Pčele su gotovo nezamjenjivi oprašivači u prirodi. No sve veća upotreba insekticida smanjuje njihov broj. Stoga se neka pravila ne smiju ignorirati.
Oprašivanje pomoću medonosnih i solitarnih pčela, bumbara i drugih životinja važna je agrotehnička mjera u povećanju poljoprivredne proizvodnje. No, istovremeno, primjena pesticida, prvenstveno insekticida u zaštiti bilja, uvelike smanjuje broj prirodnih oprašivača. Povećanjem površina pod monokulturama smanjuju se, pak i staništa oprašivača, ali nestaju i površine na kojima nalaze hranu.
Medonosne pčele su glavni, marljivi, pouzdani i najjeftiniji oprašivači. Posebno je važno da prezimljuju u velikim zajednicama. U proljeće, kad je brojnost drugih insekata oprašivača još relativno malobrojna, pčelinja zajednica može s velikim brojem jedinki sakupljati nektar i pelud, a time obaviti kvalitetno oprašivanje. Da bi napunila medni mjehur nektarom, pčela mora posjetiti između 80 i 150 cvjetova, a tokom dana, u prosječno 12 letova, opraši oko 1.000 cvjetova.
"Poljoprivredni proizvođači i agronomi obavještavaju pčelare o točnim lokacijama i površinama zasijanih kultura, kako bi doveli pčele. Stoga treba biti oprezan kod primjene pesticida. Posebno su za pčele opasni sistemični insekticidi te sjeme poljoprivrednih kultura tretirano aktivnim tvarima iz skupine neonikotinoida. Stoga je i zabranjena primjena sredstava za zaštitu bilja za vrijeme aktivnosti pčela, ako je kultura na kojoj se sredstvo primjenjuje u cvatnji kao i u vrijeme cvatnje korova koji se nalazi u tim kulturama, pa ga prije tretiranja poljoprivredne kulture, korov mora pokositi", ističe Srećko Kostelić.
Na etiketama sredstava za zaštitu bilja, koje su opasne za pčele, nalazi se specijalna oznaka Spe8. Oznaka ukazuje da je potrebno poduzeti mjere za smanjenje rizika, kako bi se zaštitile pčele i drugi kukci oprašivači. Zbog zaštite pčela, korisnik sredstava za zaštitu bilja mora najmanje 48 sati prije tretiranja sredstvom opasnim za pčele obavijestiti najbližu udrugu pčelara.
"Zahvaljujući klimatskim raznolikostima, Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju specifičnih sorti meda. Smatra se da u našoj zemlji ima između 200 i 250 biljnih vrsta s kojih pčele skupljaju nektar, ali i pelud i propolis, koji su također važni za normalno funkcioniranje pčelinjih zajednica. U povoljnim godinama, pčele skupljaju i značajne količine medljike i to u sastojinama crnogoričnih vrsta drveća, poput jele i smreke te onih bjelogoričnih kao što su hrast, javor, lipa i bukva", kaže Kostelić.
Osim autohtonih, u našoj prirodi postoje i neke strane biljne vrste, kao što su amofra i zlatnica, koje su po količinama izlučenog nektara također vrlo važne za pčele.
Tagovi
Autorica
Je li australski način rješenje za zaštitu pčela od varooze?
Dobar travanj - dobar med: Koje radove treba obaviti u ključnom mjesecu za pčelarstvo?
Pčelari, podnesite zahtjev za isplatu potpora za intervencije iz Stateškog plana ZPP-a
I pčelari strahuju od hladne fronte, Damir Sertić: Jedno bi bilo najgori scenarij
Pčelinji vosak prirodno je rješenje za obnovu drvenog namještaja, evo kako
Je li australski način rješenje za zaštitu pčela od varooze?
Pčelari, podnesite zahtjev za isplatu potpora za intervencije iz Stateškog plana ZPP-a
I pčelari strahuju od hladne fronte, Damir Sertić: Jedno bi bilo najgori scenarij
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Fotografija je lijepa i djeluje kao na na drugom planetu , mogao sam napisati HRVAT sa psom na Marsu !
Mladen Stojanovic
prije 1 tjedan
Ovo je Marlera u Medulinu, daleko smo od Slavonije, to je nekakva neobična zemlja sa istočne strane Marlere. A sa ove druge gdje sunce zalazi su Više [+]
