Afrička svinjska kuga će nas natjerati da reduciramo populaciju divljih svinja. Prilika je za progovoriti o drugim štetama u poljoprivredi koje predugo toleriramo. Je li došlo vrijeme obračuna i s drugim zvijerima?
Recentni slučaj s afričkom svinjskom kugom i ulozi divljih svinja u širenju zaraze, pokazao je da nismo dobro izbalansirali divlji i kultivirani životinjski svijet. Više je primjera gdje smo promašili mjeru, gdje smo pokušavajući održati prirodu počeli štetiti čovjeku.
Prije nego pročitate moj grubi napad ostima na slatke dupine: ja prvi podržavam održivost - snimam videa kako peglati da se troši što manje CO2, razdvajam otpad, skupljam tuđe smeće oko zgrade, ponekad se vozim biciklom, javnim prijevozom i BlaBla carom. Usprkos tome što vjerujem da nas neće biti kad nestanu pčele, postoji neka mjera gdje divlji svijet bespotrebno ugrožava ljudski svijet. Meni se čini da smo tu mjeru davno prešli kad se radi o nekim kategorijama životinja.
Divlje svinje već godinama rade veliku štetu hrvatskoj poljoprivredi. Postoje područja Hrvatske koja svoj kukuruz drže ograđenim u električne pastire, što samo djelomično rješava probleme, a poskupljuje proizvodnju. Problem je to na koji poljoprivrednici ukazuju već duže vremena, ali koji se u praksi nije rješavao. U ovom trenu na divlje svinje se pokazuje kao na jedan od vektora širenja virusa ASK, te ćemo po hitnom postupku smanjiti njihovu populaciju.
Ministri će narediti vojsci i lovcima da pucaju, populacija će se smanjiti, time i njihov utjecaj na širenje ASK-a. Koletaralna korist je isto tu - smanjit će se i uništavanje usjeva poljoprivrednika.
S obzirom da je tema vruća pa smo možda otvoreniji za promjene, istaknuo bih još neka područja gdje mislim da smo promašili mjeru održivosti, i gdje se čini da smo prirodi dali pretjerano ustupaka pred društvom.
To su prekomjerne količine tune i dupina u Jadranskom moru što negativno djeluje na populaciju plave morske ribe. Što znači da naši ribari manje love, da naše prerade manje prerađuju. A svi znamo što to znači za zaposlenost, punjenje proračuna, ekosustav ribarske industrije u RH. O tome je više pisao Neven Bosnić, čiji članak “Gdje je nestala srdela” predlažem da pročitate ako već niste.
Ostajemo u ribarskom sektoru. Kormoran, neprijatelj broj 1 slatkovodnog ribnjačarstva godišnje napravi višemilijunske štete na hrvatskim ribnjacima. Populacija kormorana je porasla toliko da ugrožava slatkovodno ribnjačarstvo i povezane ekosustave poput turizma u Slavoniji i Baranji. Pročitajte više i o toj temi.
Vuk se isto raširio po Hrvatskoj u mjeri koja je počela ugrožavati ovčarstvo, ionako klimav sektor. Evo malo više i o ovoj temi.
Sad kad smo krenuli tamaniti divlju svinju, zašto ne nastavimo s kormoranima, tunama, dupinima i vukom? Zaštita prirode je OK, ali ne nauštrb čovjeka. Promašili smo mjeru i taj promašaj dovodi do povlačenja čovjeka iz ruralnog prostora. Sad je vrijeme za promijeniti mjeru, te i ubuduće raditi korekcije - bilo minus ili plus. Izbor je naš, želimo li stvarno toliko dupina koji pojedu 55.000 tona plave ribe godišnje ili želimo da naši ribari i dalje love srdelu i inćuna, da rade naše prerade duž obale? Želimo li kolonije kormorana ili želimo jesti slavonski fiš od slavonskog šarana? Želimo li domaće janje ili domaćeg vuka?
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Moramo čvršće upravljati zapuštenim prostorom, inače uskoro neće biti čovjeka u njemu.
Kako bi zapjevao pok. Coce, veliki ljubitelj slatke janjetine i ljuta fiša: Špurtilom i ostima, dobit će po kostima.
Tagovi
Autor
Zašto je akvizicija Zvijezde od strane Žito grupe dobra za hrvatsku poljoprivredu?
Isječci iz prošlosti dalmatinske poljoprivrede
Plete mrežu za zaljubljene, a novac stiže ako ga vidimo u kutu
Rekordni prinosi, male globalne zalihe i trgovinsko primirje - što to znači za cijenu agri robe?
Damir Senjan
prije 1 mjesec
I l Hrvatske političare treba ukinuti jer i onako u 365 imaju sve ukupno 21 radni dan neki za dizanje ruku ili nogu, neki ko ĐAPIĆ da spava na poslu. A što se tiče nas branitelja radimo punom parom ne ljenčarimo, a i to ti je ovisno koji koliko može prema opisu bolesti ili nek na daju mirovine pa na more malo honorarno. U principu onaj koji je napunio 55 god. a nosi invalidnost može u prijevremenu mirovinu. Nemora čekati 65 god.
I l
prije 1 mjesec
sto se tice hrvatske treba smanji politicare zaposlit branitelje dati im zemlju nek rade i zive od svog rada kak ja mogu na zamlji radit i imat svinje ,krave itd
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
U Ustavu piše da >hrvatski sabor > može imati najviše 160 , a najmanje 100 članova ! Trenutno ih na PLATNOM spisku ima 151 ! Pa ja mislim da se treba definirati da broj ŠTETČINJA bude 111 ! Isto smatram da se broj općina i gradića sa sadašnjih 556 , treba smanjiti na 140 !ŠTETOČINJE u lokalnim vlastima od 2001 do 2008 NISU u 180 lokalnih vlasti raspisale NI JEDAN natječaj za državnu zemlju u korist OPG ! Od 2018 opet NE moraju raspolagati sa državnom zemljom !
Ferdinand Majnarich
prije 1 mjesec
Jedine stetocine su tkz. LJUDI koji se mnoze vise i od skakavaca. Ovaj planet je pred totalnom kataklizmom. Jedino rijesenje je SMANJENJE POPULACIJE SVIM RASPOLOZIVIM SREDSTVIMA . STERILIZACIJA, PLANDEMIJE, STO VISE OTROVA U HRANI I OTROVI ZVANI LIJEKOVI KAO KEMOTERAPIJA ITD. PA TU JOS DODATI STO VISE RATOVA. DOK BROJKA NE PADNE NA MANJE OD MILIJARDU. ! ! !
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Eeee i ptičurine, jedino neznam koja je vrsta. Stoje na klipu kukuruza bolje ga ogulje od divlje svinje. Slažem se sa SASOM samo treba staviti i na listi mačke, do jučer ih imao 9 danas več 13. Očito kako ide za koji dan oborit ću rekord od prije par godina kad ih bilo 29 komada, samo neznam čije su.
SASA FRANIC
prije 1 mjesec
samo treba nadodati divlje pse koji nikako nisu autohtona zivotinaj a rade stete na stoci i vece od vuka. autohtone zivotinej imaju svoju svrhu milijunima godina. i treba im drzati brojeve pod nadzorom. ali posve iskorjenjavati vrstu s cjele drzave mi ne izgleda bas pametno.