivnog utjecaja na prirodu i njihove važnosti i doprinosa na održavanju života u prirodi. To je moj najveći razlog za bavljenje pčelarstvom“, kaže nam.
Ova zaposlenica Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu u gradu Novskoj prije četiri godine počela se aktivno baviti pčelarstvom i polako se pripremati za mirovinu. Trenutačno ima dvadeset pčelinjih zajednica, a ići će, kaže, na još petnaestak nukleusa.
"S tim brojem za sada se mogu uspješno baviti, o njima brinuti da pčele budu zdrave i da se dobro razvijaju. Od tog broja košnica ne može se živjeti, ali meni je jako važno da radim na očuvanju pčela, a usput i imam nekakve koristi od njih. S obzirom da imam mali broj zajednica kada odem u mirovinu planiram se više pozabaviti proizvodnjom pčelinjeg otrova, matične mliječi i meda sa cvjetnim prahom. Seleći pčelari, proizvođači meda, uglavnom se ne stignu baviti tim proizvodnjama“, kaže Eva Đurić koja uspješno obnaša i dužnost tajnice Pčelarske udruge "Metvica“ iz Novske.
Zajedno s ostalim članovima Udruge posljednjih godina puno radi i na organizaciji manifestacije Medena zona kroz koju pčelari u suradnji s gradom i njegovim instucijama , kaže, povezuju edukativnu, gospodarsku, turističku i promotivnu komponentu koje su važne za razvoj grada Novske. Pčelarstvo pridonosi zaštiti i razvoju okoliša, a na novljanskom području važna je i gospodarska grana.
"Ovo naše područje, dakle okolica Novske, Jasenovca, Košutarice, područje Parka prirode Lonjsko polje, veoma je bogato pčelinjim pašama, obiluje sa čak četiri paše: amorfa, metvica, cvjetne livade i posljednjih godina medljikovac. Zato med i ostale pčelinje proizvode nastojimo brendirati i kroz Medenu zonu, ali i mnoge druge sajmove, izložbe i akcije“, kaže. Osobno proizvodi livadni i med od metvice, amorfe i medljikovac i imunomed. Upravo ovih dana imala je prvo vrcanje i kaže, zadovoljna je, s obzirom na vremenske prilike u prvom dijelu sezone pčelarenja.
U sklopu svog Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, bavi se i ekološkom proizvodnjom voća i povrća. U voćnjaku na brdu ima zastupljene stare sorte voća: jabuke, kruške, trešnje, a i u proizvodnji povrća nastoji očuvati i održati tradicionalne stare sorte za koje smatra da su otpornije i ukusnije od novijih hibridnih. Od povrća uzgaja stare sorte luka, graha, a ističe i u nas vrlo rijetku ukusnu i ljekovitu bamiju (okra). Nastoji proizvesti zdrave plodove, kako za osobnu potrošnju tako i za tržište.
Na jezercu uz obiteljsku kuću uzgaja patke i guske. Pravo seosko imanje. U ekološkoj proizvodnji ima puno ručnog rada, ovih dana sa sestrom Marinom okopavala je vrt jer ne koristi kemijska sredstva za suzbijanje korova i zaštitu od bolesti i štetnika.
"Mogu vam reći da je motika dobar lijek za ove naše bolesti današnjeg društva. Posebno za borbu protiv stresa, ali i nekih drugih boljki. Velika sam ljubiteljica i samoniklog jestivog bilja kojeg ima puno u našoj Posavini. To je nešto prekrasno, mnoge te biljke su i dobra pčelinja paša“, zaključuje Eva Đurić koja uživa u prelijepom krajoliku sela Košutarice.
Fotoprilog
Tagovi
Autor