Tomislav Radić

Tomislav Radić

@tomislav43

Tomislav Radić

@tomislav43

Pošalji privatnu poruku

Tomislav Radić
prije 1 tjedan

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Vedran Stapić
prije 1 mjesec

Konačno neki vinski događaj :)

Tomislav Radić
prije 2 mjeseca

Vino i sir 
 
 Hvar, Split, Zagreb, Rijeka, Amsterdam te još nekoliko nizozemskih gradova povezali su se potkraj prošle godine, kada su bili zbog korone otkazani svi skupovi tete-a-tete, na online kušanju vina Carić i sireva nizozemske trgovine sireva L'Amuse u organizaciji distributera hrvatskih vina u Nizozemskoj –Croatiangrapes.
 Na prvom ovakvom hrvatskom (a međunarodnom) online kušanju vina i sireva stotinjak je sudionika doista uživalo svim čulima. Prije same degustacije, na kućne adrese su im stigli pomno pripremljeni paketi (za 2 do 4 sudionika) u kojima su bili označeni sirevi koji se slubljuju s odabranim vinima. 
 Sir i vino, suglasni su mnogi, tvore „savršen brak“! Mlađi, svježiji i bjelji sirevi bolje se slažu s reskijim, svježim vinima voćnih aroma. Masniji i okusom bogatiji meki sirevi sparuju se s kompleksnijim bijelim vinima, a što je sir tvrđi i tamniji, vino može biti jače, bogatije, punoga tijela. Većina plavih sireva izvrsno ide sa slatkim vinima. 
 Na ovome kušanju, Ivana Krstulović Carić, dipl.ing.agr. predstavila je vinariju Carić, otok Hvar i hrvatske sorte koje su bile u izabranim vinima. Stručnjakinja za sireve Betty Koster, iz Ljmuidena kraj Amsterdama,koja je pripremila 9 sireva, svakoga je posebno opisala te objasnila kako se i zašto određeni sirevi sljubljuju s vinima. Degustacija je počela s Bogdanjušom Carić 2019, svježim i pitkim, nježnim vinom herbalnih i voćnih aroma, a uz nju su predložena 3 sira: austrijski kravlji polutvrdi Alp Bossom, njemački kravlji Chiriboga Blu, španjolski ovčji Manchego curado. Drugo vino bio je Jubo'v 2017, spoj plavca malog i međunarodnih sorti (cabernet sauvignona, merlota, syraha), zavodljivi crveni dalmatinski - a istodobno svjetski cuvée, voćno, ugodno, vrlo pitko vino. Uz Jubo'v ponuđeni su engleski kravlji Lancashire, austrijski Alp Bossom i plavi nizozemski Lazulli koe Oudwijker. Treće vino, Plovac Ploški 2012, kompleksno, bogato, skladno vino - dobilo je svoja tri sira: talijanski Morlacco aux morilles, nizozemski Wrangelackost Zweden i talijanski Gorgonzola dolce
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Julio Frangen

Tomislav Radić
prije 2 mjeseca

Tomislav Radić
prije 3 mjeseca

Vedran Stapić
prije 3 mjeseca

Samo neka rastu .. moramo bolje koristiti Jadran

Tomislav Radić
prije 3 mjeseca

Mjehurići idu u svijet

Pandemija i potresi. Svečanog dočeka Nove godine neće biti. Sa strahom od korone i od novih potresa, s tugom zbog umrlih i stradalih u potresu završava 2020. godina.
U "normalnim" godinama kada bi otkucala ponoć otvarao se pjenušac i nazdravljalo bi se Novoj godini. prije pedesetak godina pjenušava vina bila su samo Bakarska vodica ili Fruškogorski biser a danas je izobilje stranih ali i domaćih pjenušaca. Sve više domaćih vinara okreće se proizvodnji pjenušaca, a iako se još uvijek radi o malim količinama, veliki porast izvoza pokazuje da se radi o visokokvalitetnim proizvodima.
„Izvoz pjenušavih vina u prvih osam mjeseci 2020. iznosio je 1,1 milijuna eura, što predstavlja povećanje od čak 90 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Količinski je porastao za 12 posto, na 402 hektolitra, a najznačajnija izvozna tržišta su Njemačka (59 posto) i Nizozemska (34 posto). U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, izvoz pjenušavih vina u Njemačku povećao se šest puta, sa 109.000 na 627.000 eura“, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Prema podacima Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu, u 2019. godini su za 6.190 hektolitara pjenušavih vina izdana rješenja za stavljanje u promet na domaćem tržištu. U odnosu na 2017. godinu ta količina je povećana za 37 posto. Iako u strukturi ukupno stavljenih vina u promet pjenušava čine nešto iznad jedan posto (1,1 posto u 2019.), broj proizvođača iz godine u godinu raste pa je tako u 2016. godini iznosio 55, u 2017. godini 65, a u 2018. godini 67 proizvođača.
Pjenušava vina danas se u Hrvatskoj proizvode od Istre do Bregovite Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Najveći broj proizvođača pjenušavih vina je u Istarskoj županiji, njih 27, zatim slijedi Zagrebačka županija s 11 proizvođača, Grad Zagreb s 5, Požeško – slavonska županija s pet i Primorsko goranska s 4, dok 15 proizvođača dolazi iz ostalih županija.
Jedan od domaćih proizvođača je Feravino, a njihov voditelj izvoza Josip Pavičić kaže „Prije dvije godine smo odlučili napraviti pjenušac od hrvatskih sorte – graševine i frankovke. Što se izvoza tiče, glavna tržišta su nam Belgija, Nizozemska i Japan, a probili smo se zanimljivom marketinškom pričom jer smo svoj pjenušac od graševine nazvali Grasecco, dakle igra riječi sa svjetski poznatim proseccom i našom poznatom sortom. S tim smo zainteresirali kupce, a cjenovno smo se pozicionirali u nekakav srednji segment“, rekao je Pavičić
Marinko Baljak iz vinarije Mladina koja je razvila svoj brend domaćih pjenušaca Poy je rekao:„Segment pjenušaca je najbrže rastući u svijetu što se tiče vinskog sektora. Kod nas takav trend još uvijek nije zaživio u dovoljnoj mjeri jer mi nemamo kulturu ispijanja pjenušca. Neki bolji restorani i hoteli toče pjenušce na čaše i imaju ih u dnevnoj ponudi ali oni su iznimka . Zato je glavni cilj nas proizvođača da se kroz HoReCa kanal pjenušci više nude kao aperitiv i digestiv umjesto rakije, što je inače kod nas običaj. Globalno sve popularniji postaju pjenušci proizvedeni tzv. charmat metodom gdje se sekundarno vrenje obavlja u tankovima uz klasičnu, champenoise metodu sa sekundarnim vrenjem u boci.

Mjehurići idu u svijet
 
 Pandemija i potresi. Svečanog dočeka Nove godine neće biti. Sa strahom od korone i od novih potresa, s tugom zbog umrlih i stradalih u potresu završava 2020. godina.
 U "normalnim" godinama kada bi otkucala ponoć otvarao se pjenušac i nazdravljalo bi se Novoj godini. prije pedesetak godina pjenušava vina bila su samo Bakarska vodica ili Fruškogorski biser a danas je izobilje stranih ali i domaćih pjenušaca. Sve više domaćih vinara okreće se proizvodnji pjenušaca, a iako se još uvijek radi o malim količinama, veliki porast izvoza pokazuje da se radi o visokokvalitetnim proizvodima.
 „Izvoz pjenušavih vina u prvih osam mjeseci 2020. iznosio je 1,1 milijuna eura, što predstavlja povećanje od čak 90 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Količinski je porastao za 12 posto, na 402 hektolitra, a najznačajnija izvozna tržišta su Njemačka (59 posto) i Nizozemska (34 posto). U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, izvoz pjenušavih vina u Njemačku povećao se šest puta, sa 109.000 na 627.000 eura“, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević. 
 Prema podacima Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu, u 2019. godini su za 6.190 hektolitara pjenušavih vina izdana rješenja za stavljanje u promet na domaćem tržištu. U odnosu na 2017. godinu ta količina je povećana za 37 posto. Iako u strukturi ukupno stavljenih vina u promet pjenušava čine nešto iznad jedan posto (1,1 posto u 2019.), broj proizvođača iz godine u godinu raste pa je tako u 2016. godini iznosio 55, u 2017. godini 65, a u 2018. godini 67 proizvođača. 
 Pjenušava vina danas se u Hrvatskoj proizvode od Istre do Bregovite Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Najveći broj proizvođača pjenušavih vina je u Istarskoj županiji, njih 27, zatim slijedi Zagrebačka županija s 11 proizvođača, Grad Zagreb s 5, Požeško – slavonska županija s pet i Primorsko goranska s 4, dok 15 proizvođača dolazi iz ostalih županija.
 Jedan od domaćih proizvođača je Feravino, a njihov voditelj izvoza Josip Pavičić kaže „Prije dvije godine smo odlučili napraviti pjenušac od hrvatskih sorte – graševine i frankovke. Što se izvoza tiče, glavna tržišta su nam Belgija, Nizozemska i Japan, a probili smo se zanimljivom marketinškom pričom jer smo svoj pjenušac od graševine nazvali Grasecco, dakle igra riječi sa svjetski poznatim proseccom i našom poznatom sortom. S tim smo zainteresirali kupce, a cjenovno smo se pozicionirali u nekakav srednji segment“, rekao je Pavičić
 Marinko Baljak iz vinarije Mladina koja je razvila svoj brend domaćih pjenušaca Poy je rekao:„Segment pjenušaca je najbrže rastući u svijetu što se tiče vinskog sektora. Kod nas takav trend još uvijek nije zaživio u dovoljnoj mjeri jer mi nemamo kulturu ispijanja pjenušca. Neki bolji restorani i hoteli toče pjenušce na čaše i imaju ih u dnevnoj ponudi ali oni su iznimka . Zato je glavni cilj nas proizvođača da se kroz HoReCa kanal pjenušci više nude kao aperitiv i digestiv umjesto rakije, što je inače kod nas običaj. Globalno sve popularniji postaju pjenušci proizvedeni tzv. charmat metodom gdje se sekundarno vrenje obavlja u tankovima uz klasičnu, champenoise metodu sa sekundarnim vrenjem u boci.

Tomislav Radić
prije 3 mjeseca

Vina Carić i čokoladni okusi Gamulin

Hvarska Vina Carić i čokoladni tartufi Gamulin Chocolates spojili su se u petak navečer (18.12.) na zoom radionici sljubljivanja vina i čokolade. Nakon nekoliko degustacija uživo prijašnjih godina u Jelsi, Splitu i Zagrebu, organizatori su odlučili ljubiteljima vina i čokolada uljepšati predbladgansko vrijeme ovim neobičnim druženjem, na kojemu je, osim vođenog kušanja - bilo i poezije! Radionicu je moderirala Marija Vukelić, voditeljica projekta Abeceda finih zalogaja, Ivana Ksrtulović Carić, direktorica marketinga vinarije Carić iz Svirača, predstavila je svoja dva vrhunska vina pošip i plavac mali a Fedra Gamulin, kreatorica i vlasnica Gamulin čokolada u Jelsi - ispričala je kako nastaju njezine čokolade s izvornim okusima Hvara.
Sudionici su kušali Carićev Pošip 2018 i višestruko nagrađivani Plovac Ploški Barrique 2013, svako vino sa 4 različite praline, dvije bijele i dvije tamne vanjštine. Praline su imale zanimljivo punjenje pa su sudionici radionice u svojim domovima, mirišući, kušajući i razmišljajući o Hvaru otkrivali – komorač, smokve, bademe, limun, rogač, med, smokvu, ljutu naranču. Prema glasovima publike, uz Pošip 2018 najbolje se spojio bijeli tartuf s punjenjem od suhe smokve, preprženih badema i komorača – svaki je sastojak dodatno pojačao herbalnost pošipa ali i njegovu specifičnu završnu, dopadljivu gorčinu. S Plovcem Ploškim barrique 2013 sljubio se tartuf od crne čokolade sa smokvom i prahom ljute naranče.
Stihove su recitirale hvarske pjesnikinje: Katarina Makjanić svoju pjesmu o smokvi, a Zorka Bibić o naranči. Zorka Bibić je naglasila da je Hvar jedan od najaromatičnijih otoka i kako se nada da će i tartufi postati jedan od prepoznatljivih brendova Hvara. Iznenađenje večeri bio je pjesnik Enes Kišević koji je recitirao nekoliko pjesama, jednu od njih namijenjenu baš vinu i čokoladi „Zaljubljenost“, a dodatno je sve razveselio mladi Ljubo Carić (sin Ivane i Ive Carića) svojom božićnom pjesmom Borić za Božić.
Večer je bila ispunjena posebnom energijom. Ispreplitali su se komentari o vinima i čokoladi s lijepim stihovima. Enes Kišević izjavio je na kraju kušanja da je „Vino duša koju vidimo“ , a nakon radionice, nadahnut ovim događajem napisao je pjesmu.
Dvije duše
Vino u bokalu:
duša u tijelu.
Vino je vidljiva duša.
Duša je nevidljivo vino.
Obje su duše
i ljudske
i božanske.
Jedna mi dah daje,
druga mi dah nadahnjuje.
Ta dva moja života.
Te dvije moje duše.
Podsvjesno svjesne sebe.
Vino u čaši.
Duša u tijelu.
Pripremio:Tomislav Radić
Snimke: Julio Frangen

Vina Carić i čokoladni okusi Gamulin 
 
 Hvarska Vina Carić i čokoladni tartufi Gamulin Chocolates spojili su se u petak navečer (18.12.) na zoom radionici sljubljivanja vina i čokolade. Nakon nekoliko degustacija uživo prijašnjih godina u Jelsi, Splitu i Zagrebu, organizatori su odlučili ljubiteljima vina i čokolada uljepšati predbladgansko vrijeme ovim neobičnim druženjem, na kojemu je, osim vođenog kušanja - bilo i poezije! Radionicu je moderirala Marija Vukelić, voditeljica projekta Abeceda finih zalogaja, Ivana Ksrtulović Carić, direktorica marketinga vinarije Carić iz Svirača, predstavila je svoja dva vrhunska vina pošip i plavac mali a Fedra Gamulin, kreatorica i vlasnica Gamulin čokolada u Jelsi - ispričala je kako nastaju njezine čokolade s izvornim okusima Hvara.
 Sudionici su kušali Carićev Pošip 2018 i višestruko nagrađivani Plovac Ploški Barrique 2013, svako vino sa 4 različite praline, dvije bijele i dvije tamne vanjštine. Praline su imale zanimljivo punjenje pa su sudionici radionice u svojim domovima, mirišući, kušajući i razmišljajući o Hvaru otkrivali – komorač, smokve, bademe, limun, rogač, med, smokvu, ljutu naranču. Prema glasovima publike, uz Pošip 2018 najbolje se spojio bijeli tartuf s punjenjem od suhe smokve, preprženih badema i komorača – svaki je sastojak dodatno pojačao herbalnost pošipa ali i njegovu specifičnu završnu, dopadljivu gorčinu. S Plovcem Ploškim barrique 2013 sljubio se tartuf od crne čokolade sa smokvom i prahom ljute naranče. 
 Stihove su recitirale hvarske pjesnikinje: Katarina Makjanić svoju pjesmu o smokvi, a Zorka Bibić o naranči. Zorka Bibić je naglasila da je Hvar jedan od najaromatičnijih otoka i kako se nada da će i tartufi postati jedan od prepoznatljivih brendova Hvara. Iznenađenje večeri bio je pjesnik Enes Kišević koji je recitirao nekoliko pjesama, jednu od njih namijenjenu baš vinu i čokoladi „Zaljubljenost“, a dodatno je sve razveselio mladi Ljubo Carić (sin Ivane i Ive Carića) svojom božićnom pjesmom Borić za Božić.
 Večer je bila ispunjena posebnom energijom. Ispreplitali su se komentari o vinima i čokoladi s lijepim stihovima. Enes Kišević izjavio je na kraju kušanja da je „Vino duša koju vidimo“ , a nakon radionice, nadahnut ovim događajem napisao je pjesmu. 
 Dvije duše 
 Vino u bokalu:
 duša u tijelu. 
 Vino je vidljiva duša.
 Duša je nevidljivo vino.
 Obje su duše
 i ljudske 
 i božanske.
 Jedna mi dah daje,
 druga mi dah nadahnjuje.
 Ta dva moja života.
 Te dvije moje duše.
 Podsvjesno svjesne sebe.
 Vino u čaši.
 Duša u tijelu.
 Pripremio:Tomislav Radić
 Snimke: Julio Frangen

Tomislav Radić
prije 4 mjeseca

Korlatove premijere

Premijerno su predstavljene razne berbe vrhunskih vina Korlat u zagrebačkom restoranu Zinfandel's u hotelu Esplanade.
Bile su to premijere Korlat Merlot 2016, Korlat Cabernet Sauvignon 2016, Korlat Syrah 2016. te novog vina iz Supreme linije Korlat Supreme Cuvee 2013, koje je spoj sorti Cabernet Sauvignon, Syrah i Merlot. Nakon uvodnih riječi direktora marketinga tvrtke Badel 1862 Vanje Bartoleca, gostima je poslužen i Vezak Sauvignon 2019. Badelova perjanica bijelih vina.Vezak Sauvignon 2019. je svijetle nijanse zelenkasto-žute boje i dobro znane sortne arome daruvarskog Sauvignona. Na prvu to su herbalni tonovi iza kojih slijede arome suhog voća, grejpa i bazge.
Kušanje Korlat vina pratila su maštovita jela chefice Esplanadine kuhinje Ane Grgić, koja je okupljene povela na uzbudljivo putovanje aromama delicija i vina. Svi su se sljedovi jela znalački sljubili s vinskom listom a Badelov glavni enolog Dubravko Ćuk gostima je predstavio svako vino. Dobroj atmosferi pridonio je i nastup mlade glazbenice Lu Jakelić.
Korlatovu večeru u Esplanadinom Zinfandel'su otvorio je spoj vrganja, začinskog bilja, moussea od vrganja, aceta od jabuke i maslinovog ulja koji su se savršeno slagali s vinom Vezak Sauvignon 2019. Potom su na stolove stigli cikla, kozji sir, pesto i lješnjak koji su upotpunili Korlat Merlot 2016. Bogate i duboke note Korlat Cabernet Sauvignona 2016. istaknula je pečena guščja jetra s mariniranim kruškama i umakom od klekovih boba.
Fine rolice kelja punjene lagano dimljenim confitom od patke, crnom lećom i kardamomom dale su vjetar u leđa jakom i aromatičnom vinu Korlat Syrah 2016, a juneći obrazi, ragout od crnih truba i smrčaka te umak od timutskog papra pripremili su nepca za izrazito bogato vino Korlat Supreme Cuvee 2013. Uz desertno vino puno slatkoće Korlat Merlot Boutique 2017, savršeno su se spojili sorbeto od višnje, ušećerene višnje, crumble od tamne čokolade i meringue od kakaa.
Vrhunska crvena vina Korlat predstavila su se javnosti berbom 2007. i otada su nezaobilazan hrvatski vinski brend. Ta su vina dobila brojna međunarodna i domaća priznanja za kvalitetu među kojima i prestižni Red Dot Award. Među Korlatovim vinima, linija Korlat Supreme je vrh ponude luksuznih crvenih vina francuskih sorti. Ova se vina uzgajaju u posebnoj mikroklimi - u blizini mora, na dalmatinskom kamenu, gdje na 300 metara nadmorske visine dobivaju puno sunca i bure.
. Korlat Merlot 2016, vino je kreirano od ekološki proizvedenog grožđa. Vino je žive, sjajne, tamno crvene boje. Snažne, bogate strukture, podržano aromama zrelog crvenog voća trešnje i maline, dodatno harmonizirano začinskim aromama barrique bačve. Dugotrajan bogat okus s lijepo izbalansiranim kiselinama i mekim, zrelim taninima daje vinu dodatnu dimenziju i finu glatku teksturu.
Korlat Cabernet Sauvignon 2016. izrazito je tamne, duboke, gotovo crne boje s karakterističnim ljubičastim odsjajem. U aromatskom profilu karakterizira ga bogatstvo raznovrsnih aroma poput šljiva, borovnica, začina i najdominantnijim crnim ribizom. U ustima vino je puno, harmonično, koncentriranih aroma s dosta zrelih tanina.
Korlat Syrah 2016 je duboke tamne crveno ljubičaste boje, snažne bogate strukture. Začinjeno aromama zrelog bobičastog voća poput kupine i crnih grožđica. Kompleksnosti i osobnosti mirisa pridonose i lijepo ukomponirane arome kave, crne čokolade te diskretne duhanske note koje su dijelom iskaz sortnog aromatskog potencijala, a dijelom rezultat brižne njege i školovanja vina u barrique bačvama. U ustima vino je živo, toplo, uravnoteženo, trajno i zrelo za konzumiranje.
Korlat Supreme Cuvee 2013. Proizvodnja Supreme vina započinje odabirom najboljih mikrolokacija unutar samog položaja Korlat. Nakon desetodnevne maceracije, vino kreće na trogodišnju njegu i školovanje u barrique bačvama. Korlat Supreme Cuvee 2013 odlikuje harmonija aroma zrelog crvenog voća s lijepo izbalansiranim začinskim aromama odležavanja u barrique bačvama. Izrazito suhi, zreli i meki tanini krase bogatim i prije svega harmoničnim skladnim okusom.
Korlat Merlot Boutique 2017. desertno je vino duboke tamnocrvene boje s ljubičastim odsjajima. U aromatskom ga profilu karakterizira bogatstvo raznovrsnih koncentriranih aroma, a senzacija se nastavlja u harmoničnom, toplom i bogatom okusu gdje se na neprovreli šećer ugodno slažu arome crvenog voća i suhog grožđa.
„Korlat premium vina dolaze s najboljih i pomno odabranih položaja unutar vinograda. Kako bi se dobila iznimna kvaliteta, reduciramo prinose, grožđe beremo ručno kako bi Korlat dosegao svoja najbolja premium izdanja. Naš najnoviji Korlat Supreme Cuvee 2013 to najbolje dokazuje", izjavio je Dubravko Ćuk, glavni enolog tvrtke Badel 1862.
Pripremio :Tomislav Radić

Korlatove premijere 
 
 Premijerno su predstavljene razne berbe vrhunskih vina Korlat u zagrebačkom restoranu Zinfandel's u hotelu Esplanade.
 Bile su to premijere Korlat Merlot 2016, Korlat Cabernet Sauvignon 2016, Korlat Syrah 2016. te novog vina iz Supreme linije Korlat Supreme Cuvee 2013, koje je spoj sorti Cabernet Sauvignon, Syrah i Merlot. Nakon uvodnih riječi direktora marketinga tvrtke Badel 1862 Vanje Bartoleca, gostima je poslužen i Vezak Sauvignon 2019. Badelova perjanica bijelih vina.Vezak Sauvignon 2019. je svijetle nijanse zelenkasto-žute boje i dobro znane sortne arome daruvarskog Sauvignona. Na prvu to su herbalni tonovi iza kojih slijede arome suhog voća, grejpa i bazge. 
 Kušanje Korlat vina pratila su maštovita jela chefice Esplanadine kuhinje Ane Grgić, koja je okupljene povela na uzbudljivo putovanje aromama delicija i vina. Svi su se sljedovi jela znalački sljubili s vinskom listom a Badelov glavni enolog Dubravko Ćuk gostima je predstavio svako vino. Dobroj atmosferi pridonio je i nastup mlade glazbenice Lu Jakelić.
 Korlatovu večeru u Esplanadinom Zinfandel'su otvorio je spoj vrganja, začinskog bilja, moussea od vrganja, aceta od jabuke i maslinovog ulja koji su se savršeno slagali s vinom Vezak Sauvignon 2019. Potom su na stolove stigli cikla, kozji sir, pesto i lješnjak koji su upotpunili Korlat Merlot 2016. Bogate i duboke note Korlat Cabernet Sauvignona 2016. istaknula je pečena guščja jetra s mariniranim kruškama i umakom od klekovih boba.
 Fine rolice kelja punjene lagano dimljenim confitom od patke, crnom lećom i kardamomom dale su vjetar u leđa jakom i aromatičnom vinu Korlat Syrah 2016, a juneći obrazi, ragout od crnih truba i smrčaka te umak od timutskog papra pripremili su nepca za izrazito bogato vino Korlat Supreme Cuvee 2013. Uz desertno vino puno slatkoće Korlat Merlot Boutique 2017, savršeno su se spojili sorbeto od višnje, ušećerene višnje, crumble od tamne čokolade i meringue od kakaa.
 Vrhunska crvena vina Korlat predstavila su se javnosti berbom 2007. i otada su nezaobilazan hrvatski vinski brend. Ta su vina dobila brojna međunarodna i domaća priznanja za kvalitetu među kojima i prestižni Red Dot Award. Među Korlatovim vinima, linija Korlat Supreme je vrh ponude luksuznih crvenih vina francuskih sorti. Ova se vina uzgajaju u posebnoj mikroklimi - u blizini mora, na dalmatinskom kamenu, gdje na 300 metara nadmorske visine dobivaju puno sunca i bure.
 . Korlat Merlot 2016, vino je kreirano od ekološki proizvedenog grožđa. Vino je žive, sjajne, tamno crvene boje. Snažne, bogate strukture, podržano aromama zrelog crvenog voća trešnje i maline, dodatno harmonizirano začinskim aromama barrique bačve. Dugotrajan bogat okus s lijepo izbalansiranim kiselinama i mekim, zrelim taninima daje vinu dodatnu dimenziju i finu glatku teksturu.
 Korlat Cabernet Sauvignon 2016. izrazito je tamne, duboke, gotovo crne boje s karakterističnim ljubičastim odsjajem. U aromatskom profilu karakterizira ga bogatstvo raznovrsnih aroma poput šljiva, borovnica, začina i najdominantnijim crnim ribizom. U ustima vino je puno, harmonično, koncentriranih aroma s dosta zrelih tanina.
 Korlat Syrah 2016 je duboke tamne crveno ljubičaste boje, snažne bogate strukture. Začinjeno aromama zrelog bobičastog voća poput kupine i crnih grožđica. Kompleksnosti i osobnosti mirisa pridonose i lijepo ukomponirane arome kave, crne čokolade te diskretne duhanske note koje su dijelom iskaz sortnog aromatskog potencijala, a dijelom rezultat brižne njege i školovanja vina u barrique bačvama. U ustima vino je živo, toplo, uravnoteženo, trajno i zrelo za konzumiranje.
 Korlat Supreme Cuvee 2013. Proizvodnja Supreme vina započinje odabirom najboljih mikrolokacija unutar samog položaja Korlat. Nakon desetodnevne maceracije, vino kreće na trogodišnju njegu i školovanje u barrique bačvama. Korlat Supreme Cuvee 2013 odlikuje harmonija aroma zrelog crvenog voća s lijepo izbalansiranim začinskim aromama odležavanja u barrique bačvama. Izrazito suhi, zreli i meki tanini krase bogatim i prije svega harmoničnim skladnim okusom.
 Korlat Merlot Boutique 2017. desertno je vino duboke tamnocrvene boje s ljubičastim odsjajima. U aromatskom ga profilu karakterizira bogatstvo raznovrsnih koncentriranih aroma, a senzacija se nastavlja u harmoničnom, toplom i bogatom okusu gdje se na neprovreli šećer ugodno slažu arome crvenog voća i suhog grožđa.
 „Korlat premium vina dolaze s najboljih i pomno odabranih položaja unutar vinograda. Kako bi se dobila iznimna kvaliteta, reduciramo prinose, grožđe beremo ručno kako bi Korlat dosegao svoja najbolja premium izdanja. Naš najnoviji Korlat Supreme Cuvee 2013 to najbolje dokazuje", izjavio je Dubravko Ćuk, glavni enolog tvrtke Badel 1862.
 Pripremio :Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 4 mjeseca

Vrijeme je za "Mlado" ali i za Decanter

Došlo je vrijeme za mlado vino. Deset međimurskih vinarija predstavilo je "Mlado Međimurje", nova mlada vina iz berbe 2020.

"Mlado Međimurje" je mlado vino mladih vinara, nove generacije već poznatih međimurskih vinskih obitelji.

Mlado Međimurje ima lagani okus, niski alkohol, jak i privlačan miris, vitko tijelo i lepršavu svježinu, zbog čega je idealno kao vino za predah, za druženja i obiteljske objede. Najbolje je kvalitete u razdoblju od tri mjeseca od puštanja na tržište a vrhunac se očekuje oko Božićnih blagdana.

Vinarije zastupljene u projektu Mlado Međimurje su Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kunčić, Lovrec, Preiner i Štampar. Svaka od njih proizvela je vlastito mlado vino sličnih svojstava, lagano, svježe i zavodljivo.
Vina su dostupna u vinotekama i kod distributera vina širom Hrvatske. Neki od njih su: Roto svijet pića, Vrutak, Bornstein, Vivat fina vina i Magma, a mogu se naći i u brojnim restoranima.

Dakle stiglo je "Mlado Međimurje" da osvježi ovu tešku "korona" svakodnevicu!

Osim mladih vina može se uživati i u nagrađenim međimurskim vinima. Na ovogodišnjem najznačajnijem svjetskom ocjenjivanju vina Decanter World Wine Awards 2020. međimurski vinari osvojili su brojne nagrade.
Pjenušac Urban white vinarije Štampar osvojio je zlatnu a pjenušac Sibon brut vinske kuće DGA srebrnu medalju.
Pjenušac Urban white vinarije Štampar slamnato je žute boje i odlično se perla, svjež je i lepršav. Okus mu je trajan, elegantan i harmoničan a sljubljuje se s međimurskom ali sa sredozemnom hranom poput kamenica, omleta s gljivama, kremastih rižota, tjestenine i quicha.
„Ova nagrada dodatna je potvrda onog što smo temeljem naših dosadašnjih iskustava i vinskih znanja duboko u sebi nekako znali. Pušipel je prava sorta za proizvodnju pjenušaca i upravo to je razlog zbog kojeg smo se odlučili pjenušac proizvoditi od naše izvorne međimurske sorte i po tome smo zaista jedinstveni. Ustrajnošću i stalnim traganjem za znanjem i inovacijom uspjeli smo proizvesti pjenušac koji je danas, potvrđenoi na međunarodnoj razini, u samom vrhu hrvatske vinske scene”- rekao je dobitnik zlatne medalje David Štampar.

Inače Međimurska županija je vrlo “pjenušava” jer mnogi vinari svoje vinsko umijeće potvrđuju i pjenušavim vinima među kojima su i pjenušci Cmrečnjak, Dvanajšćak Kozol, Hažić, Tomšić i Jakopić.
Na ovogodišnjem Decanteru našla su se i druga vina međimurskih vinara, koja su osvojila još sedam srebrnih, šest brončanih nagrada te jednu nagradu u kategoriji vina s preporukom.
Dobitnici srebra su vina: Lovrec Izborna Berba Bobica Traminac Mirisavi 2018, Cmrečnjak Classic Pušipel 2019, Hažić Sauvignon 2019, Kocijan Pušipel Classic 2019, Vina Horvat Pušipel Classic 2019, Cmrečnjak Sauvignon 2019., Cmrečnjak Pinot Sivi 2019. Brončane nagrade pripale su Petru Kocijanu za Sauvignon 2019., vinskoj kući Hažić za Barrique Chardonnay 2018., vinima Preiner za Pušipel Classic 2019. te vinskoj kući Dvanajščak-Kozol za vina: Pušipel Classic 2019., Pušipel Prestige 2017. i Crni Pinot 2016, a nagrada u kategoriji preporuka pripala je Pušipelu Classic 2019. vinarije Štampar.
Ukupno 15 nagrada i jedna preporuka izvrstan su rezultat međimurskih vinara na prestižnom međunarodnom vinskom natjecanju Decanter, posebice ako uzmemo u obzir da je 2020. godina donijela čak četiri medalje više nego prethodna godina.
Pripremio: Tomislav Radić

Vrijeme je za "Mlado" ali i za Decanter
 
 Došlo je vrijeme za mlado vino. Deset međimurskih vinarija predstavilo je "Mlado Međimurje", nova mlada vina iz berbe 2020.
 
 "Mlado Međimurje" je mlado vino mladih vinara, nove generacije već poznatih međimurskih vinskih obitelji. 
 
 Mlado Međimurje ima lagani okus, niski alkohol, jak i privlačan miris, vitko tijelo i lepršavu svježinu, zbog čega je idealno kao vino za predah, za druženja i obiteljske objede. Najbolje je kvalitete u razdoblju od tri mjeseca od puštanja na tržište a vrhunac se očekuje oko Božićnih blagdana. 
 
 Vinarije zastupljene u projektu Mlado Međimurje su Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kunčić, Lovrec, Preiner i Štampar. Svaka od njih proizvela je vlastito mlado vino sličnih svojstava, lagano, svježe i zavodljivo. 
 Vina su dostupna u vinotekama i kod distributera vina širom Hrvatske. Neki od njih su: Roto svijet pića, Vrutak, Bornstein, Vivat fina vina i Magma, a mogu se naći i u brojnim restoranima. 
 
 Dakle stiglo je "Mlado Međimurje" da osvježi ovu tešku "korona" svakodnevicu!
 
 Osim mladih vina može se uživati i u nagrađenim međimurskim vinima. Na ovogodišnjem najznačajnijem svjetskom ocjenjivanju vina Decanter World Wine Awards 2020. međimurski vinari osvojili su brojne nagrade.
 Pjenušac Urban white vinarije Štampar osvojio je zlatnu a pjenušac Sibon brut vinske kuće DGA srebrnu medalju. 
 Pjenušac Urban white vinarije Štampar slamnato je žute boje i odlično se perla, svjež je i lepršav. Okus mu je trajan, elegantan i harmoničan a sljubljuje se s međimurskom ali sa sredozemnom hranom poput kamenica, omleta s gljivama, kremastih rižota, tjestenine i quicha.
 „Ova nagrada dodatna je potvrda onog što smo temeljem naših dosadašnjih iskustava i vinskih znanja duboko u sebi nekako znali. Pušipel je prava sorta za proizvodnju pjenušaca i upravo to je razlog zbog kojeg smo se odlučili pjenušac proizvoditi od naše izvorne međimurske sorte i po tome smo zaista jedinstveni. Ustrajnošću i stalnim traganjem za znanjem i inovacijom uspjeli smo proizvesti pjenušac koji je danas, potvrđenoi na međunarodnoj razini, u samom vrhu hrvatske vinske scene”- rekao je dobitnik zlatne medalje David Štampar.
 
 Inače Međimurska županija je vrlo “pjenušava” jer mnogi vinari svoje vinsko umijeće potvrđuju i pjenušavim vinima među kojima su i pjenušci Cmrečnjak, Dvanajšćak Kozol, Hažić, Tomšić i Jakopić.
 Na ovogodišnjem Decanteru našla su se i druga vina međimurskih vinara, koja su osvojila još sedam srebrnih, šest brončanih nagrada te jednu nagradu u kategoriji vina s preporukom.
 Dobitnici srebra su vina: Lovrec Izborna Berba Bobica Traminac Mirisavi 2018, Cmrečnjak Classic Pušipel 2019, Hažić Sauvignon 2019, Kocijan Pušipel Classic 2019, Vina Horvat Pušipel Classic 2019, Cmrečnjak Sauvignon 2019., Cmrečnjak Pinot Sivi 2019. Brončane nagrade pripale su Petru Kocijanu za Sauvignon 2019., vinskoj kući Hažić za Barrique Chardonnay 2018., vinima Preiner za Pušipel Classic 2019. te vinskoj kući Dvanajščak-Kozol za vina: Pušipel Classic 2019., Pušipel Prestige 2017. i Crni Pinot 2016, a nagrada u kategoriji preporuka pripala je Pušipelu Classic 2019. vinarije Štampar.
 Ukupno 15 nagrada i jedna preporuka izvrstan su rezultat međimurskih vinara na prestižnom međunarodnom vinskom natjecanju Decanter, posebice ako uzmemo u obzir da je 2020. godina donijela čak četiri medalje više nego prethodna godina. 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 5 mjeseci

„Zeleni bregi i vinske staze Zagorja“

"Zagorje naše em se zna nigde ni tak lepe kak je tam". U Hrvatskom zagorju može se dobro jesti, piti i veseli biti. Purica s mlincima , pa onda štrukli. Zato treba najprije potrčati za "purekima i puricama" do Slivonja u Slivonji jarak u općinu Krapinske toplice. Tamo na OPG-Slivonja uzgajaju "Purana zagorskih brega. U Zagorju ima još uzgajivača purana ali za ovu priliku odabrani su Slivonje.
Slivonje ga uzgajaju tradicionalnim načinom već 50 godina. Ti purani jedinstvenog sivog soja okitili su se raznim odličjima i plaketama na regionalnim i državnim smotrama i natjecanjima u uzgoju peradi. Tradicionalni način uzgoja zagorskog purana jamči: izvornost,rast u skladu s prirodnim ritmom, ispašu na otvorenom i hranidbu domaćim žitaricama. I tako sada sa puricom, mlincima i štruklima Zagorci imaju jedini cijeli ručak od glavnog jela do slastice zaštićeno oznakom geografskog porijekla!
Nakon što ste kod Slivonja nabavili puricu za" po doma, za Božić" okrijepa je neophodna. Vino ? A ne! Ako ste u Hrvatsko zagorje krenuli s novom zagorskom agencijom Incredible tours, prije vina kušati ćete sireve . Agencija Incredible tours koja je organizirala posjet za novinare Hrvatskome zagorju nudi paket aranžmane ili pojedinačne izlete u Zagorje i promiče Zagorje kroz prodaju domaćih proizvoda na webu i portalu www.uzagorju.com
Među domaćim proizvodima koji se nude na portalu su i sirevi mljekare Veronika iz Desinića Ta mljekara otkupljuje mlijeko samo od domaćih kooperanata koji hrane krave na svojim OPG gospodarstvima prirodnom hranom. Mljekara ima 52 trgovine širom Hrvatske. Mini mljekara Veronika sa 200 zaposlenih dnevno preradi 20 000 litara mlijeka.
Jedan od poznatijih sireva "Veronikina legenda" odlično se sljubljuje sa crnim vinima!
Veseli Zagorci ne bi tak veseli bili da "odnavek" ne piju vino .I u vremenima kada je to bio kiseliš pili su ga a danas kada u Zagorju ima vrhunskih vina može se birati i crno i "belo"
Tako je nastala i dosjetka: Štefa nakon prelaska semafora zaustavlja policajac i kaže"Prešli ste na crveno" a Štef odgovara" Je jer je nestalo belega"
Izletište i vinarija Vuglec su na Vuglec bregu i vodi ih obitelj Vuglec u kojoj je glavna osoba Boris Vuglec. Na tom bregu četiri kilometra od Krapinskih toplica, sa pogledom sve do Slovenije uz smještajne kapacitete u starim hižama, restoran je i vinski podrum. Tu se pije i "belo" i crno i poznati pjenušci od kojih je za jedan od njih kao ekspedicijski liker korištena ledena berba još jednog Zagorca Borisa Drenškog koji za svoja vina ima kolekciju Decanter odlikovanja. Zagorska vina "tak su fina" da treba dalje na kušanje i to na Obiteljsko gospodarstvo i u vinariju Zdolc koja je u Klenicama u vinogorju Pregrada.
Uzgoj vinove loze kod Zdolca se temelji na ekološkim načelima proizvodnje. Ne koristi mineralna umjetna gnojiva, ni insekticide u prskanju vinograda, ni sistemične, kontaktne i druge pesticide. Nekada sva ta sredstva nisu postojala pa su vinogradi bili ekološki o ćemu pjesnik Janko Leskovar iz Pregrade kaže "Ovamo doći, otvoriti vrata klijeti, pak pri pragu, otkud puca vidik na stotine zagorskih brežuljaka, sjesti na izvrnute škafice, izvaditi sira i kruha, a u čaše utočiti svježega, iskrećeg se vina"
Ima u Zagorju još mnogo poznatih vinara, još mnogo mjesta gdje se dobro jede, još mnogo lijepih krajolika, kulturnih spomenika i još mnogo toga ali ovu šetnju možda je najbolje završiti kod pionira suvremenog vinarstva u Hrvatskome zagorju u vinariji Sever podno Cesargradske gore u Klanjcu.
Zvonko Sever spasio je staru autohtonu zagorsku sortu Sokol, finog muškatnog okusa i mirisa. Nakon Severa sve je više vinogradara i vinara koji pronalaze u starim vinogradima autohtona sorte kao što su tribidrag ili crljenak, sansigot, štajerska belina, lipovina, lasina i druge.
Od godine 1989. sa nekad tradicionalnom obiteljskog vinarstva prešli su na profesionalnu proizvodnju vina koje prodaju u Zagrebu po restoranima i trgovinama. Sa svojih vinograda 3,6 ha proizvedu 15 tisuća litara a isto toliko od otkupljenog grožđa. Sa čašom Sokola u ruci završavamo ovu šetnju Hrvatskim zagorjem.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Mario Draušnik

„Zeleni bregi i vinske staze Zagorja“ 
 
 "Zagorje naše em se zna nigde ni tak lepe kak je tam". U Hrvatskom zagorju može se dobro jesti, piti i veseli biti. Purica s mlincima , pa onda štrukli. Zato treba najprije potrčati za "purekima i puricama" do Slivonja u Slivonji jarak u općinu Krapinske toplice. Tamo na OPG-Slivonja uzgajaju "Purana zagorskih brega. U Zagorju ima još uzgajivača purana ali za ovu priliku odabrani su Slivonje. 
 Slivonje ga uzgajaju tradicionalnim načinom već 50 godina. Ti purani jedinstvenog sivog soja okitili su se raznim odličjima i plaketama na regionalnim i državnim smotrama i natjecanjima u uzgoju peradi. Tradicionalni način uzgoja zagorskog purana jamči: izvornost,rast u skladu s prirodnim ritmom, ispašu na otvorenom i hranidbu domaćim žitaricama. I tako sada sa puricom, mlincima i štruklima Zagorci imaju jedini cijeli ručak od glavnog jela do slastice zaštićeno oznakom geografskog porijekla!
 Nakon što ste kod Slivonja nabavili puricu za" po doma, za Božić" okrijepa je neophodna. Vino ? A ne! Ako ste u Hrvatsko zagorje krenuli s novom zagorskom agencijom Incredible tours, prije vina kušati ćete sireve . Agencija Incredible tours koja je organizirala posjet za novinare Hrvatskome zagorju nudi paket aranžmane ili pojedinačne izlete u Zagorje i promiče Zagorje kroz prodaju domaćih proizvoda na webu i portalu www.uzagorju.com 
 Među domaćim proizvodima koji se nude na portalu su i sirevi mljekare Veronika iz Desinića Ta mljekara otkupljuje mlijeko samo od domaćih kooperanata koji hrane krave na svojim OPG gospodarstvima prirodnom hranom. Mljekara ima 52 trgovine širom Hrvatske. Mini mljekara Veronika sa 200 zaposlenih dnevno preradi 20 000 litara mlijeka.
 Jedan od poznatijih sireva "Veronikina legenda" odlično se sljubljuje sa crnim vinima!
 Veseli Zagorci ne bi tak veseli bili da "odnavek" ne piju vino .I u vremenima kada je to bio kiseliš pili su ga a danas kada u Zagorju ima vrhunskih vina može se birati i crno i "belo"
 Tako je nastala i dosjetka: Štefa nakon prelaska semafora zaustavlja policajac i kaže"Prešli ste na crveno" a Štef odgovara" Je jer je nestalo belega" 
 Izletište i vinarija Vuglec su na Vuglec bregu i vodi ih obitelj Vuglec u kojoj je glavna osoba Boris Vuglec. Na tom bregu četiri kilometra od Krapinskih toplica, sa pogledom sve do Slovenije uz smještajne kapacitete u starim hižama, restoran je i vinski podrum. Tu se pije i "belo" i crno i poznati pjenušci od kojih je za jedan od njih kao ekspedicijski liker korištena ledena berba još jednog Zagorca Borisa Drenškog koji za svoja vina ima kolekciju Decanter odlikovanja. Zagorska vina "tak su fina" da treba dalje na kušanje i to na Obiteljsko gospodarstvo i u vinariju Zdolc koja je u Klenicama u vinogorju Pregrada.
 Uzgoj vinove loze kod Zdolca se temelji na ekološkim načelima proizvodnje. Ne koristi mineralna umjetna gnojiva, ni insekticide u prskanju vinograda, ni sistemične, kontaktne i druge pesticide. Nekada sva ta sredstva nisu postojala pa su vinogradi bili ekološki o ćemu pjesnik Janko Leskovar iz Pregrade kaže "Ovamo doći, otvoriti vrata klijeti, pak pri pragu, otkud puca vidik na stotine zagorskih brežuljaka, sjesti na izvrnute škafice, izvaditi sira i kruha, a u čaše utočiti svježega, iskrećeg se vina" 
 Ima u Zagorju još mnogo poznatih vinara, još mnogo mjesta gdje se dobro jede, još mnogo lijepih krajolika, kulturnih spomenika i još mnogo toga ali ovu šetnju možda je najbolje završiti kod pionira suvremenog vinarstva u Hrvatskome zagorju u vinariji Sever podno Cesargradske gore u Klanjcu.
 Zvonko Sever spasio je staru autohtonu zagorsku sortu Sokol, finog muškatnog okusa i mirisa. Nakon Severa sve je više vinogradara i vinara koji pronalaze u starim vinogradima autohtona sorte kao što su tribidrag ili crljenak, sansigot, štajerska belina, lipovina, lasina i druge.
 Od godine 1989. sa nekad tradicionalnom obiteljskog vinarstva prešli su na profesionalnu proizvodnju vina koje prodaju u Zagrebu po restoranima i trgovinama. Sa svojih vinograda 3,6 ha proizvedu 15 tisuća litara a isto toliko od otkupljenog grožđa. Sa čašom Sokola u ruci završavamo ovu šetnju Hrvatskim zagorjem.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Mario Draušnik

Tomislav Radić
prije 5 mjeseci

Na pjenušac Rogić u Le Premier
Vina Rogić i Celega točila su se u zagrebačkom hotelu Le Premier u koje su održani 25. "Vinski razgovori s novinarom Tomislavom Stiplošekom". Ti razgovori su zabavno-edukativne interaktivne radionice za vinske znalce i ljubitelje vina.
Vinogradi Rogić su na krajnjem istoku Hrvatske, u Iloku (vinogorje Srijem) a vinarija je u Zagrebačkoj županiji, u mjestu Dubravica. Bračni par Rogić u vinsku je priču ušao 2010. godine naslijedivši vinograd o kojemu uz njih o proizvodnji vina, brigu vode i tehnolog i enolog. Uzgajaju graševinu i traminac, a prije nekoliko su godina odlučili kreirati pjenušac, cuvée tih sorata i rade ga tradicionalnom metodom vrenja u boci. Ove su godine u Londonu, na International Wine and Spirit Competition (IWSC) za njega osvojili brončanu medalju.
Pjenušac Rogić je osvježavajuće, ekstra brut vrhunsko pjenušavo vino koje se može konzumirati u svim prigodama, ali i uz razna lagana jela.
Graševina Rogić je visoko kvalitetno bijelo vino zelenkasto žute boje, ugodne arome, svježeg i skladnog okusa, s izraženom ugodnom svježinom, a izvrsno se sljubljuje sa suhomesnatim proizvodima, jelima od bijelog mesa, ribljih paprikaša i svim vrstama riječnih riba.
Traminac Rogić je vrhunsko bijelo poluslatko vino, karakterističnih aroma i okusa za podneblje iz kojeg dolazi. Svake godine Rogići od traminca rade predikatnu berbu, bilo da se radi o kasnoj ili izbornoj berbi bobica. Iznimno se slaže s finim sirevima i desertima, ali je i odličan aperitiv.
"Trenutno se najbolje plasira graševina, a najteže je prodati predikatni traminac. Razlog tomu nije cijena, nego još uvijek nedostatak navike pijenja takvih vina kod šire publike.", kažu Pavla i Davor Rogić. Oni planiraju saditi nove hektare vinograda gdje bi uz graševinu i traminac i dodali i cabernet sauvignona i proizvodili uglavnom pjenušce. Planiraju tri tipa pjenušca: brut koji imaju i sada, rosé i jedan nešto slađi pjenušac."
Vinarija Celega je u Istri, u Bujama. "Imamo od 20 hektara vinograda i planiramo se širiti. Dio vina prodajemo kroz točionike u lokalnim konobama a butelje nastojimo plasirati na šire tržište.", objasnio je Ivan Puž, iz vinarije te dodao da vinarija ima i lijepu kušaonu.
Ireneo Celega proizvodi Malvaziju, Chardonnay, Cabernet Sauvignon i Teran, a sudionicima Vinskih razgovora vinarija se predstavila Malvazijom koja je žuto zlatne boje, voćnih aroma, svježa i ostavlja cvjetno - voćni ugođaj . Odlično se slaže s istarskom hranom kao što su bijela riba, školjke, tjestenina s laganim umacima ili fritaja sa šparogama.
" Radimo isključivo s domaćim kvascima i tehnologijom koja je nova, ali daje vino koje podsjeća na neka vina kakva su radili naši stari.", rekao je Ivan Puž.
Razgovore i vina pratili su vrhunski sirevi Paške sirane a kao iznenađenje, na kraju poslužen je Deorum, prošek vinarije Sladić , napravljen od autohtone sorte Maraštine.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke : Marko Čolić

Na pjenušac Rogić u Le Premier
 Vina Rogić i Celega točila su se u zagrebačkom hotelu Le Premier u koje su održani 25. "Vinski razgovori s novinarom Tomislavom Stiplošekom". Ti razgovori su zabavno-edukativne interaktivne radionice za vinske znalce i ljubitelje vina.
 Vinogradi Rogić su na krajnjem istoku Hrvatske, u Iloku (vinogorje Srijem) a vinarija je u Zagrebačkoj županiji, u mjestu Dubravica. Bračni par Rogić u vinsku je priču ušao 2010. godine naslijedivši vinograd o kojemu uz njih o proizvodnji vina, brigu vode i tehnolog i enolog. Uzgajaju graševinu i traminac, a prije nekoliko su godina odlučili kreirati pjenušac, cuvée tih sorata i rade ga tradicionalnom metodom vrenja u boci. Ove su godine u Londonu, na International Wine and Spirit Competition (IWSC) za njega osvojili brončanu medalju. 
 Pjenušac Rogić je osvježavajuće, ekstra brut vrhunsko pjenušavo vino koje se može konzumirati u svim prigodama, ali i uz razna lagana jela. 
 Graševina Rogić je visoko kvalitetno bijelo vino zelenkasto žute boje, ugodne arome, svježeg i skladnog okusa, s izraženom ugodnom svježinom, a izvrsno se sljubljuje sa suhomesnatim proizvodima, jelima od bijelog mesa, ribljih paprikaša i svim vrstama riječnih riba. 
 Traminac Rogić je vrhunsko bijelo poluslatko vino, karakterističnih aroma i okusa za podneblje iz kojeg dolazi. Svake godine Rogići od traminca rade predikatnu berbu, bilo da se radi o kasnoj ili izbornoj berbi bobica. Iznimno se slaže s finim sirevima i desertima, ali je i odličan aperitiv.
 "Trenutno se najbolje plasira graševina, a najteže je prodati predikatni traminac. Razlog tomu nije cijena, nego još uvijek nedostatak navike pijenja takvih vina kod šire publike.", kažu Pavla i Davor Rogić. Oni planiraju saditi nove hektare vinograda gdje bi uz graševinu i traminac i dodali i cabernet sauvignona i proizvodili uglavnom pjenušce. Planiraju tri tipa pjenušca: brut koji imaju i sada, rosé i jedan nešto slađi pjenušac." 
 Vinarija Celega je u Istri, u Bujama. "Imamo od 20 hektara vinograda i planiramo se širiti. Dio vina prodajemo kroz točionike u lokalnim konobama a butelje nastojimo plasirati na šire tržište.", objasnio je Ivan Puž, iz vinarije te dodao da vinarija ima i lijepu kušaonu. 
 Ireneo Celega proizvodi Malvaziju, Chardonnay, Cabernet Sauvignon i Teran, a sudionicima Vinskih razgovora vinarija se predstavila Malvazijom koja je žuto zlatne boje, voćnih aroma, svježa i ostavlja cvjetno - voćni ugođaj . Odlično se slaže s istarskom hranom kao što su bijela riba, školjke, tjestenina s laganim umacima ili fritaja sa šparogama.
 " Radimo isključivo s domaćim kvascima i tehnologijom koja je nova, ali daje vino koje podsjeća na neka vina kakva su radili naši stari.", rekao je Ivan Puž. 
 Razgovore i vina pratili su vrhunski sirevi Paške sirane a kao iznenađenje, na kraju poslužen je Deorum, prošek vinarije Sladić , napravljen od autohtone sorte Maraštine. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke : Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 5 mjeseci

Fortenova grupa kupuje Meggle
Belje plus, članica Fortenova grupe i MEGGLE Hrvatska postigli su dogovor i potpisali sporazum o kupoprodaji imovine MEGGLE-ove mljekare u Osijeku. Kupovinom nekretnina i proizvodne linije MEGGLE-a – s namjerom da u Osijeku od 1. siječnja 2021. počne vlastitu proizvodnju - Belje će očuvati dugogodišnju tradiciju proizvodnje mlijeka u tom dijelu Slavonije.
Također, pokretanjem proizvodnje u Osijeku, Belje će određenu količinu mlijeka otkupljivati od sadašnjih MEGGLE-ovih kooperanata, dok se potrebe za zaposlenicima još procjenjuju, no očekuje se zapošljavanje 100-njak ljudi.

Osim toga, Fortenova grupa već sad proizvodi oko 10 posto ukupne količine mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj što čini oko 5 posto domaćih potreba. Najveći dio mlijeka koje se proizvede u Belju koristi se za proizvodnju ABC krem sira čija se godišnja proizvodnja kreće na razini 3.700 tona i za čiji su portfelj razvijeni planovi značajnog širenja.
„Zadovoljni smo postignutim dogovorom i zaključenjem kupoprodaje MEGGLE-ove imovine u Osijeku te odlukom Belja da nakon našeg povlačenja nastavi s proizvodnjom na toj lokaciji. Nakon što je MEGGLE grupa donijela konačnu odluku o gašenju vlastite proizvodnje u Hrvatskoj, uložili smo maksimalan napor da nađemo kupca za našu imovinu kako bi osigurali da što veći broj naših zaposlenika nakon 31. prosinca ima novo zaposlenje te kako naši kooperanti ne bi imali zastoj u otkupu mlijeka. MEGGLE do kraja godine nastavlja s procesom restrukturiranja svoga poslovanja, sukladno dogovoru koji smo postigli sa sindikatima, uz pravovremeno i cjelovito ispunjavanje svih preuzetih obveza“, kazao je Marjan Vučak, predsjednik Uprave MEGGLE Hrvatska.
„MEGGLE grupa je svjesna koliko je važno sačuvati proizvodnju mlijeka u Osijeku zbog čega smo našu odluku odlagali dok je god to bilo moguće i drago nam je da će se s novim vlasnikom ona ipak nastaviti. MEGGLE je svih ovih godina bio socijalno osjetljiv i odgovoran poslodavac te pouzdan poslovni partner. I postizanje ovog dogovora s Fortenova grupom potvrđuje da smo to ostali i u ovom procesu restrukturiranja, a na istim načelima ćemo nastaviti poslovati i nadalje“, naglasio je Matthias Oettel, predsjednik Uprave MEGGLE grupe.
„Fortenova grupa kontinuirano radi na daljnjem jačanju vrijednosti i osnaživanju portfelja svojih brandova. Kako bismo iskoristili sve potencijale ABC svježeg krem sira koji je jedan je od najjačih regionalnih brandova i naših izvoznih proizvoda, Belju su potrebni dodatni proizvodni kapaciteti pa nam je povlačenje MEGGLE-a omogućilo da ih osiguramo u kratkom roku. S pogonom u Osijeku osigurali smo preduvjete za razvoj novih proizvoda, proizvedenih od domaće sirovine, visoke kvalitete i više dodane vrijednosti. S ovim iskorakom nastavljamo raditi i na očuvanju te daljnjem rastu domaće poljoprivredne proizvodnje, što uz, spašavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, ima velik značaj za Slavoniju i širu društvenu zajednicu. Fortenova grupa na poslovanje gleda dugoročno i sada pripremamo kompaniju za poslovanje u vremenu nakon krize, kako bi kada krene oporavak imali što jaču polugu rasta, a ovu transakciju u cijelosti financiramo iz operativnog poslovanja“ – rekao je Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe.
„Preuzimanje imovine Megglea i razvoj novih proizvoda mogu biti dodatan poticaj povećanju proizvedenih količina mlijeka i investicijama malih proizvođača u farme muznih krava u Hrvatskoj. To bi svakako pozitivno utjecalo na promjenu trendova, nakon što je ove godine u Hrvatskoj napokon zaustavljen dugotrajni pad proizvedenih količina mlijeka. Mliječna industrija je jedan od glavnih fokusa strategije 2020.-2025. u Poslovnom području poljoprivreda u Fortenova grupi, a prehrambena industrija Belje bit će nositelj razvojnog zamaha u tom segmentu“ – rekao je Andrej Dean, predsjednik Uprave Belja.

Transakcija će biti provedena nakon što se dobiju sva potrebna regulatorna odobrenja.

Pripremio: Tomislav Radić

Fortenova grupa kupuje Meggle
 Belje plus, članica Fortenova grupe i MEGGLE Hrvatska postigli su dogovor i potpisali sporazum o kupoprodaji imovine MEGGLE-ove mljekare u Osijeku. Kupovinom nekretnina i proizvodne linije MEGGLE-a – s namjerom da u Osijeku od 1. siječnja 2021. počne vlastitu proizvodnju - Belje će očuvati dugogodišnju tradiciju proizvodnje mlijeka u tom dijelu Slavonije.
 Također, pokretanjem proizvodnje u Osijeku, Belje će određenu količinu mlijeka otkupljivati od sadašnjih MEGGLE-ovih kooperanata, dok se potrebe za zaposlenicima još procjenjuju, no očekuje se zapošljavanje 100-njak ljudi. 
 
 Osim toga, Fortenova grupa već sad proizvodi oko 10 posto ukupne količine mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj što čini oko 5 posto domaćih potreba. Najveći dio mlijeka koje se proizvede u Belju koristi se za proizvodnju ABC krem sira čija se godišnja proizvodnja kreće na razini 3.700 tona i za čiji su portfelj razvijeni planovi značajnog širenja.
 „Zadovoljni smo postignutim dogovorom i zaključenjem kupoprodaje MEGGLE-ove imovine u Osijeku te odlukom Belja da nakon našeg povlačenja nastavi s proizvodnjom na toj lokaciji. Nakon što je MEGGLE grupa donijela konačnu odluku o gašenju vlastite proizvodnje u Hrvatskoj, uložili smo maksimalan napor da nađemo kupca za našu imovinu kako bi osigurali da što veći broj naših zaposlenika nakon 31. prosinca ima novo zaposlenje te kako naši kooperanti ne bi imali zastoj u otkupu mlijeka. MEGGLE do kraja godine nastavlja s procesom restrukturiranja svoga poslovanja, sukladno dogovoru koji smo postigli sa sindikatima, uz pravovremeno i cjelovito ispunjavanje svih preuzetih obveza“, kazao je Marjan Vučak, predsjednik Uprave MEGGLE Hrvatska. 
 „MEGGLE grupa je svjesna koliko je važno sačuvati proizvodnju mlijeka u Osijeku zbog čega smo našu odluku odlagali dok je god to bilo moguće i drago nam je da će se s novim vlasnikom ona ipak nastaviti. MEGGLE je svih ovih godina bio socijalno osjetljiv i odgovoran poslodavac te pouzdan poslovni partner. I postizanje ovog dogovora s Fortenova grupom potvrđuje da smo to ostali i u ovom procesu restrukturiranja, a na istim načelima ćemo nastaviti poslovati i nadalje“, naglasio je Matthias Oettel, predsjednik Uprave MEGGLE grupe.
 „Fortenova grupa kontinuirano radi na daljnjem jačanju vrijednosti i osnaživanju portfelja svojih brandova. Kako bismo iskoristili sve potencijale ABC svježeg krem sira koji je jedan je od najjačih regionalnih brandova i naših izvoznih proizvoda, Belju su potrebni dodatni proizvodni kapaciteti pa nam je povlačenje MEGGLE-a omogućilo da ih osiguramo u kratkom roku. S pogonom u Osijeku osigurali smo preduvjete za razvoj novih proizvoda, proizvedenih od domaće sirovine, visoke kvalitete i više dodane vrijednosti. S ovim iskorakom nastavljamo raditi i na očuvanju te daljnjem rastu domaće poljoprivredne proizvodnje, što uz, spašavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, ima velik značaj za Slavoniju i širu društvenu zajednicu. Fortenova grupa na poslovanje gleda dugoročno i sada pripremamo kompaniju za poslovanje u vremenu nakon krize, kako bi kada krene oporavak imali što jaču polugu rasta, a ovu transakciju u cijelosti financiramo iz operativnog poslovanja“ – rekao je Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe.
 „Preuzimanje imovine Megglea i razvoj novih proizvoda mogu biti dodatan poticaj povećanju proizvedenih količina mlijeka i investicijama malih proizvođača u farme muznih krava u Hrvatskoj. To bi svakako pozitivno utjecalo na promjenu trendova, nakon što je ove godine u Hrvatskoj napokon zaustavljen dugotrajni pad proizvedenih količina mlijeka. Mliječna industrija je jedan od glavnih fokusa strategije 2020.-2025. u Poslovnom području poljoprivreda u Fortenova grupi, a prehrambena industrija Belje bit će nositelj razvojnog zamaha u tom segmentu“ – rekao je Andrej Dean, predsjednik Uprave Belja.
 
 Transakcija će biti provedena nakon što se dobiju sva potrebna regulatorna odobrenja.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 5 mjeseci

Predstavljena Santa Elisabetta
 
 Perjanica obitelji Benvenuti, vino Santa Elisabetta iz berbe 2016. je premijerno predstavljena u petak 23. listopada 2020. na vidikovcu Amadria parka u Opatiji, ispred hotela Royal.
 
 Lanjsko, prvo izdanje tog posebnog vina polučilo je veliko zanimanje te je rasprodano u nekoliko tjedana nakon što se pojavilo na tržištu. Niti za aktualnom, novom berbom interesa ne manjka, jer je lista rezervacija već i prije promocije značajno nadmašivala raspoložive količine.
 
 Na predstavljanju Nikola Benvenuti među ostalim je rekao:
 “Zaista smo bili iznenađeni izvrsnom reakcijom publike na prošlogodišnju Santa Elisabettu, tako da smo ove godine prilikom finalne kreacije novog vina, iz berbe 2016., osjećali jako veliku odgovornost. Sad kada je ljestvica postavljena tako visoko i kad su očekivanja kupaca velika, valja sve to opravdati. Naravno u vinogradu i podrumu se nije ništa promijenilo. Radi se o istom položaju Santa Elisabetta na nadmorskoj visini od 330 metara, s visokim udjelom lapora i vapnenca, gdje smo rigoroznim smanjivanjem prinosa kratkim rezom i zelenom berbom eliminirali više od pola uroda, kako bi preostalo grožđe preuzelo na sebe sve nutrijente i dalo nam najvišu moguću kvalitetu. Selekcija je rađena višestruko i u vinogradu i u podrumu. Konačni blend, to jest odabir bačvi i njihov omjer smo napravili komisijski, zajedno s nekima od najcjenjenijih domaćih poznavatelja vina, novinara i sommeliera kao što su Danijela Kramarić, Rene Bakalović, Davor Butković, Sandi Paris, Emil Perdec, Tihomir Purišić, Filip Savić i Saša Špiranec. Tako smo dabrali omjer koji je nudio najviše aroma i drugih značajki vina i onda smo napunili u boce.”
 
 Santa Elisabetta je vino od terana, sorte po kojoj je vinarija Benvenuti prepoznata kao jedna od vodećih glede kvalitete. Međutim, želja Alberta i Nikole Benvenutija je da se sa Santom Elisabettom teran podigne na još veću razinu te da se uspostave sasvim novi standardi kvalitete. Proizvedena je u limitiranoj količini od 3400 boca zapremnine 0,75 litara i 100 magnuma zapremnine od 1,5 litara. Na promociji je još predstavljen i Teran Anno Domini 2017, također premijerno. Radi se o najvažnijem vinu vinarije, tržišno značajno dostupnijem od Santa Elisabette, a s kojim su i do sada osvajali najveća svjetska priznanja poput prestižne Decanterove platinaste medalje.

Tomislav Radić
prije 5 mjeseci

Dame koje piju samo najbolje
 
 Popele su se na 26. kat na Rooftop Lateral u Zagrebu( neboder u Strojarskoj ulici). One su članice Udruge Žene i vino(Women on Wine, WOW). Organizirala su predstavljanje četiri vinarije koje su ove godine osvojile medalje na najpoznatijem svjetskom ocjenjivanju vina, londonskom Decanteru. Svoja nagrađena vina odabranoj publici vinoljubica i vinoljubaca i medijima predstavili su vinarija Cattunar (platinasta medalja za vino Nonno 4 Terre 2015), vinarija Pilato (zlatna medalja za vino Malvazija Istarska 2019), vinarija Košćak (srebrna medalja za Sauvignon 2019 ) i vinarija Kopjar (srebrna medalja za vino Graševina te još četiri brončane medalje za ostala svoja vina). Na Decanterovom ocjenjivanju u Londonu od 200 prijavljenih hrvatskih vina njih čak 170 osvojilo medalje. Od toga tri su platinaste i 11 zlatnih, a ostala su srebrne i brončane. Tri hrvatske platinaste medalje - Cattunarov Nonno 2015, Kozlovićeva Selekcija Malvazija 2017 i Kutjevačka Graševina de Gotho 2018, bila su najbolje ocjenjena hrvatska vina. 
 WOW-icama i drugim prisutnim vinoljupcima vina su predstavili Luka Koščak, mladi enolog iz Novog Marofa koji je sa svojim Sauvignonom osvojio čak 92 decanterova boda (srebro); Robert Kopjar, donio je svoju srebrnu graševinu i brončani chardonnay; Sanjin Pilato koji je dobio zlato za svoju s 95 bodova ocjenjenu svježu malvaziju i Vesna Belir Cattunar sa svojim platinastim Nonom koji je osvojio čak 97 bodova, a odnjegovan je u sklopu projekta „4 terre“ (4 zemlje – crvena, siva, crna i bijela ). Kušalo se i Pjenušac blanc de noir, vinarije Košćak, Malvaziju Sur lie Pilato i Teran Kapi vinarije Cattunar.
 Prezentacijom su dirigirale art-direktorica WOW Udruge, Vlasta Pirnat,vinska connoiseurka Manuela Maras i poduzetnica Ana Lisak.
 Zagrebačka, ali i riječka i splitska ženska vinska udruga WOW sljedeće godine slave 10.godišnjicu.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotografije: Mario Draušnik, Juraj Sremec

Tomislav Radić
prije 6 mjeseci

Otvorena prva butelja Portugisca Plešivica
 
 Ispred vinske kuće Witrina u Zagrebu (Vlaška 7 ),uz zvuke violine u subotu 10.10.2020.,otvorena je prva boce mladog vina - Portugizac Selection berbe 2020.
 Ove će se godine mladi Portugizac moći kušati i na manifestaciji “Kesteni i portugizec” 17. i 18. listopada na Bundeku i na "Danima hrane i tradicijskih proizvoda" koji će se održati od 24. do 25. 10. na glavnom zagrebačkom Trgu.
 Tomo Haramija, predsjednik udruge Portugizac Plešivica,rekao je da su prošle godine pokrenuli pilot projekt zajedničke proizvodnje Portugisca Selection kako bi se na tržištu istaknuli s prepoznatljivim proizvodom s najboljih položaja u vinogradima.
 Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije,rekla je kako je ova godina specifična po svemu, ali i posebna po odličnom Portugiscu Selection - pitkom, mladom vinu koje se odlično sljubljuje s kestenjem, sirevima te jelima od mesa i divljači. 
 Josip Kraljičković, pročelnik odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, rekao je: „Prošlo je 20 godina od prve promocije Portugizac Plešivica, robne marke vina Zagrebačke županije.Zagrebačka županija kao i svih ovih godina do sada, ulaže značajna sredstva u razvoj vinarstva i vinogradarstva te promociju vina i vinara." 
 Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, osvrnuo se na dobre primjere prakse udruživanja vinara uz mogućnost povećanja količine i kvalitete te modernizaciju vinograda i vinarija za što su im na raspolaganju značajna sredstva nacionalnog proračuna te EU sredstva.
 Portugizac se na brežuljcima Plešivice njeguje od početka 19. stoljeća. Portugizac je suho vino, tipično sortnog mirisa, ugodnih voćnih aroma i prepoznatljive svježine ali ima i potencijal za odležavanje u bocama. 
 Svečano otvaranje prva boce mladog vina Portugizac organizirali su Udruga Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije i Grada Jastrebarsko 
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Vedrana Orlović

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Korisnik

Autor