Pretraga tekstova
Bez oprašivača nema života i to svatko od nas treba imati na umu. Kako privući i zaštititi pčele?
 
        Bez oprašivača nema života i to svatko od nas treba imati na umu. O njima ovisi uzgoj različitih kultura; od borovnica i bundeva do krastavaca i jagoda. Zaštita tih važnih kukaca nikada nije bilo ovako važna. Mnoge od 4.000 vrsta pčela u Sjevernoj Americi izumire zbog gubitka staništa i izloženosti pesticidima, a kako su učinkovitije od europskih pčela, itekako ih treba čuvati. Kako bi u tome uspjeli, pročitajte pet načina kako pomoći oprašivačima, piše hobbyfarms.
Umjesto sađenja jedne te iste kulture u redove, bilo tikvica ili rajčica, među povrće zasadite cvijeće. Više cvijeća - više će oprašivača dolaziti na vaš nasad. Redovi cvjetnica i ukrasnog bilja trebaju se izmjenjivati s redovima povrća, a višegodišnje cvijeće treba posaditi oko rubova, u jarcima i uz ogradu.
Čak 70% domaćih pčela roji se u malim rupama na tlu te za razliku od pčela medarica i osa žive same (iako su neke društvene i formiraju male kolonije). Te domaće pčele neće ulaziti u malčirane površine; njima trebaju neplodna tla, osobito u sunčanim područjima i na južnim padinama. Premda je točan tip tla i sunčeve svjetlosti specifičan za svaku vrstu pčele, gola, izložena tla na pojedinim mjestima povećat će vaše šanse za uspješan uzgoj.
Vrste pčela koje žive u tlu, gnijezde se u tunelima. Ženke grade komore unutar šuplje stabljike, šupljina u drvetu, starim jazbinama glodavaca te u ostalim malim tunelima. Kako bi ih ohrabrili da stvore legla, posadite biljke sa šupljim stabljikama i grmove, kao što su kupine, bazga, matičnjak i drugi te omogućite biljakama da imaju lišće tijekom cijele godine.
Mnoge pčele traže mjesto za leglo u kamenim ili hrpama drva. Uzgajivači borovnica, rajčica i brusnica žele privući bumbare kao primarne oprašivače. Bumbari su društveni i žive u malim kolonijama ispod zemlje ili u šupljinama, a hrpe četinara i kamenja omogućavaju im stvaranje kolonije.
Pesticidi su velika prijetnja oprašivačima. I konvencionalne i organske pesticide držite podalje od njih i njihovih staništa. Izbjegavati treba i herbicide. Pesticidi također ugrožavaju i druge korisne kukce koji prirodnim putem mogu smanjiti broj štetnika.
Morate li koristiti pesticide, prskajte samo kada oprašivači nisu aktivni i pridržavajte se uputstva za korištenje. Ne koristite pesticide tijekom cvatnje bilja. Alternativa je koristiti ih tijekom noći kada pčele nisu aktivne, ali treba imati na umu da mnogi pesticidi (čak i organski) ostaju toksični duže vrijeme pa može ugroziti oprašivače satima ili danima nakon prskanja.
Foto: Bigstockphoto/Trevor Mayes
Tagovi
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
 Vodeći mađarski stručnjak za bolesti pčela: Četiri su njihove glavne "ubojice", nije samo varoa!
                
                
                
                    Vodeći mađarski stručnjak za bolesti pčela: Četiri su njihove glavne "ubojice", nije samo varoa!
                     Pčelari, sve ste iskoristili - u potpunosti isplaćena omotnica iz Strateškog plana ZPP-a!
                
                
                
                    Pčelari, sve ste iskoristili - u potpunosti isplaćena omotnica iz Strateškog plana ZPP-a!
                     Dani meda u Vukovaru: edukacija, api-kozmetika i promocija domaćeg meda
                
                
                
                    Dani meda u Vukovaru: edukacija, api-kozmetika i promocija domaćeg meda
                     Za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica osigurano 100 tisuća eura
                
                
                
                    Za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica osigurano 100 tisuća eura
                     Za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica osigurano 100 tisuća eura
                
                
                
                    Za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica osigurano 100 tisuća eura
                     Vodeći mađarski stručnjak za bolesti pčela: Četiri su njihove glavne "ubojice", nije samo varoa!
                
                
                
                    Vodeći mađarski stručnjak za bolesti pčela: Četiri su njihove glavne "ubojice", nije samo varoa!
                     Dani meda u Vukovaru: edukacija, api-kozmetika i promocija domaćeg meda
                
                
                
                    Dani meda u Vukovaru: edukacija, api-kozmetika i promocija domaćeg meda
                     Kastav u znaku pčelarstva: Nacionalna konferencija i Zeleno-plava pčelarska orijentacija
                
                
                
                    Kastav u znaku pčelarstva: Nacionalna konferencija i Zeleno-plava pčelarska orijentacija
                    Naše, a svjetsko! Karolina nam je pobjednica europskog natječaja agrarnih novinara!
                                                        Đuro Japaric
                                                        
                            
                            prije 3 tjedna
                        
Svakako i sa moje strane čestitke i molba agrarnim novinarima da se plasira javnosti prijedlog g . Plenkoviću da se na čelu sa njim , imenuje Više [+] POVJERENSTVO koje bi u roku 30 dana napisalo NACRTE zakona za HRVATSKU agrarnu reformu - STRATEGIJU razvoja poljoprivrede ! Nužna je informativna i obrazovna uloga novinara !
 
