Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 26.06.2022. 13:30

Znate li što sve med liječi?

Nekadašnji poljoprivrednici kao i današnji u potpunosti vjeruju u ljekovitu moć meda kod širokog spektra raznih stanja organizma, bolesti i povreda.

Foto: Depositphotos/26101981
  • 7.865
  • 383
  • 0

Med je hrana i lijek skoro za sve, prema općem vjerovanju. Malo je namirnica u čije su iscjeliteljske moći nekadašnji poljoprivrednici toliko vjerovali. Preporučivali su ga za zdrave i bolesne, mlade i starije, za stjecanje imuniteta i jačanje. Rane i povrede preci su liječili oblogom od meda, a i suvremena medicina poznaje njegovo antiseptičko djelovanje.

Vitalni i dugovječni ljudi dobrih živaca

Može očistiti i zagnojenu ranu, a smatra se narodnim lijekom protiv čireva, gastritisa i čira na želucu. Djeluje kao diuretik i laksativ, krijepi zdravlje, produžava život i održava snagu duha i tijela. Seljaci na Balkanu vjerovali su da je med pčelinji dar ljudima, a pčele su smatrali "čistim dušama", najnevinijim bićima koja postoje, tako da je sve od njih ljekovito: pelud, matična mliječ, vosak, čak se i pčelinji otrov koristio kao lijek.

Stare rane i ožiljke koji "sijevaju" na promjenu vremena nekadašnji pčelari liječili su tako što su na bolno mjesto stavljali pčele da ubodu bolesnika i ta metoda je, prema izjavama onih koji su ga koristili, djelovala najmanje godinu dana, a onda bi se postupak ponovio. Pčelari su inače poznati kao vitalni i dugovječni ljudi dobrih živaca, a narod je smatrao da su ove osobine stekli redovnim korištenjem meda u prehrani. Naročito je značajna kašičica meda odmah ujutro, prije svakog jela, uz čašu vode, ili, češće, čašicu rakije.

Seljaci su vjerovali da je med dar ljudima od pčela (foto: J. Kuzmić)

Pčelarska poljoprivredna kućanstva su od najstarijih vremena uživala izvjesne povlastice u zakonima svojih vladara. Med su hvalili još starogrčki i rimski liječnici. Egipatski su s ponosom isticali kako njihova djeca koja se hrane medom imaju lijepe i zdrave zube i desni, dok susjedni narodi koriste šećernu trsku koja potpuno upropasti zube. Drevni protuotrovi sadržavali su med kao glavni sastojak.

Nekvarljiv proizvod

Nesanicu, razne mentalne bolesti, razdražljivost, kožne bolesti, ekceme i tuberkulozu kože preci su pokušavali liječiti medom, a ta terapija bila je, kako izgleda, uspješna. Suvremena medicina potvrdila je mnoge pohvale medu prikupljene od prvih zapisa i medicinskih iskustava ljudskog roda.

U pitanju je proizvod koji se uopće ne može pokvariti: arheolozi su nalazili potpuno upotrebljiv i ukusan med star tisuću godina. Medovina (medica), omiljeno piće starih Slavena i većine europskih naroda, smatrana je između ostalog i sredstvom za jačanje.

Od meda se prave, oduvijek različiti preparati za njegovanje ljepote, vjeruje se da povoljno djeluje na plodnost oba spola, a o navodnom afrodizijačkom djelovanju meda postoji čitava paralelna usmena književnost u vidu kratkih priča i šala. 

Na obraze, na vrata

Ovako cijenjen proizvod zauzeo je važno mjesto i u narodnim kultovima. U staroj narodnoj vjeri bio je zaštitno sredstvo naročito za djecu i mlade, koje su stariji puštali na skupove i sajmove tek kad im obraze i čelo namažu medom "protiv uroka". 

Medom dočekuje svekrva snahu kad ona ulazi u novi dom. Mažu se vrata i dovratak, radi napretka i bogatstva. Nezaobilazan je u ljubavnoj magiji: djevojka momka (ili momak djevojku) treba samo dodirnuti prstima umočenim u med i ljubav će, navodno, procvjetati i biti slatka. 


Tagovi

Med Med u medicini Konzumiranje meda Ljekovitost meda


Autorica

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorica tri romana i pjesnikinja u ilegali. Surađivala je s raznim redakcijama i portalima. Poseban interes pokazuje za život žena na selu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]