Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Četvrtkom u sridu
  • 04.08.2022. 12:00

Zašto smo zanemarili smokve, bajame i breskvu?

Nezaobilazno voće u hrvatskom Sredozemlju moglo bi polučiti velike rezultate.

Foto: Željka Rački-Kristić
  • 349
  • 118
  • 1

U malom obiteljskom voćarstvu Sredozemlja zanemarili smo smokvu, bajame i breskvu. To su vrlo dobre kulture za to podneblje.

Smokva, njezina svetost, sudionica rajskog vrta. Njezino gospodstvo raskošno se širi cijelim Sredozemljem. Ona na kopnu, srdela u moru. Skladište vitamina i antioksidansa. 

Skromnih je zahtjeva, a puno dobrih proizvoda krije se u ovoj nevjerojatno žilavoj voćki. Štedljiva na hranjivima. Kožnato lišće joj čuva vodu i spravlja ju tamo gdje je najpotrebnije. Suha je gotovo nezamjenjiva za zimsko-proljetni ugođaj u potrošnji njezinih proizvoda.

Sa samo 14 kalorija po plodu, obiljem zdravog fruktoznog sladora puni nas snagom i izdržljivošću. Proizvod džem od smokava, pravo je otkriće inozemnih, u prvom redu američkih potrošača. S posebnim asortimanima te raznim okusima i mirisima, prilagođenim različitim potrošačkim skupinama, moguće ga je približiti potražnji vrhunskih tržnih odsječaka zahtjevnih potrošača.

U Hrvatskoj nema većeg interesa za njezinu proizvodnju u okviru obiteljskih poljodjelskih gospodarstava, zadruga i trgovačkih društava. Mali proizvođači nalaze tržište u izravnoj prodaji na gospodarstvu, prodajnim stolovima, tržnicama na malo, trgovinama seljačkih proizvoda i širokoj maloprodaji.

Izvrsni uvjeti za uzgoj i nepodmirena potražnja 

Siguran sam da će se zbog izvrsnih uvjeta za proizvodnju i nepodmirene potražnje, osobito proizvoda više faze obrade u proširenom asortimanu znati probiti na visoko mjesto gospodarske ljestvice u hrvatskom poljodjelstvu.

Smokve i njezini sljedbenici uz toliki broj uzgajivača i suvremenih proizvođača postaju nezaobilazni poljodjelski čimbenik za jačanje zdravlja i povećanje prihoda. Neka nam prekrasno Sredozemlje bude prepoznatljivo ne samo po ribi, ulju, vinu, siru i pršutu i maslini  nego i po njezinom gospodstvu.

Poklonimo se njezinoj uznositosti i jedinstvenoj ljepoti.

Kultura kojoj se pridaje mala pozornost u hrvatskom sredozemnom podneblju, a mogla bi polučiti velike rezultate je bajam. U zadnje doba na tržištu suhog voća; badema, lješnjaka, oraha, raste potražnja. Domaće ponude gotovo da i nema osim nekvalitetnih uvoznih.

U Hrvatskoj postoje dva velika prerađivača, koji nude povoljne uvjete za zasnivanje nasada na razini suradničkih odnosa. Nude mogućnosti brže sadnje nasada i gajenje bajama. Riješeno je pitanje sadnica i rasadničarske proizvodnje, osobito otpornih kultivara na rani mraz s kasnom cvatnjom, te sorata s mekom lupinom, što je uveliko promaklo ovu proizvodnju. Preko 5 ha bajamika jamči isplativu proizvodnju, a u okviru obiteljske proizvodnje i manje površine su vrlo isplative.

Po mogućnosti treba ugovoriti proizvodnju s velikim prerađivačima ili samostalno organizirati tržište i vlastiti pogon za iskoštavanje i pakiranje. Najbolje je proizvodnju prodati na izravnom tržištu. Najčešće su to seljačke trgovine ili trgovine zdravim i okolišnim proizvodima.

Jedno od tržišta nalazi i na sajmenim danima proizvoda malog obiteljskog seljačkog gospodarstva. Sve više je ugovaratelja proizvodnje s domaćim proizvođačima i trgovcima. Sigurno tržište ove kulture jamči nam sve dužu opstojnost posađenih i novoutemeljenih nasada.

Uz smokvu i bajame valja se okušati i u proizvodnji bresaka i nektarina. Međutim, kod poljodjelaca se ističe bojazan od neuređenog tržišta ove kulture. Strah od tržišta proizlazi zbog velike konkurencije uvoznog voća i drugih poljodjelskih proizvoda. Izlaz je u stvaranju znamke domaćeg proizvoda.

Domaći kultivari bolje kakvoće 

U izlazu na tržište treba se koristiti neoporezivom izravnom prodajom, samoberbom, prodajom unutar vlastitog ugostiteljstva, ugovorenom košaricom, dostavom u stan potrošača, internetskom prodajom i prodajom iz vlastitog gospodarstva.

U ovakvoj prodajnoj strukturi malo voćarstvo obiteljskog gospodarstva naći će povoljnije oprihodovanje svoje proizvodnje. Ukazujem na dobitnu proizvodnu strategiju, koja počiva na domaćim kultivarima bolje kakvoće, koja se temelji na praćenju potrošačkih želja i mogućnosti.

Put se nazire na turističkom tržištu, a ide preko biološke proizvodnje proizvoda, kao što su breskve i nektarine domaćih kultivara, posebnih mirisa i okusa. Proizvodnja u Hrvatskoj daje posebni proizvod od ugleda, čak i proizvod sa zemljopisnim podrijetlom.

Proizvod pune okusnosti, voćne slatkoće, jakog i rasprostranjenog vonja, dugotrajne mirisne voćne strukture, što daje breskva hrvatskog Sredozemlja teško je naći malo gdje u Europi.


Tagovi

Zanemareno voće Uzgoj smokava Uzgoj bajama Uzgoj breskvi


Autor

prof.dr.sc. Ante Kolega

Više [+]

Do umirovljenja dugogodišnji profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Odgojio je niz uspješnih poljoprivrednih i drugih stručnjaka posebno iz ekonomike poljodjelstva. Autor i koautor mnogih stručnih knjiga iz marketinga poljoprivrednih proizvoda. Dobitnik je priznanja "Stanko Ožanić“ za životni doprinos unapređenju vinarstva i član je Akademije poljoprivrednih znanosti.