Važno je odlaziti na natjecanja, sajmove, izložbe, izraditi internet stranicu, tiskati informativne materijale - pokazati svoje proizvode. Oni koji to rade su uspješni, nemaju viškova i postižu visoke cijene, poručio je predsjednik HPS-a na konferenciji u Kastvu.
Već 13. izdanje Nacionalne konferencije o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda, ove godine posvećene medunima i novim vrstama meda, održano je u Kastvu. Zanimljivo je kako je 'zvijezda' ove konferencije bio med od bršljana.
Razgovaralo se najviše o sve većoj pojavnosti meduna i drugih do sada manje poznatih vrsta meda na tržištu, te svemu što je povezano s time - posebno o klimatskim promjenama, no i o drugim važnim temama.
"Pčelarima govorim da u bačvama imaju zlato, a nisu toga svjesni pa ga prodaju pod blato. Sve potičem da daju med na analizu kako bi se utvrdila kvaliteta koja je uglavnom vrhunska te da dobiju oznake zaštićenih proizvoda, Dokazane kvalitete, Med hrvatskih pčelinjaka...”, rekao je za Agroklub nakon konferencije Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS).
"Tada će kupac shvatiti da nudite ono što on traži i neće sigurno više odlaziti u trgovačke lance gdje se uglavnom nude proizvodi izuzetno sumnjive kvalitete, što već svi znaju”, dodao je. Pčelar treba također poraditi na sebi kao trgovcu, smatra, jer mu nitko drugi neće napraviti marketing, najbolje to može sam proizvođač koji poznaje svoj proizvod.
Važno je odlaziti na natjecanja, sajmove, izložbe, izraditi internet stranicu, tiskati informativne materijale – pokazati svoje proizvode. Ljudi koji to rade su uspješni, nemaju viškova i postižu visoke cijene. Oni koji ne rade na sebi, sami su si krivi za neuspjeh i nezadovoljstvo, poručuje Kocet.
Naglašava kako ipak ima i pčelara koji ne mogu sve sami te im treba pomoći osigurati tržište putem određenih projekata.
"Moja želja je da HPS u budućim razgovorima s Ministarstvom poljoprivrede pokuša naš med staviti u kuhinje škola, vrtića, staračkih domova, bolnica i drugih ustanova. Ima već nekoliko lijepih primjera gradova i županija koje otkupljuju med i brinu o kratkom lancu opskrbe, no toga treba biti više”, mišljenja je.
Bivši potpredsjednik Saveza pčelara Crne Gore, Marijan Plantak, u Kastav dolazi od prvih dana održavanja konferencije te ističe da se od početaka vidjelo kako će događanje iz stručnog skupa jednoga dana prerasti u znanstveno-stručni skup.
"Karakteristika ovogodišnje konferencije je rasprava o tome na koji način identificirati sve rizike koji prate kvalitetu i proizvodnju pčelinjih proizvoda, na koji način razviti analitičke metode kojima će se štititi zdravstvena sigurnost i kvaliteta, kao i na koji način to znanje podijeliti s kupcima”, ispričao nam je.
Plantak otkriva da je ovo jedina konferencija toga tipa u srednjoj Europi i smatra kako bi trebalo ići u smjeru da preraste granice Hrvatske. U prilog tome možda ide i činjenica da u kastavskoj Gradskoj vijećnici niti ove godine nije bilo slobodnog sjedećeg mjesta.
"Organizator, profesor Lušić, izabran je za predsjednika Međunarodne komisije za med pa hrvatski pčelari sada imaju na neki način veće obveze nego drugi u regiji”, dodao je uz napomenu kako u budućnosti treba staviti naglasak na utvrđivanju rizika.
Kako je rečeno na konferenciji, nikad do sada Hrvatska nije imala skup pod pokroviteljstvom Europskog pčelarskog saveza (European Beekeeping Association). Na njoj se našao sam vrh hrvatske znanstvene zajednice koja se bavi problematikom sastava, kvalitete i autentičnosti pčelinjih proizvoda, sa četiri naša najveća sveučilišta - Zagreb, Rijeka, Osijek i Split.
Kada se njima pridruže i kolege profesori i stručnjaci sa Sveučilišta u Ljubljani i u Beogradu, te Instituta za medicnska istraživanja, Hrvatskog veterinarskog instituta Nastavnih zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i dr. Andrija Štampar iz Zagreba, rejting skupa dodatno raste.
"Današnja konferencija otvorila je raspravu o tome da i mi s našim hrvatskim medovima možemo konkurirati onim svjetski poznatim. Pričalo se o manuka medu, najskupljem u svijetu, čime je načeta jedna tema koja bi u budućnosti mogla dati konkretniji rezultat”, komentirao je Kocet napominjući kako su rasprave bile vrlo žive.
Znanost ima veliku ulogu u otkrivanju korisnih tvari u medu za potrošača. Stoga HPS treba utjecati na vladu i Ministarstvo poljoprivrede da potiču istraživanja koja će kupcu dokazati i uvjeriti ga kako je kupio proizvod koji je tražio - kvalitetan i koristan za njegovo zdravlje, ističe.
Organizator događanja i predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda, profesor Dražen Lušić, navodi da je zadovoljan jer su sudionici komentirali kako je ova konferencija bila najbolja i najdinamičnija do sada.
"Saznali smo neke nove informacije koje su potaknule rasprave, pravi brainstorming, razmjenu kritičkih mišljenja, što nam je i cilj. Pričalo se dosta o klimatskim promjenama, o tome kako pčele više nemaju resursa na isti način, u obliku, količini, te kao i u do sada dostupnim periodima”, komentirao je.
Dodao je da se pčele prilagođavaju, a rezultat svega je da imamo sve više miješanih vrsta, da imamo meduna, medova koji imaju dualne karaktere, dakle nemaju više onu uniflornost kao prije.
"Osjećaju se karakteri dva različita uniflorna meda u istoj teglici i to je nešto fantastično, ti novi blendovi. A čovjek je tu samo u ulozi pomagača koji se trudi što manje pokvariti to što nam pčele daju”, podcrtava Lušić.
Sljedećeg dana, u subotu, održana je manifestacija 6. Plavo zelena orijentacija na kojoj su u suradnji s potrošačima iskomunicirani okusi i mirisi hrvatskih medova.
Tagovi
Autorica
Leticija Hrenković
prije 1 tjedan
Da, dva su psa, ali vide se tek klikom na fotku. Testirajte svoj vid. ;)
