Agro u 2025. Hrvatska poljoprivreda godišnje proizvede 3 milijarde EUR vrijedne poljoprivredne proizvode. Dobiti nakon oporezivanja su sigurno ispod 10% - dakle HR poljoprivrednici u prosjeku nemaju više od 300 milijuna EUR dobiti godišnje... Više [+]

Agro u 2025.
Hrvatska poljoprivreda godišnje proizvede 3 milijarde EUR vrijedne poljoprivredne proizvode. Dobiti nakon oporezivanja su sigurno ispod 10% - dakle HR poljoprivrednici u prosjeku nemaju više od 300 milijuna EUR dobiti godišnje (usporedbe radi, toliko zaradi samo Hrvatski telekom u dvije godine sa 2 milijarde EUR imovine). A koliko vrijedi poljoprivredna imovina hrvatskih poljoprivrednika: milijun hektara + farme + trajni nasadi + stoka + strojevi + … ? 10 milijardi EUR bi mogla vrijediti samo zemljišta (prosjek 10.000 EUR/ha?). Eto nas opet na ispod 3 % (300 milijuna dobiti na 10+ milijardi EUR imovine). Ako bi računao zapuštenih 1+ milijuna hektara koji nisu u proizvodnji i ne stvaraju vrijednost - dodajte gore još par milijardi EUR, a postotak pada na ispod 2%.
Sretno u novoj 2025.

#RuralFoto Pripreme. #Selo

#RuralFoto Moje blago. #Životinje

#RuralFoto Kruško moja. #Proizvodnja

#RuralFoto Dunjo moja #Priroda

NE PRODAJI SINE ZEMLJU Ne prodaji sine zemlju da te kunu tvoja dica sutra će ti unuk reći sve je proda propalica. Ne prodaji, sine, zemlju naročito nemoj STRANCU kad ne budeš zemlje ima u debelom bit ćeš lancu. STRANAC će ti gazda biti ti n... Više [+]

NE PRODAJI SINE ZEMLJU

Ne prodaji sine zemlju
da te kunu tvoja dica
sutra će ti unuk reći
sve je proda propalica.
Ne prodaji, sine, zemlju
naročito nemoj STRANCU
kad ne budeš zemlje ima
u debelom bit ćeš lancu.
STRANAC će ti gazda biti
ti njegova vječna sluga
šta si zemlju proda STRANCU
vatat će te bijes i tuga.
Možeš imat brdo zlata
da li znadeš sine za to?
STRANAC će ti sutra reći
"s moje zemlje nosiš zlato".
U zemlji je sve bogastvo
ona sve na svijetu daje
a zlato je jedan metal
koji samo lažno sjaje.
Ne prodaji sine zemlju
Ne prodaji!

Digresija. Bolest nije opasna za ljude, druge domaće i divlje životinje. 👀 FAKE! Ako bi takvo meso i završilo na tržištu, ljudima se ne može dogoditi ništa. Ovdje se ponovo radi o nalogu o potpunoj kontroli biljaka i životinja u cilju proi... Više [+]

Digresija. Bolest nije opasna za ljude, druge domaće i divlje životinje. 👀 FAKE! Ako bi takvo meso i završilo na tržištu, ljudima se ne može dogoditi ništa. Ovdje se ponovo radi o nalogu o potpunoj kontroli biljaka i životinja u cilju proizvodnje proizvoda koji "zadovoljavaju" potrebe masovnog uzgoja životinja na velikim industrijskim farmama. U SADu je proces industrijalizacije u većini farma završen. U Europskoj uniji proces je u punim tijeku.
Treba naglasiti da se pri ovakvom uzgoju životinja i biljaka ništa se ne prepušta slučaju, sve je unaprijed izračunato odmah na samom početku proizvodnje, u kilu, u litru, pa čak i dan njihovog usmrćivanja.
Ishrana se obavlja po znastvenim kriterijima: deset kilograma kukuruza mora proizvesti jedan kilogram junećeg ili gotovo dva kilograma svinjskog mesa. Pri hranjenjenu sa sojom i drugim sredstvima za ubrzavanje rasta tele dobiva u 24 sata približno dvije kile mesa.
Nakon samo 150 dana dosegnu optimalnu težinu za klanje od 600 kilograma. Na pašnjacima pri konzervativnim biološkim uzgoju bi za tu kilažu trebalo čekati gotovo dvije godine. Baš zbog takve industrijske proizvodnje i nastaju zdravstvene tegobe za životinja i za ljude.
Moja kritika odnosi se na konstantnu orijentaciju na vanjsko tržište te ovisnost kod zemalja, uključujući i RH, u kojima zbog niže cijene, ovakva poljoprivredna politika donosi nepredvidljive posljedice za lokalnu poljoprivredu i stanovništvo u cijelini, uništavanje domaće proizvodnje te konstantnu orijenaciju na uvoz jeftinih prehrambenih proizvoda. Toliko i hvala.

Šokantni podaci hrvatskog stočnog fonda. U samo godinu dana Hrvatska je ostala bez 23 tisuće krava, 27 tisuća svinja i 580 tisuća kokoši.

Prava ljubav je besplatna i bezuvjetna, ne očekuje nikakav uzvrat. To je ljubav na koju Bog zove. A mi smo ljudi iskrivili ljubav. Ona je u ljudi često interesna i sebična. Uvjetna. Treba u svakom čovjeku gledati stvorenje Božje i ljubiti g... Više [+]

Prava ljubav je besplatna i bezuvjetna, ne očekuje nikakav uzvrat. To je ljubav na koju Bog zove. A mi smo ljudi iskrivili ljubav. Ona je u ljudi često interesna i sebična. Uvjetna. Treba u svakom čovjeku gledati stvorenje Božje i ljubiti ga poput Boga, bio čovjek loš ili dobar. Zato ljubiti nije uvijek lako, ali je isplativo. Ljubav uvijek pobjeđuje. Još su stari Grci razlikovali tri vrste ljubavi: eros, filia i agape. Eros je strastvena ljubav, filia prijateljska ljubav, a agape božanska ljubav koja je bezuvjetna, čitamo u Bibliji: “Bog je ljubav, i tko ostaje u ljubavi u Bogu ostaje, i Bog ostaje u njemu”. Sretan Uskrs ekipi i čitateljima AgroKluba, Željko Serdar, HCOIE.

Planovi za sadnju 2023?! Nije nužno ganjati samodostatnost pod svaku cijenu. Pokazalo se da Hrvatska ima i više nego dovoljnu proizvodnju žitarica, odnosno u tom je segmentu proizvodnja na 117, 8 posto hrvatskih potreba, ali je samodostatnost proizvodnje povrća iznosi svega 61,9 posto svih potreba d... Više [+]

Planovi za sadnju 2023?! Nije nužno ganjati samodostatnost pod svaku cijenu. Pokazalo se da Hrvatska ima i više nego dovoljnu proizvodnju žitarica, odnosno u tom je segmentu proizvodnja na 117, 8 posto hrvatskih potreba, ali je samodostatnost proizvodnje povrća iznosi svega 61,9 posto svih potreba domaćeg tržišta i niti jedna vrsta povrća nije dostatna za podmirenje ukupnih potreba domaćeg tržišta. Tako, primjerice, domaća proizvodnja krumpira pokriva do 70 posto potreba, kupusa gotovo 86 posto, luka i češnjaka niti 43 posto. Samodostatnost u proizvodnji voća iznosila je svega 40,2 posto svih potreba domaćeg tržišta, a jedino je proizvodnja trešanja i višanja s 233,8 posto dostatna. Samodostatnost mahunarki iznosila je 54,7 posto i niža je u odnosu na prethodne godine. Kad je meso u pitanju, samodostatnost je 67,74 posto, a mliječnih proizvoda 72,4 posto. Svatko od nas je jedna mala kap. https://youtu.be/vohPWlDIb9M

Zimski solsticij se oduvijek slavio u narodu kao najkraći dan u godini, u smislu da je toga dana najkraće razdoblje od izlaska do zalaska Sunca, dan kada ponovno počinje rasti snaga i moć Sunca. Stari narodi cijenili su ovaj trenutak i njeg... Više [+]

Zimski solsticij se oduvijek slavio u narodu kao najkraći dan u godini, u smislu da je toga dana najkraće razdoblje od izlaska do zalaska Sunca, dan kada ponovno počinje rasti snaga i moć Sunca.
Stari narodi cijenili su ovaj trenutak i njegovoj proslavi pridavali posebnu pažnju. Budući da im je život bio usko vezan s prirodnim ciklusima,, ponovo uzdizanje Sunca bio je razlog za sreću i veselje. Zimski solsticij je prilika da se oslobodimo prošlosti i otpustimo sve ono loše iz 2022.g, donesemo dobro, sreću i radost u našu sadašnjost, da zablistamo i krenemo putem nade, krenemo putem unutarnjeg Svjetla. Oslobađamo mjesto za sve novo što se tek treba pojaviti u našim životima, otpuštajući sve staro, povezujemo se s našom Dušom, majkom Zemljom, Mjesecom i Suncem. Danas se oslobodite starih obrazaca razmišljanja i uskladite se sa svojim unutarnjim Svjetlom i Istinom. Da bismo mogli neopterećeno zakoračiti u budućnost, potrebno je ostaviti prošlost iza sebe i prigrliti lekcije koje nam je donijela.
Što nam za sreću uistinu treba? Gdje idemo, s kojom namjerom, i gdje želimo stići pitanja su koja si sada moramo postaviti jer jedino gledajući prema naprijed u svoj život možemo unijeti novi zamah, pronaći kreativni izraz ili nadahnuće, a svoju budućnost oblikovati u skladu s istinskim potrebama svoje Duše. Danas je novi dan. Zeljko Serdar

Rotacijska ispaša u sustavu krava-tele predstavlja pomno planirano pomicanje goveda na pašnjaku tokom cijele godine. Glavni cilj rotacijske ispaše je kvalitetno upravljanje pašnjakom. Takvim sustavom imitira se prirodna migracija goveda te... Više [+]

Rotacijska ispaša u sustavu krava-tele predstavlja pomno planirano pomicanje goveda na pašnjaku tokom cijele godine. Glavni cilj rotacijske ispaše je kvalitetno upravljanje pašnjakom. Takvim sustavom imitira se prirodna migracija goveda te im je osigurano da svaki dan pasu svježu travu. Pašnjak je ograđen električnim pastirom sa pomičnim i nepomičnim električnim ogradama. Važno je osigurati raznolikost livadnih trava te biti upoznat koje su najpovoljnije za zimsku ispašu. Za ovakav tip sustava koriste se mesne i kombinirane pasmine. Pogodne mesne pasmine za uzgoj su: Salers, Limousin, Charolais, Belgijsko plavo govedo, Hereford i Angus. Od kombiniranih pasmina koristi se simentalska pasmina. Životinje se razmnožavaju na pašnjaku prirodnim pripustom i oteljena krava othranjuje vlastito tele. Proizvodnja je ekonomično isplativa jer su smanjeni troškovi mehanizacije, troškovi veterinarskih usluga, hranidbe i mali je utrošak ljudskog rada. Zbog obitavanja u prirodnom okruženju smanjena je prisutnost zaraze i raznih bolesti. Svakodnevnim rotiranjem trava se regenerira i izbjegava se negativan utjecaj na tlo, zemlja se obogaćuje humusom. Krajnji rezultat je smanjenje ili sprječavanje erozije tla, zaštita kvalitete vode i zdrave životinje. https://www.youtube.com/watch?v=sYMlg5oK9RQ&feature=share&si=ELPmzJkDCLju2KnD5oyZMQ

Je*eš ti sve ovo, pod hitno trebamo prijeći na masline. Kod umirovljenika iz afere Ina koji uzgaja masline pronađeno 500 milijuna kuna. Osobno mi je želja da idemo naprijed kao društvo, država, čovječanstvo... Svojim primjerom, sadiš, uzgaj... Više [+]

Je*eš ti sve ovo, pod hitno trebamo prijeći na masline. Kod umirovljenika iz afere Ina koji uzgaja masline pronađeno 500 milijuna kuna. Osobno mi je želja da idemo naprijed kao društvo, država, čovječanstvo... Svojim primjerom, sadiš, uzgajaš, promoviraš, živiš i onda vidiš ovo... Ima još kukolja, jako puno.

Trava sadrži sjeme koje daje visoko kvalitetne proteine i nezasićene kiseline koji su jako važni za životinje. Tek od sredine lipnja je sadržaj kalcija i fosfora u sijenu u optimalnom omjeru. Prvi otkos je najčešće grub i drvenast. U prolje... Više [+]

Trava sadrži sjeme koje daje visoko kvalitetne proteine i nezasićene kiseline koji su jako važni za životinje. Tek od sredine lipnja je sadržaj kalcija i fosfora u sijenu u optimalnom omjeru. Prvi otkos je najčešće grub i drvenast. U proljeće rastu trave na jednoj livadi puno brže u visinu nego začinske biljke. Stoga je u prvom otkosu puno veći sadržaj trava u odnosu na ostale biljke. Pa ipak, mjesto, trenutak košnje, uvjeti rasta i vrste trava imaju najveći utjecaj na kvalitetu i strukturu sijena. Ima i sijena već iz prvog otkosa koje je puno finije i nije grubo.

Pri drugom otkosu, otavi, odnos ostalih biljaka naspram trava je promijenjen. Trave ljeti sporije i tanje rastu, dakle kod košnje su prilično kratke, stoga je udio trava niži, a trave su finije. Livadne biljke, grublji listovi i sjemenke rastu nakon prve košnje bolje i u većim su količinama u drugom otkosu prisutne. Stoga je drugi otkos bogatiji proteinima i ima višu hranjivu vrijednost od prvog. Ps. Pozdrav ekipi Agrokluba, izgleda da i ja trebam šišanje. Željko Serdar

Hrvatska ide naprijed, pred nama su naše najbolje godine, kao nacija i u zajednici EU. 💪 Za manje od tri mjeseca 20 milijuna tona žitarica morat će napustiti Ukrajinu koristeći infrastrukturu EU-a. To je gigantski izazov i nužno je koordin... Više [+]

Hrvatska ide naprijed, pred nama su naše najbolje godine, kao nacija i u zajednici EU. 💪 Za manje od tri mjeseca 20 milijuna tona žitarica morat će napustiti Ukrajinu koristeći infrastrukturu EU-a. To je gigantski izazov i nužno je koordinirati i optimizirati logističke lance, uspostaviti nove rute i izbjeći, koliko god je moguće, uska grla. Jedno od rješenja kako doskočiti Putinovoj blokadi Crnog mora je da se ogromne količine žita u EU iz Ukrajine dovedu kopnenim putem, odakle bi se prebacivale iz morskih luka u Afriku i dalje.
Hrvatska je uspjela da se u nacrtu zaključaka navedu i jadranske luke kao dio rješenja. To bi bile takozvane ‘trake solidarnosti’, koje su dio akcijskog plana Europske komisije. Terminal Gaženica u Zadru, uz druge hrvatske terminale, time postaje središte domaćeg i međunarodnog prometa roba, ali i “home port” za međunarodni promet kruzera. Mjesec dana nakon moje objave, Luka Rijeka zatrpana je upitima za prekrcaj žitarica iz Ukrajine, koje zbog rata i blokade crnomorskih luka stoje zarobljene u tamošnjim silosima, no zbog ograničenog kapaciteta ne može se udovoljiti brojnim zahtjevima. Limit silosa u Luci Rijeka koji je kapaciteta 55.000 tona. Silos u luci godinama nije radio. Bio je zatvoren zbog zastarjele tehnologije i zbog velike količine materijala koji je u njemu stajao više godina. Problem je nedostatak vagona, zatim razlika u standardu vagona koji se koriste u Ukrajini i Europskoj uniji. Europski partneri Hrvatske zainteresirani su za izgradnju dodatnih kapaciteta silosa u Luci Rijeka, gdje još postoji i prostor do silosa gdje je predviđeno jedno podno skladište za žitarice. Ostanu li ovi pravci dovoljno atraktivni cjenovno i vremenski, a po svemu sudeći da će biti, onda možemo računati da postanu stalni pravci za prijevoz žitarica prema Africi i drugdje. U tom slučaju trebati će razmišljati o ulaganjima u dodatne kapacitete. Samo jako, Željko Serdar

#mlado

Istina se mora reći. Godinama "pumpamo" vanjskotrgovinsku bilancu enormnim izvozom pšenice i kukuruza, kojih uz najmanje sati rada na njivama proizvedemo i dvostruko više od vlastitih potreba. Samo smo kukuruza lani izvezli oko milijun tona... Više [+]

Istina se mora reći. Godinama "pumpamo" vanjskotrgovinsku bilancu enormnim izvozom pšenice i kukuruza, kojih uz najmanje sati rada na njivama proizvedemo i dvostruko više od vlastitih potreba. Samo smo kukuruza lani izvezli oko milijun tona u vrijednosti od gotovo 208 milijuna eura ili 1,56 milijardi kuna. S obzirom na to da ga najmanje proizvedu sami stočari, s globalnim poremećajima u lancu hrane, pandemijom koronavirusa i ratom u Ukrajini koji su i hrvatskim ratarima konačno donijeli ekstraprofite, završio je na talijanskim, slovenskim i inim farmama, a politike koje takvu praksu godinama podržavaju, sada nam se vraćaju kao bumerang.

Evo jedna digresija i za mlađu AgroKlub ekipu. Svi smo čuli za slavnog pisca Cervantesa ili možda nismo? Najvjerojatnije smo čuli samo za njegov popularni roman Don Quijote. Čitali smo ga u srednjoj školi, a možda, a možda smo išli “linijom... Više [+]

Evo jedna digresija i za mlađu AgroKlub ekipu. Svi smo čuli za slavnog pisca Cervantesa ili možda nismo? Najvjerojatnije smo čuli samo za njegov popularni roman Don Quijote.
Čitali smo ga u srednjoj školi, a možda, a možda smo išli “linijom manje otpora ” i pročitali samo kratki sadržaj. Na taj smo se način “provukli” kroz jednu od lektira. Jer, kome se da još čitati, ima lakšeg načina. Ako ništa drugo, ako nismo bili za lektire i kratke sadržaje, poznata nam je fraza “borba s vjetrenjačama”.
Zapravo, nije toliko niti bitno. Danas se u našem društvu možemo osjećati kao glavni lik s početka priče. Koliko puta smo vidjeli i čuli kako se zaobilazi moralnost zbog nekih “većih” interesa. Zašto se interesi pojedinaca ili skupina društva stavljaju ispred boljitka nas samih? Naravno, problem je novac. Možemo li mi onda “mali ljudi” živjeti ili barem se truditi živjeti po moralnim vrednotama, ne pogaziti svoje ja, živjeti po vlastitim (ispravnim) uvjerenjima? Eto, takvo je nakaradno društvo, pa zašto onda ja glumim tamo nekog na konju? Zašto da budem “svetac” u ovakvom društvu? Odmah sam drugačiji, neshvaćen, na neki način lud, jer ja idem protiv struje.
Lako možemo pasti i uklopiti se u masi sivila i crnila i početi kritizirati vlast i društvo, a sami se ne boriti za boljitak njega samog. Dapače, svojim ponašanjem trujemo i postajemo onaj dio koji ga uništava. U svoj toj nesigurnosti, postanemo povodljivi i lako nas se može uvući „u mlin“.
Baš zato nas glavni lik s početka priče podsjeća kako ne treba uvijek ići “niz vjetar”, nekada naša ludost i nije ludost.
Treba se boriti s “vjetrenjačama” ovoga našeg svijeta za ispravne vrijednosti, za svoja uvjerenja. Biti onaj koji ide kontra vjetra, koliko god nam teško bilo. Malim koracima svakog od nas, činimo velike korake za sve nas (društvo). A radimo za plaću koju nije materijalna, za slavu koju nitko ne vidi, za bolje društvo za sve nas.
Možemo li mi sami dati potpuno sebe u ono čime se bavimo, a da zauzvrat očekujemo samo da netko, nekada, to isto prepozna i cijeni? Vjerujem kako se prije ili kasnije svačiji trud isplati, dođe na naplatu, samo treba vjerovati i biti uporan.

Odbijam realnost, reče netko. Iluzija je da će ovo stati, ovo je nova realnost. Sintetizirana urea pružala nam je priliku da vrlo jednostavno na samom gospodarstvu napravimo tekuće dušično gnojivo za folijarnu prihranu svih biljnih vrsta. K... Više [+]

Odbijam realnost, reče netko. Iluzija je da će ovo stati, ovo je nova realnost. Sintetizirana urea pružala nam je priliku da vrlo jednostavno na samom gospodarstvu napravimo tekuće dušično gnojivo za folijarnu prihranu svih biljnih vrsta. Kaže čovjek u prilogu iz plodova zemlje, 900 kuna za 100 kila. Znali smo da je to krivo, ali kao sa svakom drogom, pa tako i s ovom za naše biljke brzo smo se navukli. I tako od sredine 50-tih godina prošlog stoljeća. Skidanje s iste biti će teško i bolno, kao i skidanje sa ruskog plina. Odabrati živjeti bez mrene na očima, znači isključiti se s autopilota matrice i ne loviti tuđe agende. Toliko i hvala.

Početkom 2023. godine istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta državljanima članica Europske unije. U Republici Hrvatskoj nitko neće moći prodati poljoprivredno zemljište ako ga prethodno ne ponudi državi po tržišnoj cijeni. P... Više [+]

Početkom 2023. godine istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta državljanima članica Europske unije. U Republici Hrvatskoj nitko neće moći prodati poljoprivredno zemljište ako ga prethodno ne ponudi državi po tržišnoj cijeni. Pravo prvokupa država dobiva izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu čiji je konačni prijedlog sa sjednice otišao u parlament, a predviđa i to da vlasnik ne može drugom kupcu to zemljište prodati ispod cijene koju je tražio od države ako Ministarstvo odbije njegovu ponudu. (?) Vlada je u značajne promjene zakona krenula kako bi osigurala da se na svom raspoloživom zemljištu osigura proizvodnja.
Značajne promjene dogodit će se i kad je u pitanju davanje državnog zemljišta u zakup, a poljoprivrednici su dosad iskazivali nezadovoljstvo načinom na koji jedinice lokalne samouprave daju u zakup to zemljište, pa se često događalo da ga dobiju oni koji se poljoprivredom ne bave, dok poljoprivrednici koji šire proizvodnju do zemljišta ne mogu doći. Iz novog zakona tako nestaju odredbe koje su omogućavale privremeno korištenje poljoprivrednog zemljišta koje je davano neposrednom pogodbom dosadašnjim korisnicima kojima su istekli ugovori i koji su u mirnom posjedu zemljišta.
Poljoprivredno zemljište davat će se u zakup javnim natječajem koji bi se, kao i onaj o prodaji, trebao provoditi elektronički. Kupnja na natječaju će se ostvarivati na osnovi prikupljenih bodova, a veći broj bodova dobiva onaj tko na poljoprivrednom zemljištu ostvaruje višu dodanu vrijednost, a pomaže i domicilnost, odnosno nastanjenost u lokalnoj jedinici koja daje zemljište u zakup, mladost, ekološka proizvodnja i spremnost na udruživanje s drugim poljoprivrednicima.