Pretraga tekstova
Istraživači su otkrili da gotovo dva posto medonosnih pčela u srednjoj i istočnoj Europi već ima mitohondrijsku DNA afričkog podrijetla.
Raznolikost mitohondrijske DNA medonosnih pčela u srednjoj i istočnoj Europi proučavali su istraživači Centra za poljoprivrednu genetiku i biotehnologiju Sveučilišta u Debrecenu (Mađarska).
Rezultati njihovog istraživanja otkrili su da ljudska aktivnost ima negativan utjecaj na genetsku raznolikost pčela. Prema njima, ta bi promjena mogla dovesti do smanjenja broja ovih oprašivača.
Otkrili su da gotovo dva posto onih medonosnih u srednjoj i istočnoj Europi već ima mitohondrijsku DNA afričkog podrijetla. "To je najvjerojatnije uzrokovala trgovina", kazala je za hirek.unideb profesorica Szilvia Kusza sa sveučilišta koje je provelo istraživanje.
Afričke pčele poznate i kao "pčele ubojice" su na američke kontinente unesene zahvaljujući ljudima jer imaju sposobnost većeg unosa meda. Ovo istraživanje ispitalo je takozvanu afrikanizaciju, a zaključeno je da u istočnoj i srednjoj Europi ne postoje dokazi da je prisutnost tzv. afričkih mitotipova uzrokovana prirodnim procesima.
Iako su afričke podvrste otpornije na štetnike, studija je pokazala da ta tolerancija u mnogim slučajevima ovisi i o okolišu. Dakle, nije nužno da bi one u europskom okruženju bile otpornije. Pčele takvog podrijetla predstavljaju značajnu prijetnju genetskoj raznolikosti i zdravstvenom statusu europskih i manje su prikladne za pčelarstvo zbog agresivnijeg ponašanja.
Premda je dokazano križanje vrsta, udio afričkih gena u populaciji još uvijek treba proučiti. Njihovo mapiranje je važno, čak i ako je nuklearni genom europskih oprašivača uglavnom europskog podrijetla.
Istraživanje prisutnosti afričkih mitotipova od vitalne je važnosti za pčelarstvo jer genetske modifikacije medonosnih pčela u srednjoj i istočnoj Europi mogu pridonijeti širenju nepoželjnih svojstava, parazita i bolesti.
"Da bi se očuvala njihova genetska čistoća, treba bolje kontrolirati uvoz i širenje invazivnih jer bi afrikanizacija prikazana u studiji mogla predstavljati ozbiljnu prijetnju održivom pčelarstvu", zaključila je Kusza.
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Ovdje je berba počela i prije svih berbi, kad ti Jelen uđe u polje možda i ostavi koju stabljiku da stoji Jeletina + suša i dobiješ #Rural Jad i bjedu.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing Malo prije mi prijatelj poslao video snimku, kombajnira suncokret, parcela velika, ubrao 500kg zrna ostatak divlje svinje pojele, bolje Više [+] rečeno razvalile. Sutra je kod mene pa da vidimo što čemo od ove suše kod mene ubrati, ili zeca ili fazana. I u mome kraju će prinosi biti mali, evo iz prve ruke kod prijatelja prinos 1700-1800kg po hektaru. Moj je nešto bolji i gušči pa čemo vidjeti što će biti. Najgora je situacija ovo vrijeme, jer na istoj parceli možeš ubrati sa 6% vlage a za sat vremena sa 14% na istoj parceli, nikome nije jasno što se događa i odakle toliko variranje vlage a sunce ne da peče, več te prepeče. Polja su ispeeečena, u buduče tu roda nema, trebaju dobri novci da se polja stave ponovu u red roda.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Maja Celin Danas prošao sa autom kraj ovoga polja, oko 2 hektara nema ništa, ostala gdje koja batinka od kukurza, sve divlje svinje i jeleni samljeli Više [+] sa zemljom. Sada znam i čije je polje ali to je njemu sitniš pošto ima preko tisuču hektara što obrađuje i svoje ili zakupne zemlje, nešto pod ugovorom a dosta bez ugovora o zakupu.
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Maja Celing i Vedran Stapić Jedini koji nije ogradio sa pastirom, svi ostali koji stavili pastir još kako tako kukuruz, bez štete tivljači ali ovo je Više [+] dobro otrijebio. U podravini sve skoro ovakve i bez jeletine, suša radi svoje. Rijetko da se može nači crno zelena bar zasada kako je kod mene imam i ja ovih dana vidljivo da se posušila oko nekih pola hektara za sada ali ne ovako. Kukuruza će biti jako malo, ovo sam slika 1km od samoga vrha Bilogore. Što se tiče divljači ovo je inače epicentar, ima što nema od divljači.
Đuro Japaric
prije 5 godina
Na sjeveru Afrike u LIBIJI našao sam pčele u zemlji među kamenom ! Ni jedna me nije ubola , dok sam vadio med kojega sam podijelio u kantini za vrijeme ručka ! Dio mojih pčela su mirne , a neke su ljute ! Ljutima treba zamijeniti MATICU iz MIRNE košnice !