Tomislav Radić

Tomislav Radić

@tomislav43

Tomislav Radić

@tomislav43

Pošalji privatnu poruku

Tomislav Radić
prije 4 dana

Vedran Stapić
prije 4 dana

Baš je bilo dobro ;) Baš je bilo dobro ;)

Tomislav Radić
prije 1 tjedan

Vedran Stapić
prije 1 tjedan

Još par dana ;) Još par dana ;)

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

Dobrote turopoljske pušnice

Chef Robert Slogar je osmislio projekt oživljavanja turopoljskih recepata s autohtonim turopoljskim namirnicama (turopoljska svinja i turopoljski tartuf) u velikogoričkom bistrou Babriga a plan je da se uključe i drugi restorani s tog područja. Neka od tih jela predstavljena su novinarima. Kušalo se Dobrote turopoljske pušnice s domaćim kiselišem (špek, švargla i kobasica od turopoljske svinje, sir s lokalnog OPG-a, prah od bučinog ulja i kiselo povrće)
Kremasta juha od krvavice s ječmenom kašom i poširanim jajetom
Obrazi turopoljske svinje (kuhani 14 sati u vlastitom soku s korjenastim povrćem), jetra u mrežici punjena korjenastim povrćem, krema od mozga, krema od krumpira, domaći Demi-glace umak, turopoljski tartuf, prah od bučinog ulja i"Rastavljena" pita od jabuka sa sladoledom od vanilije.
Chef Robert Slogar ima bogato međunarodno iskustvo, član Word association of chef societies, a nakon povratka u domovinu djeluje Hrvatskoj kuharskoj federaciji. Vodio je poznate hrvatske restorane, bavi se edukacijom i konzultacijama te sudjeluje u brojnim gastro projektima,
O izazovima i prednostima uzgoja turopoljske svinje govorio je Juraj Odrčić, predsjednik Plemenite opčine turopoljske, chef Robert Slogar o kvaliteti namirnica i planovima oživljavanja tih recepata, dok je bistro Babriga predstavio vlasnik Tomislav Jančić.
Autohtoni proizvodi, posebno uz ekološki uzgoj koji donosi kvalitetan tradicijski proizvod, donekle i ekskluzivni zbog ograničene ponude na tržištu, postaju sve cjenjeniji.
Istarski boškarin, Slavonska crna svinja, Zagorski puran, ali i Turopoljska svinja takvi su primjeri.
Nadležnost uzgojnog udruženja zaTuropoljsku svinju na desetogodišnje razdoblje je potvrđena "Plemenitoj opčini turopoljskoj"(Velika gorica), a od posebnog značenja u predstavljanju proizvoda bit će marketinške aktivnosti.
O turopoljskoj pasmini svinja još potkraj 19. stoljeća pišu bečke poljoprivredne novine i zaključuju da uzgoj te pasmine u Hrvatskoj ima veliku budućnost. "No vodeći ljudi moraju ovoj grani stočarstva posvetiti više pažnje i uzgojiti toliko svinja da Hrvatska, osim vlastitih potreba, može podmiriti potrebe susjednih zemalja." zaključuje autor članka.
Rezultat popisa stoke 1921. godine navodi brojku od 85 tisuća grla ove svinje. Ova pasmina je iskazala sve svoje odlike – jednostavan način uzgoja s ispašom u hrastovim šumama, otpornost na bolesti i vremenske promjene, tada još uvijek traženiji masni tip svinje koja je bila na dobrom glasu kod uzgajivača i kupaca.
Međutim, uskoro se gospodarske prilike i potrebe tržišta mijenjaju, uvoze se strane pasmine, dolazi do zabrane ispaše u šumama. Rezultiralo je to gotovo potpunim nestankom pasmine. Da 1993. godine "Plemenita opčina turopoljska" nije pokrenula program obnove uzgoja turopoljske svinje, ona bi zasigurno iščeznula.
Prvo stado pokrenuto je u Turopoljskom lugu sa svega tri krmače i jednim nerastom, koliko je bilo moguće tada pronaći čistokrvnih „Turopoljki“, da bi se potom nadopunjavalo i proširivalo uzgojem. No zbog financijskih i organizacijskih izazova, dolazi do zastoja razvoja. Postalo je jasno da je za sljedeću stepenicu nužno osigurati tržišnu održivost uzgoja kroz komercijalizaciju proizvoda.
Njihova očekivanja počivaju na tri aktualna projekta. Dva u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu - europski projekt TREASURE koji bi kroz udruživanje i krovnu europsku robnu oznaku trebao osigurati plasman na tržište i izrada specifikacije proizvoda za zaštitu naziva oznakom izvornosti. Kroz potporu Zagrebačke županije napravljen je cjelokupni vizualni identitet suhomesnatih proizvoda od turopoljske svinje.
U dizajnu se ističe list hrasta koji pokazuje da se radi o pasmini koja svoje karakteristike duguje ekstenzivnom uzgoju na šumskim područjima, a za okus mesa je posebno bitan plod hrasta – žir, kojim se prehranjuje ova svinja. Drugi važan motiv je kaštel Stari grad Lukavec koji je središte Turopolja i ukazuje na zemljopisno podrijetlo pasmine i dugovječnost uzgoja na ovim područjima. Dizajn ambalaže prati i pripadajući logo, grb Plemenite opčine turopoljske, te tekst i slika koji pobliže objašnjavaju turopoljsku svinju.
U nedavnom istraživanju Agronomskog fakulteta u koje su bili uključeni uzgajivači, prerađivači i ugostitelji, potvrdilo se da unatoč znatnim izazovima postoji želja i potreba za očuvanjem ove pasmine. Rezultati su pokazali da je ekološki uzgoj koji donosi kvalitetan tradicijski proizvod, najveća snaga proizvoda od turopoljske svinje dok je s druge strane najveća slabost prepoznata kroz dugu i skupu proizvodnju. Da se postigne balans u kojemu će ekonomskom računicom biti zadovoljni uzgajivači i svi ostali u proizvodnom lancu, a kvalitetom zadovoljni potrošači, još preostaje mnogo posla.
Dok se ne ustali redovita proizvodnja suhomesnatih i drugih proizvoda od turopoljske svinje, iskoristit će se prepoznatljivost kvalitete mesa turopoljske svinje.

Dobrote turopoljske pušnice 
 
 Chef Robert Slogar je osmislio projekt oživljavanja turopoljskih recepata s autohtonim turopoljskim namirnicama (turopoljska svinja i turopoljski tartuf) u velikogoričkom bistrou Babriga a plan je da se uključe i drugi restorani s tog područja. Neka od tih jela predstavljena su novinarima. Kušalo se Dobrote turopoljske pušnice s domaćim kiselišem (špek, švargla i kobasica od turopoljske svinje, sir s lokalnog OPG-a, prah od bučinog ulja i kiselo povrće)
 Kremasta juha od krvavice s ječmenom kašom i poširanim jajetom
 Obrazi turopoljske svinje (kuhani 14 sati u vlastitom soku s korjenastim povrćem), jetra u mrežici punjena korjenastim povrćem, krema od mozga, krema od krumpira, domaći Demi-glace umak, turopoljski tartuf, prah od bučinog ulja i"Rastavljena" pita od jabuka sa sladoledom od vanilije. 
 Chef Robert Slogar ima bogato međunarodno iskustvo, član Word association of chef societies, a nakon povratka u domovinu djeluje Hrvatskoj kuharskoj federaciji. Vodio je poznate hrvatske restorane, bavi se edukacijom i konzultacijama te sudjeluje u brojnim gastro projektima, 
 O izazovima i prednostima uzgoja turopoljske svinje govorio je Juraj Odrčić, predsjednik Plemenite opčine turopoljske, chef Robert Slogar o kvaliteti namirnica i planovima oživljavanja tih recepata, dok je bistro Babriga predstavio vlasnik Tomislav Jančić. 
 Autohtoni proizvodi, posebno uz ekološki uzgoj koji donosi kvalitetan tradicijski proizvod, donekle i ekskluzivni zbog ograničene ponude na tržištu, postaju sve cjenjeniji. 
 Istarski boškarin, Slavonska crna svinja, Zagorski puran, ali i Turopoljska svinja takvi su primjeri. 
 Nadležnost uzgojnog udruženja zaTuropoljsku svinju na desetogodišnje razdoblje je potvrđena "Plemenitoj opčini turopoljskoj"(Velika gorica), a od posebnog značenja u predstavljanju proizvoda bit će marketinške aktivnosti.
 O turopoljskoj pasmini svinja još potkraj 19. stoljeća pišu bečke poljoprivredne novine i zaključuju da uzgoj te pasmine u Hrvatskoj ima veliku budućnost. "No vodeći ljudi moraju ovoj grani stočarstva posvetiti više pažnje i uzgojiti toliko svinja da Hrvatska, osim vlastitih potreba, može podmiriti potrebe susjednih zemalja." zaključuje autor članka.
 Rezultat popisa stoke 1921. godine navodi brojku od 85 tisuća grla ove svinje. Ova pasmina je iskazala sve svoje odlike – jednostavan način uzgoja s ispašom u hrastovim šumama, otpornost na bolesti i vremenske promjene, tada još uvijek traženiji masni tip svinje koja je bila na dobrom glasu kod uzgajivača i kupaca.
 Međutim, uskoro se gospodarske prilike i potrebe tržišta mijenjaju, uvoze se strane pasmine, dolazi do zabrane ispaše u šumama. Rezultiralo je to gotovo potpunim nestankom pasmine. Da 1993. godine "Plemenita opčina turopoljska" nije pokrenula program obnove uzgoja turopoljske svinje, ona bi zasigurno iščeznula.
 Prvo stado pokrenuto je u Turopoljskom lugu sa svega tri krmače i jednim nerastom, koliko je bilo moguće tada pronaći čistokrvnih „Turopoljki“, da bi se potom nadopunjavalo i proširivalo uzgojem. No zbog financijskih i organizacijskih izazova, dolazi do zastoja razvoja. Postalo je jasno da je za sljedeću stepenicu nužno osigurati tržišnu održivost uzgoja kroz komercijalizaciju proizvoda.
 Njihova očekivanja počivaju na tri aktualna projekta. Dva u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu - europski projekt TREASURE koji bi kroz udruživanje i krovnu europsku robnu oznaku trebao osigurati plasman na tržište i izrada specifikacije proizvoda za zaštitu naziva oznakom izvornosti. Kroz potporu Zagrebačke županije napravljen je cjelokupni vizualni identitet suhomesnatih proizvoda od turopoljske svinje. 
 U dizajnu se ističe list hrasta koji pokazuje da se radi o pasmini koja svoje karakteristike duguje ekstenzivnom uzgoju na šumskim područjima, a za okus mesa je posebno bitan plod hrasta – žir, kojim se prehranjuje ova svinja. Drugi važan motiv je kaštel Stari grad Lukavec koji je središte Turopolja i ukazuje na zemljopisno podrijetlo pasmine i dugovječnost uzgoja na ovim područjima. Dizajn ambalaže prati i pripadajući logo, grb Plemenite opčine turopoljske, te tekst i slika koji pobliže objašnjavaju turopoljsku svinju.
 U nedavnom istraživanju Agronomskog fakulteta u koje su bili uključeni uzgajivači, prerađivači i ugostitelji, potvrdilo se da unatoč znatnim izazovima postoji želja i potreba za očuvanjem ove pasmine. Rezultati su pokazali da je ekološki uzgoj koji donosi kvalitetan tradicijski proizvod, najveća snaga proizvoda od turopoljske svinje dok je s druge strane najveća slabost prepoznata kroz dugu i skupu proizvodnju. Da se postigne balans u kojemu će ekonomskom računicom biti zadovoljni uzgajivači i svi ostali u proizvodnom lancu, a kvalitetom zadovoljni potrošači, još preostaje mnogo posla. 
 Dok se ne ustali redovita proizvodnja suhomesnatih i drugih proizvoda od turopoljske svinje, iskoristit će se prepoznatljivost kvalitete mesa turopoljske svinje.

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

4. Salon pjenušavih vina Zagreb 
 
 POBJEDNICI MEĐUNARODNOG OCJENJIVANJA! 
 
 Najviše su ocjenjena pjenušava vina vinarija Istenič i Petrač!
 
 U zagrebačkom hotelu Dubrovnik održalo se međunarodno ocjenjivanje pjenušavih vina. Najbolje ocijenjeno vino oba salona je Isteničev Prestige extra brut 2013., koji je i najbolji bijeli pjenušac zagrebačkog salona, dok je u kategoriji ružičastih pjenušavih vina pobijedio Petračev Bregh rosé, brut, 2017.
 
 Ove je godine ocjenjivanje prvi put organizirano u Hrvatskoj. Organizator je bio Salon pjenušavih vina Zagreb uz pomoć Hrvatskog sommelier kluba. 
 
 Pjenušava vina iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Italije ocjenjivala su dva sedmočlana povjerenstva u kojima su bili enolozi, sommelieri, vinari i vinski novinari. Povjerenstva su vodili enolozi Ivana Nemet i Dušan Brejc. Najvišu ocjenu (87,6) i titulu ukupnog pobjednika dobio je Isteničev Prestige extra brut 2013, koji je osvojio prvo mjesto i na ljubljanskom i na zagrebačkom salonu. 
 
 Najviše ocjenjena vina 4. Salona pjenušavih vina Zagreb 2020 po kategorijama su:
 Bijela pjenušava vina
 1. Istenič, Prestige extra brut, 2013, Bizeljsko-Sremiški, Slovenija
 2. Vina Kauran, Muscat, brut, 2010, Štajerska Slovenija, Slovenija 
 3. Istenič, No. 1, brut, NV, Bizeljsko-Sremiški, Slovenija
 Rosé pjenušava vina
 1. Petrač, Bregh rosé, brut, 2017, Središnja bregovita Hrvatska, Hrvatska
 2. Vipava 1894, Penina rosé, brut, 2017, Vipavska dolina, Slovenija
 3. Vinska kuća Pavlomir, Ružica Vinodola, brut, 2017, Hrvatska Istra i Kvarner, Hrvatska
 
 Janez Istenič s Bizeljskog u Sloveniji već je dugo prvak "mjehurića". Nekada poznati nogometaš, vratar Olimpije i mlade reprezentacije Jugoslavije, mogao je napraviti i znanstvenu karijeru ali nije prihvatio rad na fakultetu nego se posvetio pjenušcima.
 
 Petrač vina stižu iz Hrvatskog zagorja. Kod Krapinskih toplicama "stoluju" vinari Vuglec na Vuglec bregu i Petrač na Petrač bregu. Obojica imaju odlične pjenušce a na ovom ocjenjivanju Petrač je postao šampion.
 
 Pobjednička vina bit će službeno proglašena na 4. Salonu pjenušavih vina u Zagrebu, u petak 31. siječnja 2020. u hotelu Dubrovnik, a najbolja vina ljubljanskoga salona bit će proglašena na Valentinovo 14. veljače 2020. od 15h do 21h, u ljubljanskom hotelu Slon, na 7. Salonu penečih vin. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Julio Frangen

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

Tomislav Radić
prije 4 tjedna

Gabrekovih 90 let

Krčma"Gabreku 1929." smještena je podno zidina Staroga grada,blizu parka Vugrinščak, sučelice crkvici Svetog Mihalja, uz potok Gradnu.
Te davne 1929. godine su Alojzija i Gabrijel (Gabrek) Medved otvorili malu gostionicu i mesnicu. Samobor je oduvijek omiljeno izletište Zagrepčana koji su nekad vlakom Samoborčekom dolazili a mnogi od njih su navraćali „K Gabreku“. Alojzija i Gabrijel imali su troje djece: Slavicu, Rudolfa i Gabrijela. Kasnije je obiteljski posao naslijedio najmlađi sin Gabrijel koji je sa suprugom Marijom preuredio gospodarske zgrade i proširio posao. Njihove tri kćeri Gabrijela, Slavica i Marija, odrastale su u ugostiteljskom duhu, u poslu su od malih nogu. Budući da su druge dvije sestre imale drukčije životne planove, najmlađa Marija, od milja zvana Maja, poslije je sa Mirkom Šintićem, za kojeg se udala početkom osamdesetih godina, nastavila vođenje obiteljske gostionice. Posljednjih godina u posao se uključila i njihova kćer Anamarija.
Svaka generacija dala je svoj pečat, a što je najvažije obiteljska tradicija se nastavlja.
Ponuda hrane se kroz povijest vrlo malo mijenjala, na jelovniku se nalazi 12 jela čije recepture datiraju još od osnutka. Upravo po domaćim sastojcima i tradicionalnim jelima ovo mjesto i danas je prepoznatljivo. Tipična jela koja se spravljaju od 1929. pa sve do danas su: špek fileki, čvarci, dinstana jetrica, punjena teleća prsa, teleće pečenje, češnjovke, krvavice, pečenice, pohani mozak, a odnedavno ponudu su obogatila i jela, vepar u umaku od brusnica i biftek u kupinovom vinu. Pri pripremi jela uvijek se inzistiralo na izvornoj hrani i namirnicama iz domaćeg uzgoja, sa seoskih gospodarstava koja su uglavnom u okolici Samobora. Geslo „Domaće ponuđeno, po domaći spravleno“ najbolje opisuje ponudu na jelovniku.
Uz tradicionalnu i kvalitetnu hranu, povijest Gabreka obilježili su i mnogobrojni poznati gosti, pa se može reći – nema tko ovdje nije jeo – od glumaca, sportaša, političara do mnogih drugih. Među poznatim ljudima koji su posjetli Gabrek bili su : Franjo Tuđman, Stjepan Mesić, Ena Begović, Fabijan Šovagović, Dragutin Tadjanović, Edo Murtić, Peter Galbraith, Oliver Dragojević, Prljavo Kazalište, Nina Badrić, Željko Mavrović, Goran Ivanišević, Slaven Bilić, Dino Rađa, Omar Sharif, Bruno Orešar, Otto Barić, Neno Belan, Sven Medveščak, Ivo Sanader, Nela Eržišnik, Denis Latin, Zvone Boban, Severina, Dražen Ladić, Mirna Berend, Ivica Blažićko, Toni Cetinski, Indira, Jasmin Stavros, Boris Novković i mnogi drugi.
Joža Prudeus napisao je pjesmu o Gabreku, koju je uglazbio Julije Njikoš:
Veliš Gabrek! Sima jasno, vu Horvatskoj, šire čak!!!
Mam Sanobor, potok Gradna, Sveti Mihajl, Vugrinščak…
To je tak gdo ima ime. Da je Gabrek predi bil,
pri njemu bi se kladil, ban Jelačić jel i pil!!!
Tin po tiho sim dohajal, Krklec z društvom hekte spil,
Krleža se došpanciral, i Nazor se dobreg vžil…
Palačinke! Deca krasno! Velke, nemreš pojest pol.
Z vrhnjem, sirom, orehima, kak da je božićni stol!
Gabrek je Gabrek i bu na vek ime pravično, saka mu čast!
I vu to ime, čaše vu zdravle! Kaj je na stolu, naj bu vu slast!
Pripremio: Tomislav Radić
Snimio: Željko Novaković

Gabrekovih 90 let
 
 Krčma"Gabreku 1929." smještena je podno zidina Staroga grada,blizu parka Vugrinščak, sučelice crkvici Svetog Mihalja, uz potok Gradnu. 
 Te davne 1929. godine su Alojzija i Gabrijel (Gabrek) Medved otvorili malu gostionicu i mesnicu. Samobor je oduvijek omiljeno izletište Zagrepčana koji su nekad vlakom Samoborčekom dolazili a mnogi od njih su navraćali „K Gabreku“. Alojzija i Gabrijel imali su troje djece: Slavicu, Rudolfa i Gabrijela. Kasnije je obiteljski posao naslijedio najmlađi sin Gabrijel koji je sa suprugom Marijom preuredio gospodarske zgrade i proširio posao. Njihove tri kćeri Gabrijela, Slavica i Marija, odrastale su u ugostiteljskom duhu, u poslu su od malih nogu. Budući da su druge dvije sestre imale drukčije životne planove, najmlađa Marija, od milja zvana Maja, poslije je sa Mirkom Šintićem, za kojeg se udala početkom osamdesetih godina, nastavila vođenje obiteljske gostionice. Posljednjih godina u posao se uključila i njihova kćer Anamarija.
 Svaka generacija dala je svoj pečat, a što je najvažije obiteljska tradicija se nastavlja.
 Ponuda hrane se kroz povijest vrlo malo mijenjala, na jelovniku se nalazi 12 jela čije recepture datiraju još od osnutka. Upravo po domaćim sastojcima i tradicionalnim jelima ovo mjesto i danas je prepoznatljivo. Tipična jela koja se spravljaju od 1929. pa sve do danas su: špek fileki, čvarci, dinstana jetrica, punjena teleća prsa, teleće pečenje, češnjovke, krvavice, pečenice, pohani mozak, a odnedavno ponudu su obogatila i jela, vepar u umaku od brusnica i biftek u kupinovom vinu. Pri pripremi jela uvijek se inzistiralo na izvornoj hrani i namirnicama iz domaćeg uzgoja, sa seoskih gospodarstava koja su uglavnom u okolici Samobora. Geslo „Domaće ponuđeno, po domaći spravleno“ najbolje opisuje ponudu na jelovniku.
 Uz tradicionalnu i kvalitetnu hranu, povijest Gabreka obilježili su i mnogobrojni poznati gosti, pa se može reći – nema tko ovdje nije jeo – od glumaca, sportaša, političara do mnogih drugih. Među poznatim ljudima koji su posjetli Gabrek bili su : Franjo Tuđman, Stjepan Mesić, Ena Begović, Fabijan Šovagović, Dragutin Tadjanović, Edo Murtić, Peter Galbraith, Oliver Dragojević, Prljavo Kazalište, Nina Badrić, Željko Mavrović, Goran Ivanišević, Slaven Bilić, Dino Rađa, Omar Sharif, Bruno Orešar, Otto Barić, Neno Belan, Sven Medveščak, Ivo Sanader, Nela Eržišnik, Denis Latin, Zvone Boban, Severina, Dražen Ladić, Mirna Berend, Ivica Blažićko, Toni Cetinski, Indira, Jasmin Stavros, Boris Novković i mnogi drugi.
 Joža Prudeus napisao je pjesmu o Gabreku, koju je uglazbio Julije Njikoš:
 Veliš Gabrek! Sima jasno, vu Horvatskoj, šire čak!!!
 Mam Sanobor, potok Gradna, Sveti Mihajl, Vugrinščak…
 To je tak gdo ima ime. Da je Gabrek predi bil,
 pri njemu bi se kladil, ban Jelačić jel i pil!!!
 Tin po tiho sim dohajal, Krklec z društvom hekte spil,
 Krleža se došpanciral, i Nazor se dobreg vžil…
 Palačinke! Deca krasno! Velke, nemreš pojest pol.
 Z vrhnjem, sirom, orehima, kak da je božićni stol!
 Gabrek je Gabrek i bu na vek ime pravično, saka mu čast!
 I vu to ime, čaše vu zdravle! Kaj je na stolu, naj bu vu slast!
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimio: Željko Novaković

Tomislav Radić
prije 4 tjedna

Vino uz žlicu i vješalicu
Posljednje ovogodišnje, šesto izdanje projekta 'Vino uz žlicu' održano je u zagrebačkom restoranu Magazinska klet Pri staroj smokvi . Iako je taj gastro događaj nazvan 'Vino uz žlicu " prvi put su se na jelovniku našli specijaliteti s roštilja: đevrek s kajmakom i punjena vješalica sa zapečenim grahom.
Pod brendom Magazinska klet u Zagrebu djeluju tri restorana. Jedan od njih Pri staroj smokvi u Strojarskoj ulici nedaleko Autobusnog kolodvora posta je sinonim za roštilj leskovačkog stila, ali glavni chef Vladimir Filipović, koji koordinira rad sva tri restorana, ne zanemaruje niti jela na žlicu. Ta jela na žlicu bila su povod autorima projekta " Vino uz žlicu", novinarima Renati Cisar i Mustafi Topčagiću, koji su se sa svojim stalnim suradnikom Domagojem Jakopovićem Ribafishom upustili u novu eno gastro avanturu.
Novinare, za koje se isključivo rade te promocije, kao dobrodošlica dočekao je pjenušavi koktel, kombinacija Aure iz Buzeta: Gin Karbun-Tonic-Teranino. Iz te destilerije posluženi su i aperitivi Pelinkovac i Šljivovica, koje su neki radije pili na kraju kao dižestive, jer i tako dobro funkcioniraju. Welcome zalogajčići bili su više 'na ruku' (finger food) nego na žlicu: trljanica (salata od sira i paprika) i mazalice s kajmakom te pršut i sir iz mišine, uz poneku kap maslinova ulja iz Muzeja ulja iz Škripa na Braču, koji je sa suprugom Katjom osnovao Zagrepčanin Krunoslav Cukrov.
Chef Ivan Tasić, koji je u Zagreb došao iz Leskovca, gastronomskog raja južne Srbije, kao prvo jelo na žlicu pripremio je Teleću čorbicu, čija je vinska pratnja bila hercegovačka Žilavka Keža 2018. iz vinograda Studenci u okolici Ljubuškog. Ta kombinacija pokazala se najboljom u neformalnom glasanju koje je na kraju večeri provedeno među pripadnicima medija. A vinariju i njihova vina, koja polako probijaju put na hrvatsko tržište, predstavio je Dean Mlinarević.
U tek ponekom zagrebačkom restoranu mogu se pojesti goveđi ili volovski repovi, ali samo u Magazinskoj kleti - Teleći repovi u umaku s povrćem, lagano kuhani desetak sati. S ovim vrlo ukusnim i blago pikantnim jelom dobro se nosio Portugizac Mladina 2018., kojem je godina 'starenja' dala na punoći i eleganciji a vino je predstavio prvi čovjek tog podruma s Plešivice, Marinko Baljak.
Spektakl na stolovima nastavljen je sa Svadbarskim kupusom, jelom u kojem je kiselo povrće koje se spaja s čak četiri vrste mesa (piletina, svinjetina, junetina, janjetina). A pravi spektakl osjetio se i na nepcima, uz gutljaje vina Babić Templar Aurum 2016., vinarije Livaić iz Pirovca. Predstavili su ga Davor Livaić, koji je s bratom Tomislavom obnovio vinsku tradiciju i njegova kći Anja Eloise Livaić, koja je od nedavno aktivnije uključena u obiteljski posao.
Nakon toga, uzvanici su morali odložiti dotad glavno oružje - žlicu - i uhvatiti se vilice i noža, jer je na stol došao prvi specijalitet s roštilja - Đevrek s kajmakom i lukom. Taj velik komad mljevenog mesa, nazivaju i pljeskavicom s rupom, u koju se dodaje kugla punomasnog kajmaka na vrhu. Blatina Keža iz 2016. godine svojim se intenzitetom, ali i pitkošću pratila je ovo moćno jelo.

Junaci Magazinskog stola, iako mnogi već dobrano siti, nisu željeli preskočiti pravu kalorijsku bombu - Punjenu vješalicu sa zapečenim grahom. Da se lakše podnese njezin udar pomogao je Postup Palihnić 2016 svojom snažnom aromom i alkoholom. Uz puno povjerenje vlasnika vinarije Ante Palihnića o vinu je slikovito svojim prepoznatljivim dubokim glasom pričao Vjekoslav Madunić s Hrvatskog radija.
Uvjetno rečeno, predah je došao na kraju sa slasticom - Čokoladnom tortom s toplim biskvitom i sladoledom uz koju je poslužen poluslatki Muškat žuti 2017 iz moslavačke vinarije Kezele poznate po tome što se vrlo uspješno bavi seoskim turizmom u kojem i vino igra veliku ulogu. Desert je spravljen po receptu Nade Dopuđe, voditeljice restorana Magazinska klet.
Da bi se sve ovo lakše podnijelo poslužena je negazirana voda Jana, koja je svojom svježinom i mineralnošću uspješno ‘amortizirala’ i jela i vina.
Kako među okupljenim gurmanima i vinoljupcima ima i kavoljubaca, koji nemaju problema s nesanicom, organizatori nisu zaboravili niti na njih. Uz šalicu aromatičnog Segafredo espressa, završeno je ovo posljednje izdanje ‘Vina uz žlicu’ u 2019. godini. Organizatori za sljedeću godinu najavljuju širenje projekta i na druge hrvatske gradove i u neke od susjednih zemalja.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Goran Šerbula

Vino uz žlicu i vješalicu
 Posljednje ovogodišnje, šesto izdanje projekta 'Vino uz žlicu' održano je u zagrebačkom restoranu Magazinska klet Pri staroj smokvi . Iako je taj gastro događaj nazvan 'Vino uz žlicu " prvi put su se na jelovniku našli specijaliteti s roštilja: đevrek s kajmakom i punjena vješalica sa zapečenim grahom.
 Pod brendom Magazinska klet u Zagrebu djeluju tri restorana. Jedan od njih Pri staroj smokvi u Strojarskoj ulici nedaleko Autobusnog kolodvora posta je sinonim za roštilj leskovačkog stila, ali glavni chef Vladimir Filipović, koji koordinira rad sva tri restorana, ne zanemaruje niti jela na žlicu. Ta jela na žlicu bila su povod autorima projekta " Vino uz žlicu", novinarima Renati Cisar i Mustafi Topčagiću, koji su se sa svojim stalnim suradnikom Domagojem Jakopovićem Ribafishom upustili u novu eno gastro avanturu.
 Novinare, za koje se isključivo rade te promocije, kao dobrodošlica dočekao je pjenušavi koktel, kombinacija Aure iz Buzeta: Gin Karbun-Tonic-Teranino. Iz te destilerije posluženi su i aperitivi Pelinkovac i Šljivovica, koje su neki radije pili na kraju kao dižestive, jer i tako dobro funkcioniraju. Welcome zalogajčići bili su više 'na ruku' (finger food) nego na žlicu: trljanica (salata od sira i paprika) i mazalice s kajmakom te pršut i sir iz mišine, uz poneku kap maslinova ulja iz Muzeja ulja iz Škripa na Braču, koji je sa suprugom Katjom osnovao Zagrepčanin Krunoslav Cukrov.
 Chef Ivan Tasić, koji je u Zagreb došao iz Leskovca, gastronomskog raja južne Srbije, kao prvo jelo na žlicu pripremio je Teleću čorbicu, čija je vinska pratnja bila hercegovačka Žilavka Keža 2018. iz vinograda Studenci u okolici Ljubuškog. Ta kombinacija pokazala se najboljom u neformalnom glasanju koje je na kraju večeri provedeno među pripadnicima medija. A vinariju i njihova vina, koja polako probijaju put na hrvatsko tržište, predstavio je Dean Mlinarević.
 U tek ponekom zagrebačkom restoranu mogu se pojesti goveđi ili volovski repovi, ali samo u Magazinskoj kleti - Teleći repovi u umaku s povrćem, lagano kuhani desetak sati. S ovim vrlo ukusnim i blago pikantnim jelom dobro se nosio Portugizac Mladina 2018., kojem je godina 'starenja' dala na punoći i eleganciji a vino je predstavio prvi čovjek tog podruma s Plešivice, Marinko Baljak.
 Spektakl na stolovima nastavljen je sa Svadbarskim kupusom, jelom u kojem je kiselo povrće koje se spaja s čak četiri vrste mesa (piletina, svinjetina, junetina, janjetina). A pravi spektakl osjetio se i na nepcima, uz gutljaje vina Babić Templar Aurum 2016., vinarije Livaić iz Pirovca. Predstavili su ga Davor Livaić, koji je s bratom Tomislavom obnovio vinsku tradiciju i njegova kći Anja Eloise Livaić, koja je od nedavno aktivnije uključena u obiteljski posao.
 Nakon toga, uzvanici su morali odložiti dotad glavno oružje - žlicu - i uhvatiti se vilice i noža, jer je na stol došao prvi specijalitet s roštilja - Đevrek s kajmakom i lukom. Taj velik komad mljevenog mesa, nazivaju i pljeskavicom s rupom, u koju se dodaje kugla punomasnog kajmaka na vrhu. Blatina Keža iz 2016. godine svojim se intenzitetom, ali i pitkošću pratila je ovo moćno jelo.
 
 Junaci Magazinskog stola, iako mnogi već dobrano siti, nisu željeli preskočiti pravu kalorijsku bombu - Punjenu vješalicu sa zapečenim grahom. Da se lakše podnese njezin udar pomogao je Postup Palihnić 2016 svojom snažnom aromom i alkoholom. Uz puno povjerenje vlasnika vinarije Ante Palihnića o vinu je slikovito svojim prepoznatljivim dubokim glasom pričao Vjekoslav Madunić s Hrvatskog radija.
 Uvjetno rečeno, predah je došao na kraju sa slasticom - Čokoladnom tortom s toplim biskvitom i sladoledom uz koju je poslužen poluslatki Muškat žuti 2017 iz moslavačke vinarije Kezele poznate po tome što se vrlo uspješno bavi seoskim turizmom u kojem i vino igra veliku ulogu. Desert je spravljen po receptu Nade Dopuđe, voditeljice restorana Magazinska klet.
 Da bi se sve ovo lakše podnijelo poslužena je negazirana voda Jana, koja je svojom svježinom i mineralnošću uspješno ‘amortizirala’ i jela i vina.
 Kako među okupljenim gurmanima i vinoljupcima ima i kavoljubaca, koji nemaju problema s nesanicom, organizatori nisu zaboravili niti na njih. Uz šalicu aromatičnog Segafredo espressa, završeno je ovo posljednje izdanje ‘Vina uz žlicu’ u 2019. godini. Organizatori za sljedeću godinu najavljuju širenje projekta i na druge hrvatske gradove i u neke od susjednih zemalja.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Goran Šerbula

Tomislav Radić
prije 4 tjedna

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Najstarija hrvatska pčelarska tvrtka slavi 30 godina postojanja

U povodu 30. godišnjice tvrtke PIP svečano su dodjeljene donacije, zahvalnice i priznanja.
Potkraj listopada objavljen je natječaj za donacije za projekte koji potiču razvoj pčelarstva u Hrvatskoj kroz popularizaciju pčelarstva i pčelinjih proizvoda sa fondom od 15.000,00 kn. Natječajem se željelo potaknuti projekte biotehnološkog, obrazovnog i kulturološkog značaja vezanog uz pčelarstvo, pčele i pčelinje proizvoda kao što su inovacije u pčelarstvu, razvoj novih proizvoda na osnovi pčelinjih proizvoda, obrazovanje mladih pčelara i promocija meda, matične mliječi, peludi, propolisa i pčelinjeg voska.
Prijaviti su se mogle fizičke osobe, udruge i pravne osobe registrirane u Hrvatskoj koje obavljaju kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne djelatnosti. U stručnom povjerenstvu za dodjelu donacija bili su prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger - Veterinarski fakultet, prof. dr. sc. Dragan Bubalo - Agronomski fakultet, dr. sc. Dario Lasić, dipl. ing. - Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Vedran Lesjak, dipl. ing. agr. - časopis Hrvatska pčela i Zlatko Tomljanović, dr. vet. med. - Poljoprivredno savjetodavna služba.
Od trinaest prijava donacije su dobili projekti: Upoznajte svijet pčela, Pčelarska udruga Sibinj, Slavonski Brod – 7.500 kn, Medne STEM radionice, Udruga AUM iz Slatine – 2.500 kn, Osnivanje školskog i zadrugarskog pčelinjaka, Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek – 2.500 kn i Medeni mjesec, III. Osnovna škola Čakovec – 2.500 kn
Šestorici pčelara za dugogodišnje partnerstvo s tvrtkom PIP predane su zahvalnice i čekovi u iznosu od 2.000 kn za kupnju potrebnog repromaterijala u jednoj od maloprodajnih tvrtki.
Posebno priznanje i skulptura „Zahvala pčeli“ za prinos razvoju pčelarstva dodijeljeno je Matiji Bučaru iz Petrinje, autoru nekoliko knjiga i stručnih članaka na temu pčelarstva.
PIP je pčelarska tvrtka čija djelatnost obuhvaća pčelarstvo i pčelinje proizvode, te apiterapiju u segmentu dodataka prehrani i prirodne kozmetike.
PIP ima i inovativnu liniju Farmakol zasnovanu na načelima farmakologije u apiterapiji, a proizvodi su mednopropolisni sirupi bez konzervansa, propolisne otopine sa i bez alkohola, matična mliječ, te prirodna kozmetika.
Sjedište i proizvodnja tvrtke PIP je u Pisarovini gdje se uz liniju Farmakol proizvode Energypip i Coffeemed, Med hrvatskih pčelara, med s dodacima, medne likere i druge proizvode.
30. obljetnica tvrtke PIP dio je 90. obljetnice bavljenja pčelarstvom obitelji Ivana Bračića osnivača PIP-a, 140. obljetnice organiziranog hrvatskog pčelarstva i 731 godinu običajnog prava za pčelarstvo u hrvatskoj pravnoj povijesti kroz „Vinodolski zakonik“ iz 1288. godine.
Pripremio: Tomislav Radić

Najstarija hrvatska pčelarska tvrtka slavi 30 godina postojanja
 
 U povodu 30. godišnjice tvrtke PIP svečano su dodjeljene donacije, zahvalnice i priznanja. 
 Potkraj listopada objavljen je natječaj za donacije za projekte koji potiču razvoj pčelarstva u Hrvatskoj kroz popularizaciju pčelarstva i pčelinjih proizvoda sa fondom od 15.000,00 kn. Natječajem se željelo potaknuti projekte biotehnološkog, obrazovnog i kulturološkog značaja vezanog uz pčelarstvo, pčele i pčelinje proizvoda kao što su inovacije u pčelarstvu, razvoj novih proizvoda na osnovi pčelinjih proizvoda, obrazovanje mladih pčelara i promocija meda, matične mliječi, peludi, propolisa i pčelinjeg voska.
 Prijaviti su se mogle fizičke osobe, udruge i pravne osobe registrirane u Hrvatskoj koje obavljaju kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne djelatnosti. U stručnom povjerenstvu za dodjelu donacija bili su prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger - Veterinarski fakultet, prof. dr. sc. Dragan Bubalo - Agronomski fakultet, dr. sc. Dario Lasić, dipl. ing. - Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Vedran Lesjak, dipl. ing. agr. - časopis Hrvatska pčela i Zlatko Tomljanović, dr. vet. med. - Poljoprivredno savjetodavna služba.
 Od trinaest prijava donacije su dobili projekti: Upoznajte svijet pčela, Pčelarska udruga Sibinj, Slavonski Brod – 7.500 kn, Medne STEM radionice, Udruga AUM iz Slatine – 2.500 kn, Osnivanje školskog i zadrugarskog pčelinjaka, Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek – 2.500 kn i Medeni mjesec, III. Osnovna škola Čakovec – 2.500 kn
 Šestorici pčelara za dugogodišnje partnerstvo s tvrtkom PIP predane su zahvalnice i čekovi u iznosu od 2.000 kn za kupnju potrebnog repromaterijala u jednoj od maloprodajnih tvrtki.
 Posebno priznanje i skulptura „Zahvala pčeli“ za prinos razvoju pčelarstva dodijeljeno je Matiji Bučaru iz Petrinje, autoru nekoliko knjiga i stručnih članaka na temu pčelarstva.
 PIP je pčelarska tvrtka čija djelatnost obuhvaća pčelarstvo i pčelinje proizvode, te apiterapiju u segmentu dodataka prehrani i prirodne kozmetike. 
 PIP ima i inovativnu liniju Farmakol zasnovanu na načelima farmakologije u apiterapiji, a proizvodi su mednopropolisni sirupi bez konzervansa, propolisne otopine sa i bez alkohola, matična mliječ, te prirodna kozmetika. 
 Sjedište i proizvodnja tvrtke PIP je u Pisarovini gdje se uz liniju Farmakol proizvode Energypip i Coffeemed, Med hrvatskih pčelara, med s dodacima, medne likere i druge proizvode.
 30. obljetnica tvrtke PIP dio je 90. obljetnice bavljenja pčelarstvom obitelji Ivana Bračića osnivača PIP-a, 140. obljetnice organiziranog hrvatskog pčelarstva i 731 godinu običajnog prava za pčelarstvo u hrvatskoj pravnoj povijesti kroz „Vinodolski zakonik“ iz 1288. godine.
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Divani i Street food na slavonski način u Zagrebu

U Slavoniji se živi osam tisuća godina, tu je pronađen najstariji indoeuropski kalendar, vino se punilo u butelje gotovo 200 godina prije Burgundije i Bordeauxa, tu se proizvelo prvo pivo u svijetu, ali i prvi hrvatski pjenušac. Slavonija ima i najveći crkveni trg nakon Rima, tu je bila prva kovnica novca u Hrvatskoj i prvi puta se u Hrvatskoj zakotrljala nogometna lopta i zaigrao tenis.
U Zagrebu u vinoteci Procaffea, direktori pet turističkih zajednica predstavili su turističku ponudu Slavonije uz vrhunska slavonska vina i jela koja su pripremili kuhari iločkog hotela Dunav, prvog nositelja Michelinove preporuke u tom dijelu Hrvatske.
Martina Jakelić, direktorica TZ Virovitičko-podravske županije, Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije, Ružica Vidaković, direktorica TZ Brodsko-posavske županije, Mislav Matišić, pomoćnik direktorice TZ Osječko-baranjske županije i Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko srijemske, koja je i koordinatorica Klastera Slavonija, predstavili su turističke atrakcije najistočnije hrvatske regije.

„Slavonija je destinacija koja ima što za ponuditi svih 365 dana u godini. Jedan od osnovnih motiva posjeta našem kraju je gastronomija, imamo i dva parka prirode Kopački rit i Papuk. Slavonija nudi spoj tradicije i urbanog, moćni Dunav, ali i Savu i Dravu, vinograde, Zlatnu dolinu, Plemićku rutu, Požešku goru, Psunj , Erdut i Bansko Brdo. Tu su biciklističke rute, quadovi, kajak, planinarenje i još mnogo toga “ ispričao je Mislav Matišić.
A čvarci su bili najbolji uvod u birane specijalitete kojima je Turistička zajednica Požeško-slavonske županije na Adventu u Zagrebu na Starčevićevom trgu predstavila bogatu eno-gastro ponudu. Ispred četiri adventske kućice za predjelo se uz čvarke, servirala šunka, slanina, sir i kulen. Za glavno jelo posluženi su funky burgeri sa svinjetinom, potom krpice s kupusom i za kraj buncek u sendviču. Uz slavonsku šljivovicu u prohladnom danu grijači nisu bili potrebni, a vrhunska vina i pjenušci stigli su iz Kutjeva, jednog od tri vinogorja Požeško-slavonske županije.
„Za gurmanski doživljaj naše županije nismo slučajno odabrali novu lokaciju u okviru Adventa u Zagrebu. Tu je naglasak na ekologiji i ekološkim materijalima, a upravo te principe podržavamo i u Požeško-slavonskoj županiji poznatoj zelenoj destinaciji na čijem je području Park prirode Papuk, hrvatski geopark pod zaštitom UNESCO-a. Pokazali smo kako uspješno spojiti trendove moderne i tradicionalne kuhinje.“ rekla je Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.

„Favorit slavonske hladne plate su čvarci s paprikom koji se proizvode u okolici Požege, a posebno smo poznati po rolanom odojku te porkwichu i steakwichu, pravim iznenađenjima za nepce. Naše kobasice su bez aditiva, od kvalitetnog domaćeg mesa“, kaže Požežanin Nikola Stanišić jedan od vlasnika Funky Fooda.

Slavonska jela u street food varijanti dobar su način da se urbana publika upozna s raznolikošću i ljepotom kuhinje Požeško-slavonske županije. Njezin poznati brend Okusi Zlatne Slavonije predstavljen je i u novoj eno-gastro brošuri županijske turističke zajednice a prezentacija u Zagrebu organizirana je u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.

Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Borna Subota, Tomislav Smoljanović
Exe produkcija, Marko Čolić

Divani i Street food na slavonski način u Zagrebu
 
 
 U Slavoniji se živi osam tisuća godina, tu je pronađen najstariji indoeuropski kalendar, vino se punilo u butelje gotovo 200 godina prije Burgundije i Bordeauxa, tu se proizvelo prvo pivo u svijetu, ali i prvi hrvatski pjenušac. Slavonija ima i najveći crkveni trg nakon Rima, tu je bila prva kovnica novca u Hrvatskoj i prvi puta se u Hrvatskoj zakotrljala nogometna lopta i zaigrao tenis. 
 U Zagrebu u vinoteci Procaffea, direktori pet turističkih zajednica predstavili su turističku ponudu Slavonije uz vrhunska slavonska vina i jela koja su pripremili kuhari iločkog hotela Dunav, prvog nositelja Michelinove preporuke u tom dijelu Hrvatske. 
 Martina Jakelić, direktorica TZ Virovitičko-podravske županije, Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije, Ružica Vidaković, direktorica TZ Brodsko-posavske županije, Mislav Matišić, pomoćnik direktorice TZ Osječko-baranjske županije i Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko srijemske, koja je i koordinatorica Klastera Slavonija, predstavili su turističke atrakcije najistočnije hrvatske regije.
 
 „Slavonija je destinacija koja ima što za ponuditi svih 365 dana u godini. Jedan od osnovnih motiva posjeta našem kraju je gastronomija, imamo i dva parka prirode Kopački rit i Papuk. Slavonija nudi spoj tradicije i urbanog, moćni Dunav, ali i Savu i Dravu, vinograde, Zlatnu dolinu, Plemićku rutu, Požešku goru, Psunj , Erdut i Bansko Brdo. Tu su biciklističke rute, quadovi, kajak, planinarenje i još mnogo toga “ ispričao je Mislav Matišić. 
 A čvarci su bili najbolji uvod u birane specijalitete kojima je Turistička zajednica Požeško-slavonske županije na Adventu u Zagrebu na Starčevićevom trgu predstavila bogatu eno-gastro ponudu. Ispred četiri adventske kućice za predjelo se uz čvarke, servirala šunka, slanina, sir i kulen. Za glavno jelo posluženi su funky burgeri sa svinjetinom, potom krpice s kupusom i za kraj buncek u sendviču. Uz slavonsku šljivovicu u prohladnom danu grijači nisu bili potrebni, a vrhunska vina i pjenušci stigli su iz Kutjeva, jednog od tri vinogorja Požeško-slavonske županije. 
 „Za gurmanski doživljaj naše županije nismo slučajno odabrali novu lokaciju u okviru Adventa u Zagrebu. Tu je naglasak na ekologiji i ekološkim materijalima, a upravo te principe podržavamo i u Požeško-slavonskoj županiji poznatoj zelenoj destinaciji na čijem je području Park prirode Papuk, hrvatski geopark pod zaštitom UNESCO-a. Pokazali smo kako uspješno spojiti trendove moderne i tradicionalne kuhinje.“ rekla je Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.
 
 „Favorit slavonske hladne plate su čvarci s paprikom koji se proizvode u okolici Požege, a posebno smo poznati po rolanom odojku te porkwichu i steakwichu, pravim iznenađenjima za nepce. Naše kobasice su bez aditiva, od kvalitetnog domaćeg mesa“, kaže Požežanin Nikola Stanišić jedan od vlasnika Funky Fooda. 
 
 Slavonska jela u street food varijanti dobar su način da se urbana publika upozna s raznolikošću i ljepotom kuhinje Požeško-slavonske županije. Njezin poznati brend Okusi Zlatne Slavonije predstavljen je i u novoj eno-gastro brošuri županijske turističke zajednice a prezentacija u Zagrebu organizirana je u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Borna Subota, Tomislav Smoljanović
 Exe produkcija, Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

NOVO RUHO ŠKRLETA

Na stručnom skupu „Novo ruho Škrleta“ u Maloj Ludini na seoskom imanju „Moslavačka priča“ najprije je govorila doc. dr. sc. Zvjezdana Marković . „Škrlet je prva sorta koja je ušla u klonsku selekciju i ima registrirana tri klona a radi se i na marketingu sorte kako bi postala prepoznatljiva u svim područjima Hrvatske “, kazala je među ostalim docentica Marković.
„Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla kod vina“ prezentirala je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) Žaklina Jurišić i pojasnila kako Škrlet može dobiti oznaku izvornosti u Europskoj uniji.
Od ukupno 227 ha vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji, 76 ha je pod sortom Škrlet, a od toga je 68 ha u Moslavini. Vinari Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić su se udružili u Poljoprivrednu organizaciju „Škrlet“.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, prilikom izlaganja teme „Proizvođačke organizacije i učinkovito upravljanje resursima“ istaknuo je, da je Proizvođačka organizacija „Škrlet“ napravila veliki iskorak u dosadašnjoj praksi poslovnog udruživanja poljoprivrednika te putem jedinstvene zajedničke boce omogućila tržištu ujednačenu kvalitetu vina te autohtone sorte.
Na kraju skupa, predsjednik P.O. " Škrlet" Tomislav Trdenić, predstavio je zajednički Škrlet berbe 2019., jedinstvenu kupažu dobivenu od odabranog grožđa s najboljih položaja moslavačkih vinograda. „Škrlet s novim ruhom koje nam je dizajnirao Marin Šubašić, pod zajedničkom robnom markom, plasirat ćemo na tržište u limitiranom izdanju od 5000 boca. Ovakav iskorak je dokaz zajedništva moslavačkih vinara te je projekcija budućnosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva“ – kazao je Trdenić.
Na prezentaciju Trdenića nadovezao se i sommelier Tomo Jakopović koji je vino organoleptički opisao.„Na nosu možete osjetiti dugačko ali nenametljivo sortno prepoznatljivo vino u kojem dominiraju voćne i cvjetne note s blagim herbalnim primjesama. Aromatske komponente, na nepcu su još više istaknutije kroz svježinu i mineralnost. Ovakvo uravnoteženo i strukturirano vino, koje je na tržištu nakon nepunih tri mjeseca po završetku berbe, finalni je proizvod koje se može poslužiti u bilo kojem trenutku za bilo kojim stolom“ – istaknuo je Jakopović.
Sudionici skupa nazočili nakon toga manifestaciji „Večer škrleta i moslavačke kuhinje“ - Wine & food show.
Moslavačku hranu pripremili su ugostitelji sa ovog područja: LU „Fazan“ Voloder – gulaš od divljači, Šru „Štuka“ Osekovo – šarane na rašljama, Bistro Fontana – tradicionalne špek fileke, buncek s dinstanim zeljem i restanim krumpirom, Udruženje obrtnika Garešnica i Vila Velebita – sarmu i domaće kolače, UO Palermo Garešnica – marinirana pileća krilca s krumpirima, „Moslavačka priča“ Velika Ludina – jelen u umaku sa suhim šljivama i lovačkom štrucom od kruha, restoran „Kod bake“ Garešnica – orzo od fileka sa škrletom, Stroganoff od piletine i škrleta te slatke škrlet kocke i škrlet pjenicu te OPG Bistrički – domaće štrudle.
Masterchef Časlav Matijević iz Rijeke pripremio je rižoto s plodovima mora i škrletom čime je potvrdio ovo vino može sljubiti sa širokim spektrom jela.
Mnogobrojne goste je do ranojutarnjih sati zabavljao tamburaški sastav Milenij, trio Večernje škole - Blaž, Denis i Antimon te Neven Paleček – Papageno.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

NOVO RUHO ŠKRLETA 
 
 Na stručnom skupu „Novo ruho Škrleta“ u Maloj Ludini na seoskom imanju „Moslavačka priča“ najprije je govorila doc. dr. sc. Zvjezdana Marković . „Škrlet je prva sorta koja je ušla u klonsku selekciju i ima registrirana tri klona a radi se i na marketingu sorte kako bi postala prepoznatljiva u svim područjima Hrvatske “, kazala je među ostalim docentica Marković.
 „Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla kod vina“ prezentirala je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) Žaklina Jurišić i pojasnila kako Škrlet može dobiti oznaku izvornosti u Europskoj uniji.
 Od ukupno 227 ha vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji, 76 ha je pod sortom Škrlet, a od toga je 68 ha u Moslavini. Vinari Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić su se udružili u Poljoprivrednu organizaciju „Škrlet“.
 Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, prilikom izlaganja teme „Proizvođačke organizacije i učinkovito upravljanje resursima“ istaknuo je, da je Proizvođačka organizacija „Škrlet“ napravila veliki iskorak u dosadašnjoj praksi poslovnog udruživanja poljoprivrednika te putem jedinstvene zajedničke boce omogućila tržištu ujednačenu kvalitetu vina te autohtone sorte.
 Na kraju skupa, predsjednik P.O. " Škrlet" Tomislav Trdenić, predstavio je zajednički Škrlet berbe 2019., jedinstvenu kupažu dobivenu od odabranog grožđa s najboljih položaja moslavačkih vinograda. „Škrlet s novim ruhom koje nam je dizajnirao Marin Šubašić, pod zajedničkom robnom markom, plasirat ćemo na tržište u limitiranom izdanju od 5000 boca. Ovakav iskorak je dokaz zajedništva moslavačkih vinara te je projekcija budućnosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva“ – kazao je Trdenić. 
 Na prezentaciju Trdenića nadovezao se i sommelier Tomo Jakopović koji je vino organoleptički opisao.„Na nosu možete osjetiti dugačko ali nenametljivo sortno prepoznatljivo vino u kojem dominiraju voćne i cvjetne note s blagim herbalnim primjesama. Aromatske komponente, na nepcu su još više istaknutije kroz svježinu i mineralnost. Ovakvo uravnoteženo i strukturirano vino, koje je na tržištu nakon nepunih tri mjeseca po završetku berbe, finalni je proizvod koje se može poslužiti u bilo kojem trenutku za bilo kojim stolom“ – istaknuo je Jakopović.
 Sudionici skupa nazočili nakon toga manifestaciji „Večer škrleta i moslavačke kuhinje“ - Wine & food show.
 Moslavačku hranu pripremili su ugostitelji sa ovog područja: LU „Fazan“ Voloder – gulaš od divljači, Šru „Štuka“ Osekovo – šarane na rašljama, Bistro Fontana – tradicionalne špek fileke, buncek s dinstanim zeljem i restanim krumpirom, Udruženje obrtnika Garešnica i Vila Velebita – sarmu i domaće kolače, UO Palermo Garešnica – marinirana pileća krilca s krumpirima, „Moslavačka priča“ Velika Ludina – jelen u umaku sa suhim šljivama i lovačkom štrucom od kruha, restoran „Kod bake“ Garešnica – orzo od fileka sa škrletom, Stroganoff od piletine i škrleta te slatke škrlet kocke i škrlet pjenicu te OPG Bistrički – domaće štrudle. 
 Masterchef Časlav Matijević iz Rijeke pripremio je rižoto s plodovima mora i škrletom čime je potvrdio ovo vino može sljubiti sa širokim spektrom jela.
 Mnogobrojne goste je do ranojutarnjih sati zabavljao tamburaški sastav Milenij, trio Večernje škole - Blaž, Denis i Antimon te Neven Paleček – Papageno.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Polettijevi u Zagrebu
Otac i sin, Peter i Matteo Poletti došli su u Zagreb u History club u Tkalčićevoj ulici na 16. "Vinski razgovor s novinarom Tomislavom Stiplošekom". Predstavili su svoju vinariju koja je u istarskom selu Markovac, nedaleko od Višnjana. Njihova vinska priča traje već šest generacija. Godine 1842. nonno Piero Bernobich je za 113 fiorina, kupio komad zemlje, na njemu sagradio kuću i osnovao obitelj. Zemlja i njezini plodovi,vinova loza i maslina, postali su im jedino bogatstvo i strast. Ljubav prema njima bila je jača od neizvjesnosti koju je život sa sobom nosio. Kada je Peter-Piero Poletti, kao šesta generacija, kasnih devedesetih godina preuzeo imanje, proširio je nasade vinograda te povećao kapacitet podruma. Danas su vina Poletti rezultat tradicije, najmodernije tehnologije i enološkog znanja. Obitelj Poletti ima sedam hektara vinograda. Kapacitet podruma je 50 tisuća litara a sada se godišnje proizvodi 30 tisuća. Matteo ide očevim stopama.Nakon završetka ekonomskog fakulteta, aktivan je u podrumu i kaže: "Moje je trenutno da učim i da upijam što više znanja a to najbolje mogu tijekom stvaranja vina." Naravno, otac Peter Pierro Poletti mu je za to najbolji učitelj i mentor.
Kušalo se Chardonnay, Malvaziju, Rossellu (muškat ruža), Teran i Cabernet Sauvignon Poletti.
To su privlačna i elegantna vina, izražene sortnosti sa neprenaglašenim alkoholom. Naravno, kao i kod svih Istriana najveći dio podruma posvećen je Malvaziji istarskoj i Teranu, međutim najbolje njihovo vino, prema reakcijama posjetitelja među kojima su bili i vinski znalci Željko Suhadolnik i Vito Andrić bio je Cabernet Sauvignon.
Kušanje vina Poletti pratili su zalogaji iz 'radionica' tvrtke Buretić Bregi i sirane Špin.
Poduzeće Buretić Bregi sa više od 100 godina obiteljske tradicije je na obroncima planine Učka . Svi njihovi proizvodi su proizvedeni i prerađeni isključivo u vlastitom pogonu. Recepture proizvoda su usavršene vlastitim začinskim mješavinama kako bi zadržale iskonsku kvalitetu i prepoznatljive nostalgične okuse. Sudionici "Vinskih razgovora" bili su ponuđeni kuhanim pršutom, zarebrnikom (žlomprt, ombolo) i suhim istarskim kobasicama.
Sirevi Špin proizvode se isključivo od svježeg mlijeka. Mlijeku se ne oduzimju masnoće i ne koriste se aditivi. Sirana se nalazi u kompleksu Stancije Špin u blizini Tara koji se ponosi tisućljetnom tradicijom uzgoja ovaca.
Novi koncept "Vinskih razgovora" donosi nove programe pa su organizatori tako vinski svijet ovog puta spojili sa svijetom književnosti i svijetom glazbe.
Marina Kuleš i Nataša Debeljak autorice su romana "Želja" koji su izdale ove godine pod pseudonimom Mana Pass. Zanimljivost je što su ga napisale tako da je svaka pisala jedan odlomak, a to je tek prvi od pet, koliko će ih imati serijal nazvan "Život". Svaki nastavak na zanimljiv način prikazuje neki od problema u Hrvatskoj ali i ljepote hrvatske tradicije. Glavna junakinja romana "Želja" se, kao i veliki broj mladih ljudi u Hrvatskoj, nosi s problemima zaposlenja i rada na programu stručnog osposobljavanja.
"Svaki od pet planiranih romana bavit će se tematikom nekog od izazova s kojima se danas nose mladi u Hrvatskoj, ali svaka naša junakinja živjet će u drugom dijelu Hrvatske pa ćemo tako u svakom prezentirati običaje, gastronomiju i prirodne ljepote tog dijela Hrvatske" - ističu autorice.
Tomislav Goluban, blues glazbenik, pjevač, skladatelj i svirač usne harmonike pričao je o bluesu i svojoj karijeri te odsvirao nekoliko skladbi koje su pokazale zašto je on višestruki dobitnik Porina i drugih značajnih nagrada a njegove izvedbe su nerjetko i na top-ljestvicama Amerike i Australije.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Silvija Munda

Polettijevi u Zagrebu
 Otac i sin, Peter i Matteo Poletti došli su u Zagreb u History club u Tkalčićevoj ulici na 16. "Vinski razgovor s novinarom Tomislavom Stiplošekom". Predstavili su svoju vinariju koja je u istarskom selu Markovac, nedaleko od Višnjana. Njihova vinska priča traje već šest generacija. Godine 1842. nonno Piero Bernobich je za 113 fiorina, kupio komad zemlje, na njemu sagradio kuću i osnovao obitelj. Zemlja i njezini plodovi,vinova loza i maslina, postali su im jedino bogatstvo i strast. Ljubav prema njima bila je jača od neizvjesnosti koju je život sa sobom nosio. Kada je Peter-Piero Poletti, kao šesta generacija, kasnih devedesetih godina preuzeo imanje, proširio je nasade vinograda te povećao kapacitet podruma. Danas su vina Poletti rezultat tradicije, najmodernije tehnologije i enološkog znanja. Obitelj Poletti ima sedam hektara vinograda. Kapacitet podruma je 50 tisuća litara a sada se godišnje proizvodi 30 tisuća. Matteo ide očevim stopama.Nakon završetka ekonomskog fakulteta, aktivan je u podrumu i kaže: "Moje je trenutno da učim i da upijam što više znanja a to najbolje mogu tijekom stvaranja vina." Naravno, otac Peter Pierro Poletti mu je za to najbolji učitelj i mentor.
 Kušalo se Chardonnay, Malvaziju, Rossellu (muškat ruža), Teran i Cabernet Sauvignon Poletti. 
 To su privlačna i elegantna vina, izražene sortnosti sa neprenaglašenim alkoholom. Naravno, kao i kod svih Istriana najveći dio podruma posvećen je Malvaziji istarskoj i Teranu, međutim najbolje njihovo vino, prema reakcijama posjetitelja među kojima su bili i vinski znalci Željko Suhadolnik i Vito Andrić bio je Cabernet Sauvignon. 
 Kušanje vina Poletti pratili su zalogaji iz 'radionica' tvrtke Buretić Bregi i sirane Špin.
 Poduzeće Buretić Bregi sa više od 100 godina obiteljske tradicije je na obroncima planine Učka . Svi njihovi proizvodi su proizvedeni i prerađeni isključivo u vlastitom pogonu. Recepture proizvoda su usavršene vlastitim začinskim mješavinama kako bi zadržale iskonsku kvalitetu i prepoznatljive nostalgične okuse. Sudionici "Vinskih razgovora" bili su ponuđeni kuhanim pršutom, zarebrnikom (žlomprt, ombolo) i suhim istarskim kobasicama.
 Sirevi Špin proizvode se isključivo od svježeg mlijeka. Mlijeku se ne oduzimju masnoće i ne koriste se aditivi. Sirana se nalazi u kompleksu Stancije Špin u blizini Tara koji se ponosi tisućljetnom tradicijom uzgoja ovaca. 
 Novi koncept "Vinskih razgovora" donosi nove programe pa su organizatori tako vinski svijet ovog puta spojili sa svijetom književnosti i svijetom glazbe.
 Marina Kuleš i Nataša Debeljak autorice su romana "Želja" koji su izdale ove godine pod pseudonimom Mana Pass. Zanimljivost je što su ga napisale tako da je svaka pisala jedan odlomak, a to je tek prvi od pet, koliko će ih imati serijal nazvan "Život". Svaki nastavak na zanimljiv način prikazuje neki od problema u Hrvatskoj ali i ljepote hrvatske tradicije. Glavna junakinja romana "Želja" se, kao i veliki broj mladih ljudi u Hrvatskoj, nosi s problemima zaposlenja i rada na programu stručnog osposobljavanja. 
 "Svaki od pet planiranih romana bavit će se tematikom nekog od izazova s kojima se danas nose mladi u Hrvatskoj, ali svaka naša junakinja živjet će u drugom dijelu Hrvatske pa ćemo tako u svakom prezentirati običaje, gastronomiju i prirodne ljepote tog dijela Hrvatske" - ističu autorice.
 Tomislav Goluban, blues glazbenik, pjevač, skladatelj i svirač usne harmonike pričao je o bluesu i svojoj karijeri te odsvirao nekoliko skladbi koje su pokazale zašto je on višestruki dobitnik Porina i drugih značajnih nagrada a njegove izvedbe su nerjetko i na top-ljestvicama Amerike i Australije. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Silvija Munda

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Vinski razgovori uz vina Pilato
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Pilato nalazi se u selu Lašići kod Vižinade na zapadnoj obali istarskog poluotoka. Vinogradarstvom i vinarstvom bave se već tri generacije. Godine 1934. Ivan Pilato (pradjed) sadi mali vinograd i to je početak ove vinske priče. U 90-ima Eliđo Pilato ulaže u strojeve i tehnologiju i širi nasade. Danas obiteljsko gospodarstvo Pilato ima 14 ha vlastitih i 4 ha vinograda u kooperaciji, osam sorata i 12 etiketa, sve pod zaštitom kontroliranog podrijetla, a o vinariji i vinima, uz oca Eliđa, brinu sestra i brat, Karin i Sanjin Pilato, dok je njihova sestra Sanja zadužena za turizam. U SAD, Kanadu i Belgiju izvoze 15% od 80 tisuća boca ukupne proizvodnje. Planiraju povećati nasade i izgraditi novi vinski podrum.
Na Vinskim razgovorima s novinarom Tomislavom Stiplošekom u zagrebačkom klubu History, Eliđo i Sanjin Pilato predstavili su: pjenušac Principe, Pinot bijeli, Malvaziju, Malvaziju sur lie, Merlot, Teran i predikatni Muškat žuti prosušenih bobica koji još nije na tržištu.
Malvazija 2018. osvojila je srebro na najvažnijem ocjenjivanju vina na svijetu na Decanteru a Malvazija sur lie 2015. zlato na londonskom IWC-u.
Pjenušca Principe nema u trgovinama i koristi se isključivo za potrebe vinskog turizma. Obitelj Pilato ima kušaonicu i vilu za turiste i 30% vina proda na kućnom pragu.
Na razgovorima u klubu History uz vina kušalo se kuhani pršut, zarebrnik (žlomprt, ombolo) i suhe istarske kobasice s tartufima tvrtke Buretić Bregi.
Poduzeće Buretić Bregi je sa obronaka planine Učke i ima više od 100 godina obiteljske proizvođačke tradicije. Proizvode originalne autohtone proizvode po tradicionalnim recepturama i kreiraju nove autorske proizvode. Sve je proizvedeno u vlastitom pogonu po tradicionalnim recepturama s vlastitim začinskim mješavinama.
Sirevi Špin Agrolagune proizvode se isključivo od svježeg mlijeka kojem se ne oduzima masnoća. Sirana je u sklopu Stancije Špin u blizini Tara koja ima tisućljetnu tradiciju uzgoja ovaca.
Špin sirevi Agrolagune na Global cheese awards u Engleskoj osvojili su dvije medalje i jednu oznaku Highly commended. Brončanu medalju su dobili Grana Istriano i sir s tartufima, dok je miješani sir u orahovom lišću dobio oznaku Highly commended. Na World cheese awards u Bergamu u Italiji mješani sir u orahovom lišću dobio je super zlato te je ušao u kategoriju najboljih sireva na svijetu – Major Winners. Gran Istriano osvojio je zlato, Istarski mladi sir srebro, a brončanu medalju dobili su ovčji ,kravlji i miješani sir.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Silvija Munda

Vinski razgovori uz vina Pilato 
 Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Pilato nalazi se u selu Lašići kod Vižinade na zapadnoj obali istarskog poluotoka. Vinogradarstvom i vinarstvom bave se već tri generacije. Godine 1934. Ivan Pilato (pradjed) sadi mali vinograd i to je početak ove vinske priče. U 90-ima Eliđo Pilato ulaže u strojeve i tehnologiju i širi nasade. Danas obiteljsko gospodarstvo Pilato ima 14 ha vlastitih i 4 ha vinograda u kooperaciji, osam sorata i 12 etiketa, sve pod zaštitom kontroliranog podrijetla, a o vinariji i vinima, uz oca Eliđa, brinu sestra i brat, Karin i Sanjin Pilato, dok je njihova sestra Sanja zadužena za turizam. U SAD, Kanadu i Belgiju izvoze 15% od 80 tisuća boca ukupne proizvodnje. Planiraju povećati nasade i izgraditi novi vinski podrum.
 Na Vinskim razgovorima s novinarom Tomislavom Stiplošekom u zagrebačkom klubu History, Eliđo i Sanjin Pilato predstavili su: pjenušac Principe, Pinot bijeli, Malvaziju, Malvaziju sur lie, Merlot, Teran i predikatni Muškat žuti prosušenih bobica koji još nije na tržištu.
 Malvazija 2018. osvojila je srebro na najvažnijem ocjenjivanju vina na svijetu na Decanteru a Malvazija sur lie 2015. zlato na londonskom IWC-u. 
 Pjenušca Principe nema u trgovinama i koristi se isključivo za potrebe vinskog turizma. Obitelj Pilato ima kušaonicu i vilu za turiste i 30% vina proda na kućnom pragu.
 Na razgovorima u klubu History uz vina kušalo se kuhani pršut, zarebrnik (žlomprt, ombolo) i suhe istarske kobasice s tartufima tvrtke Buretić Bregi. 
 Poduzeće Buretić Bregi je sa obronaka planine Učke i ima više od 100 godina obiteljske proizvođačke tradicije. Proizvode originalne autohtone proizvode po tradicionalnim recepturama i kreiraju nove autorske proizvode. Sve je proizvedeno u vlastitom pogonu po tradicionalnim recepturama s vlastitim začinskim mješavinama. 
 Sirevi Špin Agrolagune proizvode se isključivo od svježeg mlijeka kojem se ne oduzima masnoća. Sirana je u sklopu Stancije Špin u blizini Tara koja ima tisućljetnu tradiciju uzgoja ovaca.
 Špin sirevi Agrolagune na Global cheese awards u Engleskoj osvojili su dvije medalje i jednu oznaku Highly commended. Brončanu medalju su dobili Grana Istriano i sir s tartufima, dok je miješani sir u orahovom lišću dobio oznaku Highly commended. Na World cheese awards u Bergamu u Italiji mješani sir u orahovom lišću dobio je super zlato te je ušao u kategoriju najboljih sireva na svijetu – Major Winners. Gran Istriano osvojio je zlato, Istarski mladi sir srebro, a brončanu medalju dobili su ovčji ,kravlji i miješani sir. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Silvija Munda

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Nova vinarija BELL'IAKOV

Na "Vinskoj srijedi nakon posla" (Wine Wednesday AfterWork) koju u zagrebačkom baru Roots organizira tvrtka "Zlatne riječi" Marije Vukelić, predstavljena su mlada vina , mlade vinarije BELL'IAKOV s Hvara. Vinarija Bell'Iakov dobila je ime po nadimku obitelji Marija Carića jer u mjestu Svirče, većina stanovnika ima prezime Plenković ili Carić pa svi imaju i neki dodatak prezimenu.

Većina hvarskih vinarija ima dugu obiteljsku tradiciju a vinarija Bell'Iakov postoji tek drugu godinu. I vinogradi kao i vinarija Bell'Iakov su mladi pa najstariji nasadi imaju 9 godina, a većina vinograda tek dolazi na rod. Smješteni su na južnim padinama Hvara oko Ivana Dolca a manji dio u starogradskom polju koje je upisano na UNESCO-v popis svjetske baštine. Osim sorti i vina koje danas nude - bogdanuša, prč, plavac mali - iz vinarije najavljuju u skoroj budućnosti i hvarske Pošipe i Vugave.
Na vinskoj srijedi u Rootsu predstavljene su najvažnije sorte Hvara - plavac mali, prč i bogdanuša, uz nezaobilazni ružičasti opol! Svoja je vina predstavio mladi vlasnik vinarije mag.ing.agr. Marijo Carić.

Kušanje je počelo s bogdanušom 2019. izvornom sortom otoka Hvara. Vino je blago povišene kiseline, niskog alkohola (11,5%) i sortne arome. Sljubljeni zalogaj bio je mladi kravlji sir Veronika i komadići suhe marelice.
BOGDANUŠA (bogdanjuša) je autohtona sorta otoka Hvara, od davnih dana pa do danas uzgaja se na području Agera. Cijenjena je bijela sorta koja redovito daje kvalitetno vino. Koristi se za proizvodnju sortnoga vina, ali daje i odlične kombinacije s drugim autohtonim bijelim sortama. Ime joj znači Bogom dana što se povezuje s tradicionalnim pijenjem vina za vrijeme crkvenih blagdana.
Drugo vino bilo je prč 2019. (parč) nižih kiselina i intenzivne zanimljive (muškatne) arome. O specifičnosti arome govori i jedno od mogućih objašnjenja za naziv sorte. Prč je mužjak koze koji u sezoni parenja ima izrazito intenzivan miris. Tako je i s vinom prčem koje se kušalo uz zalogaj mladog kozjeg sira.
Treće vino bilo je opol 2019. s položaja Ivan Dolac još jedno nekonvencionalno vino koje prkosi uvriježenoj praksi. „Našoj su vinariji vinski znalci zamjerili što od plavca malog sa znamenitog lokaliteta Ivan Dolac radimo rosé, a ne moćan i odležani „crnjak“ i pitali se gdje nam je računica da od takve izvrsne sirovine radimo rosé. Ali, nakon sjajnih dojmova u prvoj godini berbe 2018. i ove smo godine nastavili s našim opolom Ivan Dolac.“rekao je Marijo Carić. Uz Opol 2019. koji se odlikuje aromatikom, voćnošću, nježnom svježinom i veselom privlačnošću poslužen je drniški pršut.
Za kraj kušalo se ponos Hvara Plavac mali - Ivan Dolac 2018. 14,1% alk., nefiltrirano vino, njegovano u inox spremnicima i hvarski kolač od rogača, koji je pripremila Marijeva supruga Viktorija.
Plavac mali, gospodarski je najvažnija sorta vinove loze u Dalmaciji, s dugom poviješću. Uzgaja se od krajnjeg juga Dalmacije, ponajviše na Pelješcu i južno-dalmatinskim otocima (Hvar, Brač, Korčula i Vis), ali ga se može pronaći u vinogradima sjeverno uz obalu sve do Zadra. Kao stara i raširena sorta dobio je više imena (sinonima) pa ga na različitim mjestima nazivaju različitim imenima kao npr. crljenak mali, pagadebit crni, kaštelanac i sl. Ipak, osnovno, najčešće i službeno ime sorte je “plavac mali crni“. Plavac mali vrlo je stara sorta, nastala na prostoru južne Dalmacije, prije više od 250 god, spontanim križanjem dvije još starije sorte, šoltanskog dobričića i srednjevjekovnog tribidiraga (sin. pribidrag, crljenak kaštelanski, primitiv, zinfandel, kratošija).
Impresivna povijest vinogradarstva na Hvaru počela je i prije dolaska drevnih grčkih doseljenika koji su tu zasadili svoje loze 384. godine prije Krista.
Hvarsko se vinogradarstvo po sastavu tla, položaju i sortama može podijeliti na tri različita dijela: na južne padine, terase na rubovima Starogradskog polja i Starogradsko polje. Vinogradi su ondje bili i u grčko i rimsko doba što se zna po pravokutnoj antičkoj parcelizaciji polja koja je tu uglavnom i danas prisutna i u kojima se i danas uzgaja vinova loza. Danas tu prevladavaju izvorne bijele sorte: bogdanuša, parč, maraština, trbljan i druge.

Potpuno različite, mnogo surovije i slikovitije su vinogradarske površine na južnoj strani otoka. Do njih se stiže iz polja jedino uskim tunelom probijenim pokraj vinograda u mjestu Pitve. Da bi se potpuno doživio ovaj vinogradarski kraj, treba ga pogledati s mora, jer se krševitom kosinom vinogradi strmoglavo obrušavaju prema moru. Uz ove surove položaje su vinogradi na području zvanom Hvarske plaže, a cijeli položaj oplemenjuju slikovita mjesta Ivan Dolac i Sveta Nedjelja.

Pripremio: Tomislav Radić
snimke: Julio Frangen

Nova vinarija BELL'IAKOV 
 
 Na "Vinskoj srijedi nakon posla" (Wine Wednesday AfterWork) koju u zagrebačkom baru Roots organizira tvrtka "Zlatne riječi" Marije Vukelić, predstavljena su mlada vina , mlade vinarije BELL'IAKOV s Hvara. Vinarija Bell'Iakov dobila je ime po nadimku obitelji Marija Carića jer u mjestu Svirče, većina stanovnika ima prezime Plenković ili Carić pa svi imaju i neki dodatak prezimenu. 
 
 Većina hvarskih vinarija ima dugu obiteljsku tradiciju a vinarija Bell'Iakov postoji tek drugu godinu. I vinogradi kao i vinarija Bell'Iakov su mladi pa najstariji nasadi imaju 9 godina, a većina vinograda tek dolazi na rod. Smješteni su na južnim padinama Hvara oko Ivana Dolca a manji dio u starogradskom polju koje je upisano na UNESCO-v popis svjetske baštine. Osim sorti i vina koje danas nude - bogdanuša, prč, plavac mali - iz vinarije najavljuju u skoroj budućnosti i hvarske Pošipe i Vugave. 
 Na vinskoj srijedi u Rootsu predstavljene su najvažnije sorte Hvara - plavac mali, prč i bogdanuša, uz nezaobilazni ružičasti opol! Svoja je vina predstavio mladi vlasnik vinarije mag.ing.agr. Marijo Carić.
 
 Kušanje je počelo s bogdanušom 2019. izvornom sortom otoka Hvara. Vino je blago povišene kiseline, niskog alkohola (11,5%) i sortne arome. Sljubljeni zalogaj bio je mladi kravlji sir Veronika i komadići suhe marelice. 
 BOGDANUŠA (bogdanjuša) je autohtona sorta otoka Hvara, od davnih dana pa do danas uzgaja se na području Agera. Cijenjena je bijela sorta koja redovito daje kvalitetno vino. Koristi se za proizvodnju sortnoga vina, ali daje i odlične kombinacije s drugim autohtonim bijelim sortama. Ime joj znači Bogom dana što se povezuje s tradicionalnim pijenjem vina za vrijeme crkvenih blagdana. 
 Drugo vino bilo je prč 2019. (parč) nižih kiselina i intenzivne zanimljive (muškatne) arome. O specifičnosti arome govori i jedno od mogućih objašnjenja za naziv sorte. Prč je mužjak koze koji u sezoni parenja ima izrazito intenzivan miris. Tako je i s vinom prčem koje se kušalo uz zalogaj mladog kozjeg sira. 
 Treće vino bilo je opol 2019. s položaja Ivan Dolac još jedno nekonvencionalno vino koje prkosi uvriježenoj praksi. „Našoj su vinariji vinski znalci zamjerili što od plavca malog sa znamenitog lokaliteta Ivan Dolac radimo rosé, a ne moćan i odležani „crnjak“ i pitali se gdje nam je računica da od takve izvrsne sirovine radimo rosé. Ali, nakon sjajnih dojmova u prvoj godini berbe 2018. i ove smo godine nastavili s našim opolom Ivan Dolac.“rekao je Marijo Carić. Uz Opol 2019. koji se odlikuje aromatikom, voćnošću, nježnom svježinom i veselom privlačnošću poslužen je drniški pršut. 
 Za kraj kušalo se ponos Hvara Plavac mali - Ivan Dolac 2018. 14,1% alk., nefiltrirano vino, njegovano u inox spremnicima i hvarski kolač od rogača, koji je pripremila Marijeva supruga Viktorija.
 Plavac mali, gospodarski je najvažnija sorta vinove loze u Dalmaciji, s dugom poviješću. Uzgaja se od krajnjeg juga Dalmacije, ponajviše na Pelješcu i južno-dalmatinskim otocima (Hvar, Brač, Korčula i Vis), ali ga se može pronaći u vinogradima sjeverno uz obalu sve do Zadra. Kao stara i raširena sorta dobio je više imena (sinonima) pa ga na različitim mjestima nazivaju različitim imenima kao npr. crljenak mali, pagadebit crni, kaštelanac i sl. Ipak, osnovno, najčešće i službeno ime sorte je “plavac mali crni“. Plavac mali vrlo je stara sorta, nastala na prostoru južne Dalmacije, prije više od 250 god, spontanim križanjem dvije još starije sorte, šoltanskog dobričića i srednjevjekovnog tribidiraga (sin. pribidrag, crljenak kaštelanski, primitiv, zinfandel, kratošija).
 Impresivna povijest vinogradarstva na Hvaru počela je i prije dolaska drevnih grčkih doseljenika koji su tu zasadili svoje loze 384. godine prije Krista. 
 Hvarsko se vinogradarstvo po sastavu tla, položaju i sortama može podijeliti na tri različita dijela: na južne padine, terase na rubovima Starogradskog polja i Starogradsko polje. Vinogradi su ondje bili i u grčko i rimsko doba što se zna po pravokutnoj antičkoj parcelizaciji polja koja je tu uglavnom i danas prisutna i u kojima se i danas uzgaja vinova loza. Danas tu prevladavaju izvorne bijele sorte: bogdanuša, parč, maraština, trbljan i druge. 
 
 Potpuno različite, mnogo surovije i slikovitije su vinogradarske površine na južnoj strani otoka. Do njih se stiže iz polja jedino uskim tunelom probijenim pokraj vinograda u mjestu Pitve. Da bi se potpuno doživio ovaj vinogradarski kraj, treba ga pogledati s mora, jer se krševitom kosinom vinogradi strmoglavo obrušavaju prema moru. Uz ove surove položaje su vinogradi na području zvanom Hvarske plaže, a cijeli položaj oplemenjuju slikovita mjesta Ivan Dolac i Sveta Nedjelja. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 snimke: Julio Frangen

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Gourmingle na zagrebačkom Adventu

Slatkom radionicom održanom u Samsung Holiday House-u, gdje je slastičarka Tea Mamut pokazala kako pripremiti Galetini kolačiće, otvoreno je Fuliranje Gourmingle na jednom od brojnih odredišta zagrebačkog Adventa, na Strossmayerovom trgu koji do 1. siječnja 2020. postaje čarobna, živopisna pozornica, na kojoj se mogu kušati fini zalogaji, popiti neki od kreativnih napitaka, plesati, “zarundati” s frendovima i fotnuti svoj najljepši osmijeh u Photo Boothiqueu ili na jednom od photo pointova (Jamnica, Radio 101, Pun kufer…). Prijatelje Fuliranja očekuje više do 100 jela, 16 glazbenih nastupa "u živo" i više od 35 DJ kreacija. U glazbenom programu nastupa i Jimmy Brown, bubnjar iz pop-reggae sastava UB40 te njihov vokalist Gilly G uz potporu Danny Kane-a iz Birminghama . Vrući ritmovi Cubisma obojit će Latino Badnjak na Strossovom trgu a nastupa i grupa Kuzma i Shaka Zulu. Svake nedjelje organizira se za mališane Family day na kojem nastupaju dječji zborovi.
Tridesetak ugostiteljskih kućica u kojima kormila drže poznati Chefovi i food entuzijasti, kao i pet kreativnih barova mjesto su raskošnh mirisa i okuse. Zaljubljenike u morsku "spizu" mirisi će odvući do kućica Fermaj Tovara, B.A.B Piantina, Vodnjanke, konobe Opat i Black Peppera. Istarsko-dalmatinski okusi - ombolo, težačka juha od sipe i boba, truffioli i hobe po noninom. Bračka Biomania po prvi put dolazi na adventiranje s organskim street foodom i aromatičnim Bollitom. Market by T&T, svoju je poznatu sarmicu udomio je u tacosu, na Black hot dog s kroketom od krvavice ponosan je Marko Palfi iz The Garden Bar&Kitchen. Mario Mihelj iz El Tora ostaje vjeran latinoameričkim sočnostima a i u Fat Cat kutku mogu se pronaći razni zalogajčići.
Ovogodišnje Fuliranje raj je za ljubitelje kobasica: Christmas Fetish stiže s griješno ukusnim Santa kobasicama, Wurst Bar donosi germansku ponudu a Berlin ističe svog favorita kobasicu okupanu u raguu. Institut za kobasice by Mate Janković u svom “laboratoriju” osmišljava twistane kobasice, a s njima ove godine koketira i Rougemarin. Komadići kobasica skrivaju se čak i u Wurst Poke Bowlu, kojeg brižno spravlja Pokerai by Chili, a Lumperaj se diči slavonskim kobasičastim okusima. Osim već nadaleko i naširoko finih Submarine burgera, burger krvavicu predstavlja Mason Burgers&Staff, dok Čiketina donosi razne varijacije piletine.
Azijske delicije stižu u raznim varijacijama: SOI by Vid Nikolić predstavlja duh Sečuana - Dan Dan noodles, japanske kuglice s hobotnicom, Takoyaki, dolaze u režiji restorana Hanami, dok Munchy prži slano slatke egzotične wrapove. Azijskoj hrani nude se i TABASCO® i Kikkoman umaci
Premijeru na Fuliranju ima i svjetski poznati atlas hrane TasteAtlas, koji u svom carstvu, Pastel de TasteAtlas nudi slano slatke kombinacije: Chilli con carne i Ice Cream u vrućem brioshu a i Bagua pripema razna gastro izaneđenja.
Mogu se kušati i razna pića : Gin3 Spirits, Gingle Bells, Coca-Cola, Rakijarnica sa 40 vrsta rakija i popularnom "desetkom za ekipu", Molecular bar by Mangosta s molekularnim toplim dimnim koktelima, A most unusual BAZAAR by Botanica s ginovima i koktelima te Jeruzalem Ormož s odabranim vinima. Fuliranje Gourmingle dobilo i svoje festivalsko pivo Fuliranje Lager, dostupno jedino na Strossovom trgu. Njegovu posebnu aromu priprema The Garden Brewery, najbolja EU pivovara, po izboru Beer52 kluba, najvećeg pivskog kluba na svijetu.
Mini i maksi fritule, kolači, churrosi, šnenoklice, palačinke ispod peke, tartovi, mini kuglofi i germ knedle samo su neke od neodoljivosti, koje priprema Le Kolač, Nonina tajna i Chiquita Churrosita, a Sljeme sniježi sa svojim germ knedlama.
Sve gourmingle trenutke zabilježite u Photo Boothique-u, a četveronožni dlakavci mogu se dovesti u Capa pet bistro.

Gourmingle na zagrebačkom Adventu
 
 Slatkom radionicom održanom u Samsung Holiday House-u, gdje je slastičarka Tea Mamut pokazala kako pripremiti Galetini kolačiće, otvoreno je Fuliranje Gourmingle na jednom od brojnih odredišta zagrebačkog Adventa, na Strossmayerovom trgu koji do 1. siječnja 2020. postaje čarobna, živopisna pozornica, na kojoj se mogu kušati fini zalogaji, popiti neki od kreativnih napitaka, plesati, “zarundati” s frendovima i fotnuti svoj najljepši osmijeh u Photo Boothiqueu ili na jednom od photo pointova (Jamnica, Radio 101, Pun kufer…). Prijatelje Fuliranja očekuje više do 100 jela, 16 glazbenih nastupa "u živo" i više od 35 DJ kreacija. U glazbenom programu nastupa i Jimmy Brown, bubnjar iz pop-reggae sastava UB40 te njihov vokalist Gilly G uz potporu Danny Kane-a iz Birminghama . Vrući ritmovi Cubisma obojit će Latino Badnjak na Strossovom trgu a nastupa i grupa Kuzma i Shaka Zulu. Svake nedjelje organizira se za mališane Family day na kojem nastupaju dječji zborovi.
 Tridesetak ugostiteljskih kućica u kojima kormila drže poznati Chefovi i food entuzijasti, kao i pet kreativnih barova mjesto su raskošnh mirisa i okuse. Zaljubljenike u morsku "spizu" mirisi će odvući do kućica Fermaj Tovara, B.A.B Piantina, Vodnjanke, konobe Opat i Black Peppera. Istarsko-dalmatinski okusi - ombolo, težačka juha od sipe i boba, truffioli i hobe po noninom. Bračka Biomania po prvi put dolazi na adventiranje s organskim street foodom i aromatičnim Bollitom. Market by T&T, svoju je poznatu sarmicu udomio je u tacosu, na Black hot dog s kroketom od krvavice ponosan je Marko Palfi iz The Garden Bar&Kitchen. Mario Mihelj iz El Tora ostaje vjeran latinoameričkim sočnostima a i u Fat Cat kutku mogu se pronaći razni zalogajčići.
 Ovogodišnje Fuliranje raj je za ljubitelje kobasica: Christmas Fetish stiže s griješno ukusnim Santa kobasicama, Wurst Bar donosi germansku ponudu a Berlin ističe svog favorita kobasicu okupanu u raguu. Institut za kobasice by Mate Janković u svom “laboratoriju” osmišljava twistane kobasice, a s njima ove godine koketira i Rougemarin. Komadići kobasica skrivaju se čak i u Wurst Poke Bowlu, kojeg brižno spravlja Pokerai by Chili, a Lumperaj se diči slavonskim kobasičastim okusima. Osim već nadaleko i naširoko finih Submarine burgera, burger krvavicu predstavlja Mason Burgers&Staff, dok Čiketina donosi razne varijacije piletine.
 Azijske delicije stižu u raznim varijacijama: SOI by Vid Nikolić predstavlja duh Sečuana - Dan Dan noodles, japanske kuglice s hobotnicom, Takoyaki, dolaze u režiji restorana Hanami, dok Munchy prži slano slatke egzotične wrapove. Azijskoj hrani nude se i TABASCO® i Kikkoman umaci
 Premijeru na Fuliranju ima i svjetski poznati atlas hrane TasteAtlas, koji u svom carstvu, Pastel de TasteAtlas nudi slano slatke kombinacije: Chilli con carne i Ice Cream u vrućem brioshu a i Bagua pripema razna gastro izaneđenja. 
 Mogu se kušati i razna pića : Gin3 Spirits, Gingle Bells, Coca-Cola, Rakijarnica sa 40 vrsta rakija i popularnom "desetkom za ekipu", Molecular bar by Mangosta s molekularnim toplim dimnim koktelima, A most unusual BAZAAR by Botanica s ginovima i koktelima te Jeruzalem Ormož s odabranim vinima. Fuliranje Gourmingle dobilo i svoje festivalsko pivo Fuliranje Lager, dostupno jedino na Strossovom trgu. Njegovu posebnu aromu priprema The Garden Brewery, najbolja EU pivovara, po izboru Beer52 kluba, najvećeg pivskog kluba na svijetu.
 Mini i maksi fritule, kolači, churrosi, šnenoklice, palačinke ispod peke, tartovi, mini kuglofi i germ knedle samo su neke od neodoljivosti, koje priprema Le Kolač, Nonina tajna i Chiquita Churrosita, a Sljeme sniježi sa svojim germ knedlama.
 Sve gourmingle trenutke zabilježite u Photo Boothique-u, a četveronožni dlakavci mogu se dovesti u Capa pet bistro.

Tomislav Radić
prije 2 mjeseca

Variva s Dolca i vino uz žlicu

U restoranu ReUnion u zagrebačkom hotelu Canopy by Hilton, održano je peto izdanje eno-gastro projekta ‘Vino uz žlicu’. Koncept ‘Variva s Dolca’ osmislio je glavni chef r...

Pročitaj cijelu bilješku

Tomislav Radić
prije 3 mjeseca

Marijan Ivičević-Bakulić
prije 2 mjeseca

pršuti su nam zaista vrhunski pršuti su nam zaista vrhunski

Korisnik

Autor