Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelarska nagrada
  • 12.05.2024. 09:00
  • Primorsko-goranska, Kastav

Dražen Lušić dobitnik je godišnje pčelarske nagrade: Znanost i praksa moraju ići ruku pod ruku

Mi koji radimo u znanosti i visokom obrazovanju moramo znati odakle potječemo te moramo biti svjesni odgovornosti prema široj društvenoj zajednici. I onda joj i vratiti nešto od onoga što nam je ona pružila, napominje izv.prof.dr.sc. Dražen Lušić.

Foto: Blanka Kufner
  • 360
  • 30
  • 0

U Primorsko-goranskoj županiji prema službenim podacima trenutno ima 17.736 pčelinjih zajednica i 513 pčelara. Podaci su to iz sustava Evidencije pčelara i pčelinjaka koje vodi Hrvatski pčelarski savez za potrebe Ministarstva poljoprivrede, moglo se čuti na svečanoj sjednici tamošnjeg Udruženja pčelarskih udruga – Primorsko-goranskog pčelarskog saveza (UPU PGŽ), održanoj u Kastvu.

"To je 4 posto ukupnog stanja pčelinjih zajednica i 5,6 posto ukupnog broja pčelara u Republici Hrvatskoj. Međutim, kada gledamo s pozicije gospodarskog značaja, odnosno financijski, tu su brojke puno jače. Upravo zbog botaničke raznolikosti u ovom području i resursa koje imamo, ukupna vrijednost pčelarstva je relativno veća – brojke govore u našu korist”, rekao je za Agroklub izv.prof.dr.sc. Dražen Lušić.

Naime, u odnosu na broj pčelara i pčelinjih zajednica, vrijednost koju pčelarstvo donosi u Primorsko-goranskoj županiji u relativnom odnosu je veća nego u većini drugih regija u Hrvatskoj.

"Naše uniflorne vrste meda su znatno cjenjenije, recimo Goranski medun se sada, nakon što je dobio zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI) Europske unije, prodaje po 20 eura. Naravno da ovdje govorimo o certificiranim proizvođačima. Na tom putu je sada i Med Hrvatskog primorja - kadulja. Ukratko, vjerujemo da idemo u pravcu koji će donijeti još bolje ekonomske rezultate”, pojašnjava.

Treba ipak voditi računa o tome da nam klimatske promjene ne idu u prilog. I tu će biti problema, naglašava.

E sada, dodaje, kako spojiti struku uvažavajući klimatske promjene koje su evidentne? Klimatološki elementi koji vladaju u vrijeme kada bi pčele trebale najviše nositi, kada bi botanički izvori trebali biti najizdašniji, nisu kao što su bili prije pet, deset godina ili par desetljeća.

"Klimatski uvjeti se mijenjaju i sve je teže uspješno pčelariti. To je jedan od najvećih izazova hrvatskog pčelarstva”, navodi.

Goranski medun

Profesoru Lušiću je na svečanoj skupštini UPU PGŽ nedavno dodijeljena Godišnja pčelarska nagrada za 2023. godinu. Ovo je najveće priznanje saveza tamošnjih pčelara, rezultat je odluke Skupštine Primorsko-goranskog pčelarskog saveza održane u ožujku ove godine.

"Godišnja pčelarska nagrada koja se dodjeljuje je jedno priznanje struke koje se ne dobiva često, upravo zato jer struka odaje priznanje za stvari koje su do sada napravljene i za koje postoji perspektiva u budućnosti”, osvrnuo se laureat na primljenu nagradu, dodajući kako u tom procesu postoji protokol te se prilikom odabira u obzir uzima cijeli niz elemenata i pokazatelja.

Opada broj pčelara i pčelinjih zajednica 

Inače, profesor Lušić je puno radio upravo na specifikaciji Goranskog meduna u cilju njegove zaštite, što je bio jedan od najvažnijih razloga zašto je bio predložen za spomenutu nagradu. Nacionalnu oznaku zaštićene izvornosti Goranski medun je dobio 2019. Tome je prethodio proces registracije u Ministarstvu poljoprivrede koji je pokrenula Udruga proizvođača meduna, a voditelj postupka bio upravo profesor.

Goranski medun postao 39. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u EU

U cijelom procesu registracije najvažnije je bilo povezati proizvod s društvenim, prirodnim i geografskim aspektima na kojima se on nalazi, a ZOI za Goranski medun podrazumijeva da se sve faze proizvodnje, prerade i pripreme odvijaju u Gorskom kotaru.

Godišnja pčelarska nagrada

"Ono što meni možda najviše znači u ovoj nagradi je taj doticaj s društvenom zajednicom. Mi koji radimo u znanosti i visokom obrazovanju moramo znati odakle potječemo te moramo biti svjesni odgovornosti prema široj društvenoj zajednici. I onda joj i vratiti nešto od onoga što nam je ona pružila”, kazao je.

S kolegama iz Primorsko-goranskog pčelarskog saveza je sudjelovao u nekim važnim aktivnostima, nastavlja, posebno pritom misleći na poteze koje su povukli u uređenju tržišta pčelinjih proizvoda - poglavito meda - ukazujući na nepravilnosti.

"Sjećamo se 'Cesta patvorenog meda', gdje smo nakon što smo praktički prošli gotovo cijelu Hrvatsku i posjetili 60 lokacija uz glavne prometnice usred turističke sezone, vidjeli da se uopće ne radi o medu. Možda je samo na jednoj lokaciji bio korektan. Na taj način smo tada senzibilizirali javnost”, komentira Lušić. Potaknuli su, dodaje, puno aktivnosti u smjeru ispravnog označavanja meda na domaćem tržištu.

"Pod ispravno mislim na način da potrošaču bude jasno odakle dolazi, a ne da primjerice piše 'mješavina medova iz EU i medova koji nisu iz EU'. U Hrvatskoj ta obveza postoji od 2017. To je jedna od stvari u kojima sam se i ja osobno, ali i u suradnji s kolegama, posebno zalagao. Bez njihove potpore, bez potpore stručne baze, pritiska i stimulacije upravnih struktura, ovoga ne bi bilo”, govori.

Međunarodna komisija za med

Dražen Lušić odnedavno je novi predsjednik Međunarodne komisije za med (International Honey Commission – IHC), znanstvene mreže koja okuplja stručnjake sa svih strana svijeta, a čije su aktivnosti poglavito usmjerene u proučavanje kvalitete, podrijetla te autentičnosti meda i drugih pčelinjih proizvoda, kao i njihove uporabe.

"IHC svako toliko izađe u javnost s nekom od vrlo važnih publikacija. Evo primjera, prije 20 godina je objavljen niz članaka vezanih za metodologiju određivanja parametara kvalitete podrijetla autentičnosti u časopisu Apidologie koji su postali standardi struke. Temeljem njih se čak revidirali standardi u Codex Alimentariusa, ali i Europska direktiva o medu što znači da se rad ove komisije iznimno uvažava. Mene je zapala ta dužnost i čast, pokrenuti reviziju prethodnog rada Komisije te da u doglednoj budućnosti stvari revidiramo. Dva desetljeća čine dugi vremenski period”, komentira.

Dražen Lušić odnedavno je novi predsjednik Međunarodne komisije za med

Kada govorimo o Hrvatskoj, riječ je o specifičnoj priči jer je domaće tržište relativno malo u usporedbi s nekim većim zemljama. Međutim, moramo uzeti u obzir da smo u konačnici dio većeg tržišta, Europske unije.

"Mnogo toga što IHC radi ima direktan utjecaj i na tržište Unije pa to treba gledati i kroz tu prizmu. Kako će se to konkretno reflektirati na nas? Pa, kada se budu mijenjale direktive ili uredbe, koje su zakonski akti višega ranga, sve se to onda vertikalno odražava na nas, a posljedično i na domaće tržište. Standardi koji se postave od strane Europske komisije, svakako će vrijediti i kod nas”, priča nam.

Moramo znati da je cijela ta priča oko pčelinjih proizvoda vrlo složena i šarolika, dodaje. Od zadnje ozbiljne publikacije IHC-a prošlo je 20 godina, a znanost je u međuvremenu napredovala.

Imamo, kaže, nove analitičke mogućnosti, no sve to sada treba ponovno sabrati, staviti na jedno mjesto i prezentirati Europskoj komisiji, ali i dalje. Naime, IHC u svome sastavu ima znanstvenike eksperte iz cijeloga svijeta.

"Voditelji radnih grupa unutar same komisije, možemo ih nazvati onima koji u mnogo čemu imaju glavnu riječ, a sada sam i ja među njima - to su ljudi koji ne dolaze nužno iz zemalja Europske unije, niti su uvijek s europskog kontinenta. Riječ je o globalnom tržištu i trebamo pokušati naći zlatni standard”, rezimira izv.prof.dr.sc. Dražen Lušić.


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Dražen Lušić UPU PGŽ Laureat Pčelarstvo Goranski medun Med Hrvatskog primorja


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Osmislili nov i jeftiniji koncept vjetroelektrane - u realizaciju ideje uložio i Bill Gates

Američki startup Airloom osmislio je novi pristup energiji vjetra. Svoju su vjetroelektranu nazvali "krila na tračnicama", a njezina je izgradnja navodno puno jeftinija o...

Više [+]