Zeljko Serdar

Zeljko Serdar

Mesne pasmine uključuju 3% ukupne populacije krava, a najbrojnije su: Charolais, Angus ( crni i crveni tip ), Hereford i Limousine. Od manje zastupljenih pasmina mogu se izdvojiti: Blonde d’Aquitaine, Salers, Aubrac i Škotsko visinsko govedo ( Highland ). Pored ovih specijaliziranih mesnih pasmina koje se uzgajaju prvenstveno putem sustava-krava tele, veliku važnost ima simentalska pasmina ( mesni tip ), koja se može koristiti samo u proizvodnji goveđeg mesa.
 
 Zbog pasminskih karakteristika i specifičnosti, uzgojni ciljevi su definirani za svaku pojedinu pasminu. Od primarne važnosti su dvije skupine svojstava:
 
 tovna i klaonička svojstva – bitna za učinkovitu proizvodnju goveđeg mesa ( kapacitet rasta, bruto dnevni prirast, neto dnevni prirast, randman i tržna ( EUROP ) klasifikacija mesa )
 svojstva fitnesa – važna je u učinkovitoj proizvodnji goveđeg mesa ( dugovječnost, plodnost, porodna masa, lakoća teljenja i prenatalna uginuća teladi ). Veliki značaj mesne pasmine imaju u mliječnim stadima, gdje je cilj uporabnim križanjem s mesnim bikovima dobiti kvalitetno tele za tov. 
 Provedba uzgojnih aktivnosti odvija se prema važećim uzgojnim programima, koji predstavljaju temelj rada uzgojnih organizacija. Najvažniji ciljevi su očuvanje ili poboljšanje pasmine, ovisno o tomu radi li se o ugroženoj ili komercijalnoj pasmini. 
 
 U Republici Hrvatskoj djeluje pet uzgojnih organizacija, koje su ovlaštene za provedbu uzgojnog programa pojedine pasmine. U onih pasmina u kojih ne postoje uzgojne organizacije, provedbu uzgojnih programa obavlja ovlaštena ustanova tj. Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) u suradnji sa uzgajivačima.
 Služba za razvoj govedarstva HPA koordinira provedbu uzgojnih programa prema pasmini, a najvažnije aktivnosti su:
 ažuriranje matične knjige,
 odabir najboljih grla (npr. bikovske majke),
 odabir teladi za genomsku selekciju,
 izrada plana osjemenjivanja prema modelu planskog sparivanja,
 kontrola uzgoja u srodstvu,
 odabir i ocjena bikova za prirodni pripust,
 ocjena vanjštine krava,
 prikupljanje podataka o plodnosti itd.
 Željko Serdar, HCOIE

Zeljko Serdar
prije 9 mjeseci

Vedran Stapić
prije 9 mjeseci

Donekle se slažem. Preferiram domaće, ali to izgleda u ovom slučaju nije bilo dovoljno. Sirovina tog tipa ipak ne tolerira tolike razlike u Više [+]

Zeljko Serdar
prije 9 mjeseci

Komasacija poljoprivrednog zemljišta
 Komasacijom se male i usitnjene površine poljoprivrednog zemljišta sjedinjuju u veće. Vlasnici i posjednici zemljišta neće snositi troškove postupka
 Komasacija je skup administrativnih i tehničkih postupaka kojima se male i usitnjene površine poljoprivrednog zemljišta sjedinjuju u veće, uređuju putne i kanalske mreže te sređuju vlasnički i drugi stvarnopravni odnosi na zemljištu.
 
 Zakonom o komasaciji poljoprivrednog zemljišta uređuju se načela za diobu komasacijske gromade, postupak za provođenje komasacije, troškovi komasacije, upravni nadzor te prekršajne odredbe.
 
 Donošenjem Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta i provođenjem postupka komasacije omogućeno je okrupnjavanje posjeda i katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta, uređenje putne i kanalske mreže te sređivanje vlasničkih i drugih stvarnopravnih odnosa na zemljištu, radi njegovoga ekonomičnijeg iskorištavanja te stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje.
 
 PROVOĐENJE KOMASACIJE
 Komasacija se provodi na temelju višegodišnjih programa, koje donosi Hrvatski sabor za razdoblje od pet godina i godišnjih programa, koje donosi Vlada Republike Hrvatske. Programe izrađuje Agencija za poljoprivredno zemljište na temelju stručnih analiza o provedbi postupka komasacije, a sukladno Programima izrađuje idejne projekte komasacije za pojedinu katastarsku općinu.
 
 Komasacija se provodi tako da svaki sudionik komasacije dobiva za zemljište obuhvaćeno komasacijom novo zemljište u što manje čestica, u jednakoj vrijednosti, uz odbitak vrijednosti zemljišta za opće potrebe i zajedničke potrebe naselja odnosno sudionika komasacije.
 
 Za provođenje komasacije na poljoprivrednom zemljištu koje je po načinu uporabe vinograd, voćnjak, maslinik i ribnjak, komasacija se može provoditi samo ako na to pristane natpolovična većina vlasnika, a bez njihovog pristanka ako se radi o katastarskim česticama površine do 0,5 hektara.
 
 Prije pokretanja postupka komasacije Agencija za poljoprivredno zemljište saziva skup vlasnika zemljišta, radi upoznavanja sa svrhom i uvjetima pod kojima se namjerava provesti komasacija.
 
 Rješenje o pokretanju postupka komasacije donosi Agencija za poljoprivredno zemljište, uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede.
 
 Za provođenje postupka komasacije propisana su sljedeća komasacijska tijela:
 Županijsko komasacijsko povjerenstvo
 Državno komasacijsko povjerenstvo
 Odbor sudionika komasacije
 Posebno povjerenstvo koje utvrđuje stvarno stanje, raspravlja odnose nastale samovlasnim zauzećem zemljišta
 Povjerenstvo za procjenu zemljišta.
 
 Županijsko komasacijsko povjerenstvo određuje posebnu usmenu raspravu sudionika i drugih, radi utvrđivanja površina i vrijednosti zemljišta koje se osigurava za opće potrebe i zajedničke potrebe naselja, odnosno sudionika komasacije i područja na kojima će se sudionicima komasacije dodijeliti nova zemljišta te radi utvrđivanja načela za osnivanje novih zemljišnih čestica, nakon koje izvođač stručnih geodetskih poslova izrađuje prijedlog diobe komasacijske gromade. Nakon toga se održava usmena raspravu o nadiobi zemljišta, na koju se pozivaju svi sudionici komasacije i druge stranke koje sudjeluju u postupku komasacije.
 
 Županijsko komasacijsko povjerenstvo donosi i izvršava rješenje o komasaciji.
 
 Utvrđena je novčana kazna za sprječavanje uvođenja sudionika komasacije u posjed zemljišta koja su im dodijeljena i predložen je način rješavanja započetih, a nedovršenih postupaka komasacije prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
 
 TROŠKOVI KOMASACIJE
 Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta neće snositi troškove postupka komasacije poljoprivrednog zemljišta. Sredstva potrebna za izvršenje višegodišnjih i godišnjih programa osiguravaju se u državnome proračunu Republike Hrvatske, proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, iz sredstava fondova Europske unije (program ruralnog razvoja), sredstava donacija, te drugih sredstava zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba.
 
 Troškovi komasacijskih operacija osiguravat će se iz dva izvora i to:
 sredstava Europskog fonda za ruralni razvoj u okviru kojeg je u Programu ruralnog razvoja mjerom - Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva, predviđena potpora jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u provođenju mjera komasacije poljoprivrednog zemljišta
 državnog proračuna Republike Hrvatske. 
 
 Zaključak 
 
 Stvorit će se uvjeti da sektor proizvodnje hrane, uključujući poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, proizvodnju kvalitetne hrane uz održivo upravljanje prirodnim resursima i bolje upravljanje rizicima od klimatskih promjena. Produktivnost rada u poljoprivredi danas je na oko 20 % od EU-15 prosjeka, dok je produktivnost poljoprivrednog zemljišta na razini oko 50 % u usporedbi s EU-27. Hrvatska bilježi vanjskotrgovinski deficit u gotovo svim poljoprivrednim proizvodima osim žitarica i uljarica, a u trgovini ribom suficit. Niska produktivnost poljoprivredne proizvodnje povezana je s malom prosječnom veličinom poljoprivrednih površina i rascjepkanošću. Donošenjem novog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta pokrenut će se rješavanje problema rascjepkanosti zemljišta, a time i razvoja ruralnog prostora. Veća očuvanost tla i okoliša u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom EU je prilika za rast hrvatske poljoprivrede. Razvoj „pametnih sela” uključivat će investicije u javnu infrastrukturu i usluge uključujući i širokopojasni internet. 
 
 Željko Serdar, Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije ( HCOIE )

Đuro Japaric
prije 9 mjeseci

Ovaj zakon u biti se ne provodi ! Postoje druge mogućnosti u HRVATSKOJ AGRARNOJ REFORMI , a to je PAKET zakona ! Prvo u ovoj TUPAVOJ državici MORAMO Više [+]

Zeljko Serdar
prije 11 mjeseci

Korak naprijed ili korak prema samouništenju?!
Dva primjera koji pokazuju da više ništa neće biti kao prije.
Primjer 1.
Zbog novog zakona o sjemenu raste nezadovoljstvo hrvatskih poljoprivrednika. Prema njemu vlasnici OPG-ova više neće moći koristiti vlastito sjeme i prodavati plodove koje bi od njega dobili.
Svaki OPG pa i najmanji zaljubljenik sjemena i bilja ima više kutijica ili staklenki sjemena povrća i raznog mirisnog bilja, no već u prvoj polovini 2021. sa stupanjem na snagu novog zakona o sjemenu većina će postati ilegalna. Svi se slažemo da je poljoprivredni reprodukcijski materijal temelj poljoprivredne proizvodnje i prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom. Kvalitetno sjeme i sadni materijal od značajne je važnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Sorte koje se nalaze na tržištu (moraju) biti kvalitetne i prepoznatljive, što znači da će biljke imati snažan i zdrav rast (te biti prilagođene klimatskim uvjetima), kao i (posjedovati karakteristike) po kojima su poznate. Ovaj dio koji sam stavio u zagradu osobno me muči i daje naslutiti modificiranje, u prirodi se ništa ne mora i nema garancije. Poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se nalazi na tržištu (mora) biti u takvom stanju da proizvođači imaju najbolju (garanciju) identiteta materijala te da će biljke koje dobiju njihovom sjetvom odnosno sadnjom pokazivati karakteristike po kojima su prepoznatljive. Igramo se Boga, a to nismo. Naravno da će se (za sada) napravit iznimke kod autohtonog sjemena koje će se na poljoprivrednim gospodarstvima koristiti isključivo za prehranjivanje te iste obitelji. Molim, dali ovo netko vidi?!

Primjer 2.
Članak 48.
(2) Trgovinom reprodukcijskim sadnim materijalom i sadnicama na veliko može se baviti pravna ili fizička osoba koja ima zaposlenog diplomiranog inženjera agronomije/poljoprivrede ili magistra agronomske/poljoprivredne struke odnosno prvostupnika agronomije/poljoprivrede ili magistra agronomske/poljoprivredne struke.

(4) Trgovinom reprodukcijskim sadnim materijalom i sadnicama na malo može se baviti pravna ili fizička osoba koja u svakoj prodavaonici ima zaposlenog djelatnika sa završenim IV. (četvrtim) stupnjem obrazovanja poljoprivredne struke.

PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 84.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
9. ako se bavi trgovinom reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica u suprotnosti s odredbama članka 48. ovoga Zakona
Baš se veselim odlasku u Bauhaus da popričam s diplomiranim inženjerom agronomije s vrtnog odjela. Naravno, šalim se. Lako za njih, ali onaj mali OPG uz staru cestu kraj Pirovca, Lovinca, Plitvičkih, Valpova ili Ivankova...
Javna rasprava o novom zakonu je završena, a kako ministarstva i struka smatraju da je riječ o nečem neophodnom, male su mogućnosti da će se od njega odustati ili da će doživjeti veće promjene. Željko Serdar, HCOIE

Korak naprijed ili korak prema samouništenju?!
 Dva primjera koji pokazuju da više ništa neće biti kao prije.
 Primjer 1.
 Zbog novog zakona o sjemenu raste nezadovoljstvo hrvatskih poljoprivrednika. Prema njemu vlasnici OPG-ova više neće moći koristiti vlastito sjeme i prodavati plodove koje bi od njega dobili.
 Svaki OPG pa i najmanji zaljubljenik sjemena i bilja ima više kutijica ili staklenki sjemena povrća i raznog mirisnog bilja, no već u prvoj polovini 2021. sa stupanjem na snagu novog zakona o sjemenu većina će postati ilegalna. Svi se slažemo da je poljoprivredni reprodukcijski materijal temelj poljoprivredne proizvodnje i prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom. Kvalitetno sjeme i sadni materijal od značajne je važnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Sorte koje se nalaze na tržištu (moraju) biti kvalitetne i prepoznatljive, što znači da će biljke imati snažan i zdrav rast (te biti prilagođene klimatskim uvjetima), kao i (posjedovati karakteristike) po kojima su poznate. Ovaj dio koji sam stavio u zagradu osobno me muči i daje naslutiti modificiranje, u prirodi se ništa ne mora i nema garancije. Poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se nalazi na tržištu (mora) biti u takvom stanju da proizvođači imaju najbolju (garanciju) identiteta materijala te da će biljke koje dobiju njihovom sjetvom odnosno sadnjom pokazivati karakteristike po kojima su prepoznatljive. Igramo se Boga, a to nismo. Naravno da će se (za sada) napravit iznimke kod autohtonog sjemena koje će se na poljoprivrednim gospodarstvima koristiti isključivo za prehranjivanje te iste obitelji. Molim, dali ovo netko vidi?!
 
 Primjer 2.
 Članak 48.
 (2) Trgovinom reprodukcijskim sadnim materijalom i sadnicama na veliko može se baviti pravna ili fizička osoba koja ima zaposlenog diplomiranog inženjera agronomije/poljoprivrede ili magistra agronomske/poljoprivredne struke odnosno prvostupnika agronomije/poljoprivrede ili magistra agronomske/poljoprivredne struke.
 
 (4) Trgovinom reprodukcijskim sadnim materijalom i sadnicama na malo može se baviti pravna ili fizička osoba koja u svakoj prodavaonici ima zaposlenog djelatnika sa završenim IV. (četvrtim) stupnjem obrazovanja poljoprivredne struke.
 
 PREKRŠAJNE ODREDBE
 Članak 84.
 (1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
 9. ako se bavi trgovinom reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica u suprotnosti s odredbama članka 48. ovoga Zakona
 Baš se veselim odlasku u Bauhaus da popričam s diplomiranim inženjerom agronomije s vrtnog odjela. Naravno, šalim se. Lako za njih, ali onaj mali OPG uz staru cestu kraj Pirovca, Lovinca, Plitvičkih, Valpova ili Ivankova...
 Javna rasprava o novom zakonu je završena, a kako ministarstva i struka smatraju da je riječ o nečem neophodnom, male su mogućnosti da će se od njega odustati ili da će doživjeti veće promjene. Željko Serdar, HCOIE

Zeljko Serdar
prije 11 mjeseci

Katarina Rabus i sin preteča tvornice Sljeme? Možda nekog zanima CRTICA IZ POVIJESTI
Povijest tvrtke Rabus započela je još 1871. godine kada je otac Filipa Rabusa na uglu Ilice i Preradovićeve ulice otvorio prodavaonicu suhomesnate robe i kobasica „Rabus“. Kada mu je umro otac, tada još maloljetni sin Filip Rabus preuzeo je zajedno sa svojom maćehom Katarinom Rabus upravljanje tvrtkom. Pošto mu je 1902.godine umrla maćeha, Filip Rabus preuzeo je cjelokupan posao i pozicionirao tvrtku kao jednu od najuspješnijih tvornica suhomesnate robe u ovom dijelu Austro-Ugarske Monarhije.
Nakon velikih ulaganja i dogradnji, već je 1920. godine tvornica u Sesvetama bila jedna od najmodernijih i najvećih tvornica suhomesnate robe. „Kata Rabus i sin“ 1929. godine prenosi se u registar društvenih tvrtki pod istim nazivom te novi suvlasnici postaju Vili Schneider – Hafer, Ivan Kovač i Josip Schmidt. Kasnije te godine tvrtka u registar upisuje proširenje poslovanja te se od tada bavi proizvodnjom kobasica, prodajom masti, salama, suhomesnate robe, svježeg mesa i svježe slanine. Tvrtka 1930.godine povećava svoju proizvodnju na konzerviranu ribu, prodaju svih vrsta mesa u svježem, sušenom ili konzerviranom stanju te na razne delikatese, kao maslac i sl. Iste godine „Kata Rabus i sin“ proizvode svoju tehnološki najsloženiju polukonzerviranu šunku pod imenom „EUROPAHAM“. Bližu povijest i gašenje Sljemena vjerujem da znate, ali ipak vrijedi ponoviti. Sve počinje odlukom o pretvorbi PIK Sljeme iz društvenog poduzeća u dioničko društvo (d.d.) koji je donio radnički savjet 11. 6. 1992 godine. Temeljni kapital Sljemena je bio utvrđen na iznos od 60 milijuna njemačkih maraka (DM). PIK Sljeme je bilo privatizirano 1994 godine tako što je samo poduzeće kreditiralo 610 ortaka, odnosno PIK Sljeme je plaćalo obveze ortaka za kupnju dionica. 2001 Sljeme je preuzelo poduzeće Finagra iz Zagreba za svega 787 tisuća kuna (HRK) (201 tisuća DEM), tj. Hrvatski fond za privatizaciju prodao je dionice po cijeni od 3,90 HRK za dionicu, a što je samo 1 posto nominalne vrijednosti dionice. Dionice su sveukupno nominalno vrijedile 20 milijuna DEM. U Fondu su tako nisku cijenu opravdavali insolventnošću poduzeća, tvrdilu su da je Sljeme tada bilo neprekidno blokirano šest mjeseci. Državni ured za reviziju Hrvatske je pak zaključio da je Sljeme bilo insolventno samo osam dana, te da nije bilo uvjeta za donošenje odluke o prodaji dionica po stečajnim uvjetima. Predsjednik Fonda za privatizaciju u to vrijeme je bio HSLS-ov Hrvoje Vojković, a predsjednik Upravnog odbora SDP-ov Slavko Linić. 2006 godine nad Sljemenom je bio pokrenut stečaj. Sljeme je likvidirano 2006 godine iako je bilo među najpoznatijim mesnim industrijama i jedan od najvećih izvoznika na američko tržište. Eto, mogli smo pisati o njima ali sad pišemo o Kineskom Muyuan Foods-u. Toliko i hvala. https://www.agroklub.com/stocarstvo/najveci-kompleks-svinjogojskih-farmi-na-svijetu-proizvodit-ce-21-milijun-grla-godisnje/64887/

Katarina Rabus i sin preteča tvornice Sljeme? Možda nekog zanima CRTICA IZ POVIJESTI
 Povijest tvrtke Rabus započela je još 1871. godine kada je otac Filipa Rabusa na uglu Ilice i Preradovićeve ulice otvorio prodavaonicu suhomesnate robe i kobasica „Rabus“. Kada mu je umro otac, tada još maloljetni sin Filip Rabus preuzeo je zajedno sa svojom maćehom Katarinom Rabus upravljanje tvrtkom. Pošto mu je 1902.godine umrla maćeha, Filip Rabus preuzeo je cjelokupan posao i pozicionirao tvrtku kao jednu od najuspješnijih tvornica suhomesnate robe u ovom dijelu Austro-Ugarske Monarhije.
 Nakon velikih ulaganja i dogradnji, već je 1920. godine tvornica u Sesvetama bila jedna od najmodernijih i najvećih tvornica suhomesnate robe. „Kata Rabus i sin“ 1929. godine prenosi se u registar društvenih tvrtki pod istim nazivom te novi suvlasnici postaju Vili Schneider – Hafer, Ivan Kovač i Josip Schmidt. Kasnije te godine tvrtka u registar upisuje proširenje poslovanja te se od tada bavi proizvodnjom kobasica, prodajom masti, salama, suhomesnate robe, svježeg mesa i svježe slanine. Tvrtka 1930.godine povećava svoju proizvodnju na konzerviranu ribu, prodaju svih vrsta mesa u svježem, sušenom ili konzerviranom stanju te na razne delikatese, kao maslac i sl. Iste godine „Kata Rabus i sin“ proizvode svoju tehnološki najsloženiju polukonzerviranu šunku pod imenom „EUROPAHAM“. Bližu povijest i gašenje Sljemena vjerujem da znate, ali ipak vrijedi ponoviti. Sve počinje odlukom o pretvorbi PIK Sljeme iz društvenog poduzeća u dioničko društvo (d.d.) koji je donio radnički savjet 11. 6. 1992 godine. Temeljni kapital Sljemena je bio utvrđen na iznos od 60 milijuna njemačkih maraka (DM). PIK Sljeme je bilo privatizirano 1994 godine tako što je samo poduzeće kreditiralo 610 ortaka, odnosno PIK Sljeme je plaćalo obveze ortaka za kupnju dionica. 2001 Sljeme je preuzelo poduzeće Finagra iz Zagreba za svega 787 tisuća kuna (HRK) (201 tisuća DEM), tj. Hrvatski fond za privatizaciju prodao je dionice po cijeni od 3,90 HRK za dionicu, a što je samo 1 posto nominalne vrijednosti dionice. Dionice su sveukupno nominalno vrijedile 20 milijuna DEM. U Fondu su tako nisku cijenu opravdavali insolventnošću poduzeća, tvrdilu su da je Sljeme tada bilo neprekidno blokirano šest mjeseci. Državni ured za reviziju Hrvatske je pak zaključio da je Sljeme bilo insolventno samo osam dana, te da nije bilo uvjeta za donošenje odluke o prodaji dionica po stečajnim uvjetima. Predsjednik Fonda za privatizaciju u to vrijeme je bio HSLS-ov Hrvoje Vojković, a predsjednik Upravnog odbora SDP-ov Slavko Linić. 2006 godine nad Sljemenom je bio pokrenut stečaj. Sljeme je likvidirano 2006 godine iako je bilo među najpoznatijim mesnim industrijama i jedan od najvećih izvoznika na američko tržište. Eto, mogli smo pisati o njima ali sad pišemo o Kineskom Muyuan Foods-u. Toliko i hvala. https://www.agroklub.com/stocarstvo/najveci-kompleks-svinjogojskih-farmi-na-svijetu-proizvodit-ce-21-milijun-grla-godisnje/64887/

Zeljko Serdar
prije 11 mjeseci

U ekološkom smislu, agrošumarstvo može poboljšati plodnost tla i kvalitetu vode, zaštiti usjeve i stoku od vjetra, spriječiti eroziju tla, ograničiti Više [+]

Zeljko Serdar
prije 1 godinu

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Korisnik