Poljoprivrednici se često bune kako potpore iz EU fondova dobivaju gotovo uvijek jedni te isti, dok se drugi trude i nikako na natječaju ne mogu proći. A potpora bi im došla kao melem na ranu.
Često "bacim“ pogled na komentare čitatelja ispod tekstova koje objavljujem na Agroklubu i nerijetko se isti svode na pritužbe o pogodovanju, bilo u dodjeli poljoprivrednog zemljišta, bilo u dodjeli potpora iz Strateškog plana ZPP, ranije Programa ruralnog razvoja.
S poljoprivrednim zemljištem još uvijek nisam na "Ti“ pa o mogućim malverzacijama u dodjeli neću prosuđivati, iako ih, barem prema brojnim napisima iz medija i svjedočanstava poljoprivrednika, sigurno ima. Tome bi trebale doskočiti izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje je ministar Dabro najavio na nedavnom sastanku s predstavnicima Odbora za tovno govedarstvo i Odbora za sustav krava tele Hrvatske poljoprivredne komore.
No, ako govorimo o potporama EU, kroz SPZPP i PRR, onda vjerujem kako imam legitimitet iznijeti svoje osobno mišljenje. Ne o pogodovanju u smislu lakšeg prolaska na natječaju, jer duboko vjerujem da ga nema, iako bi se pogodovanjem moglo smatrati i tempiranje objave pojedinog natječaja, njegova cjepkanja na različite sektore što je bio čest slučaj u prošlosti, nekadašnje korigiranje kriterija odabira za svaki natječaj i slično.
Danas su Strateškim planom ZPP točno određena područja unutar kojih će se u pojedinoj intervenciji definirati kriteriji odabira, uz ostavljenu mogućnost da se uz te glavne, uvijek mogu definirati i neki dodatni kriteriji, poput onih vezanih uz digitalizaciju i sl. Unaprijed je poznato da će se bodovi dodjeljivati ovisno o npr. EVPG, indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave itd. Neki od postavljenih kriterija još su i imali nekog smisla prije 5 ili 10 godina, primjerice spomenuti indeks razvijenosti ili u nekim mjerama doprinos stvaranju radnih mjesta.
Danas, kada je do domaće radne snage teško doći, a upitno je bi li nam interes trebao biti zapošljavanje, uz svo poštovanje Nepalaca, Filipinaca i drugih uvezenih radnika, ovaj kriterij definitivno nema smisla.
Nema smisla niti, pokazalo se, "nagrađivanje“ ulaganja u jedinicama lokalne samouprave s nižim indeksom razvijenosti, jer ih s jednim ili dva projekta sigurno nećemo unaprijediti, a sigurno ćemo onemogućiti financiranje nekog dobrog, potentnog projekta u razvijenijem području. Naravno, slabije razvijenim područjima treba omogućiti brži napredak, ali moguće je to postići i drugim politikama i mjerama.
Jedan od najčešćih komentara čitatelja, ne samo mojih nego i članaka drugih kolega, i ne samo na Agroklubu, vezani su uz činjenicu kako je nekim korisnicima omogućeno doći do višemilijunskih iznosa na različitim natječajima, dok netko ne može ostvariti niti jedan prolaz.
I tu su, složio bih se, u pravu. Često "škicnem“ rang liste korisnika, pa onda na njima često viđam ista imena, iste nazive tvrtki, ista prezimena. Na prvu, među istima nema povezanih poduzeća, barem ne prema definiciji povezanih poduzeća. Ali su povezani itekako. Pa je npr. farma jednog korisnika na adresi sjedišta drugog korisnika, a da se pri tom ne radi o povezanim poduzećima. Uzmem si onda truda pa napravim blic analizu i utvrdim doista da ima onih koji su kroz 5-6 godina ostvarili po 5-6 milijuna EUR-a potpore. Pritom je sve u skladu s Pravilnicima koji se tiču pojedine mjere/intervencije, odnosno sa Strateškim planom ZPP, ranije Programom ruralnog razvoja.
Naime, ovi strateški dokumenti ne ograničavaju iznos primljene potpore po jednom korisniku za trajanja programskog razdoblja, već je dovoljno jedan projekt završiti, zatražiti konačnu isplatu sredstava i eto mogućnosti za novu prijavu.
Naravno da će oni veći, financijski bolje stojeći, određeno ulaganje završiti u kraćem razdoblju, jer imaju financijskih sredstava iz vlastitog poslovanja u izobilju, pa nemaju problema niti s traženjem predujmova, s traženjem kredita, jamstava i dr. Neki drugi pak poljoprivrednik, koji vapi za ulaganjem, ali kojem financijsko poslovanje ne omogućuje brz početak i završetak radova iz vlastitih sredstava, znatno dulje treba čekati na završetak investicije pa je samim tim u lošijoj poziciji u odnosu na ranije spomenutog.
Trebalo bi dakle, mišljenja sam, s obzirom na ipak ograničena sredstva koja su nam na raspolaganju u ovom programskom razdoblju, ograničiti mogućnost ostvarivanja potpore do maksimalno određenog iznosa po korisniku. Odnosno, možda i onemogućiti jednog korisnika da isto ili slično ulaganje za koje je potporu dobio za trajanja PRR, dobije i sada. Istina doduše, kriteriji odabira će onome tko nije ranije ostvario potporu u, primjerice podmjeri 4.1, omogućiti dobivanje dodatna 3 boda, ali isto, barem ako je suditi prema listi odobrenih korisnika u, npr. Intervenciji 73.10, kod mnogih i nije imalo utjecaja.
Većina interesnih udruženja iz redova gospodarstvenika, koja sudjeluju u radu Odbora za praćenje provedbe SPZPP vjerojatno se neće složiti s napisanim, no znamo li kako OPG predstavlja "stup“ hrvatske poljoprivrede, kako im volimo tepati, omogućimo onda tom stupu da i on unaprijedi poslovanje svojih članica.
Nedavna odluka o povećanju alokacije iz 6. natječaja za podmjeru 4.2 PRR iz 2022. godine s 26,5 milijuna EUR-a, na čak 56,7 milijuna omogućila je prolazak na natječaju i jednoj velikoj hrvatskoj kompaniji iz prerađivačkog sektora te dobivanje potpore u iznosu koji je čak manji od godišnjeg primitka samo jednog člana uprave, ako ćemo o osobnom dohotku, bonusima i nagradama suditi prema podacima iz medija.
Pisao sam već kako je u mjeri za male poljoprivrednike, po inicijalnoj listi čak 177 onih koji su sredstva ostvarili u podmjeri 6.3, opet u poziciji dobiti novih 30.000 EUR-a. Dok je s druge strane gomila onih koji su ispod crte i koji sredstava sigurno vidjeti neće.
Da budemo načisto, nisam protiv poticanja uspješnih projekata, ali bi svakako trebalo razmišljati u smjeru da sa svakim novim Ugovorom o financiranju, pada postotak ugovorene potpore. Nekom zdravom poduzeću, koje uspješno posluje i širi se već 20 ili više godina, sigurno i 20% povrata vrijednosti ulaganja može biti savršen bonus.
Zamislite samo da vam na kraju godine netko vrati u kućni budžet 20% onoga što ste potrošili kroz godinu, a što ste uložili u svoju budućnost, obrazovanje svoje djece. Bili biste presretni, zar ne?
Tagovi
Autor
mali poljoprivrednik
prije 2 mjeseca
Zašto netko stalno dobiva,a netko nikada?Zato što je politika tako namjestila uvjete natječaja.Zato što krupni igrači unaprijed znaju uvjete koji nose bodove.Mali opg-ovi koji prolaze na fondovima ne mogu značajno povećati proizvodnju u državi.Oni prvestveno služe da zadrže stanovništvo na selu kojima je poljoprivreda dopunska djelatnost i to je po meni pozitivna stvar.Svi ti mali služe kao paravan jer političari mogu reći podijelili smo tolikom broju opg-ova.Tako vješto prikrivaju ogromne iznose koje pojedinci kostantno dobivaju.Opg sa 50-100 ha kojemu je poljoprivreda osnovna djelatnost nema šanse da prođe na niti jednoj mjeri,barem ja nikoga ne znam.Dokle će tako biti?Para vrta gdje burgija neće,tako da će se igranka nastaviti,a politika i krupni kapital će seljacima i dalje prodavati maglu.
dona
prije 2 mjeseca
Kod nas je nemoguće dobiti državnu zemlju u zakup,pašnjake prije svega zato što sve općina razdijeli na nekoliko članova ISTE obitelji. Jer ko zna gdje treba podmazati taj će i dobiti zemlju. Imam 30 krava i planirala sam povećanje ali kako kad nemam pašnjaka,gdje da ih puštam? Nije mi u redu ni držati ih stalno u štalama,ljepše im je na vani kad ima trave. Ali ne mogu! Jer oni iz drugog sela dobiju pašnjak iznad moje kuće.
slobodan rajić
prije 2 mjeseca
Slobodna je ona zemlja koju su mnogi dobili bez natječaja i na razna poznanstva ,kumstva, i ostale muljaže sa načelnicima i lokalnim političarima, kao i čuvene GRUPE (Belje, VUPIK, PIK...) .Zbog tog jedinice lokalne samuprave u suradnji sa ministarstvom i ne otvaraju natječaje da podobni ne izgube koji hektar, vidite da se pišu izmjene Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu da sve prilagodi sadašnim nelegalnim korisnicima.
Stari S
prije 2 mjeseca
Ima puno zainteresiranih za državnu zemlju, a slobodne državne obradive zemlje NEMA! Znači, treba nekome uzeti da bi drugom dao ( prodao), e pa to je teško izvedivo na zadovoljstvo svih. A zanimljiv je i prijedlog da se državna zemlja proda s ugovornom klauzulom o daljnjoj prodaji isključivo državi. I ja sam za taj prijedlog, nema isplativijeg ulaganja! U mom kraju je državna zemlja prodana 2005 godine po cijeni 1000€ hektar na 15 godina otplate, a danas taj hektar košta 15000€ ! Lijepa zarada samo na razlici cijene, plus zarada na obradi zemlje.
Marta Radić
prije 2 mjeseca
Mišljenja sam , da ljudi imaju znanja o poljoprivredi , samo svaki to gleda na drugačiji način..što je dobro. Pitanje samo koji je ispravan i produktivan.
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
VIŠE NEGO KINEZA po 1 km kvadratni , to je posljedica agrarne politike Beča , Beograda i njihovih slugana u Zagrebu ! 1700 godine Austrijanci su u Slavoniji ostavili KRŠĆANE , Hrvate KOJI NISU PREŠLI NA ISLAM , Vlahe i Srbe koji su doselili u Slavoniju zapadno od Zemuna u Turskom Carstvu od 1536 i Mađare kojih je dio živjelo do Turaka na ovim prostorima ! Od 1700 Austrijanci vrše kolonizaciju i naseljavaju ; Čehe , Nijemce , Slovake i druge narode izvan Balkana ! I tako smo došli 1995 do prosječene površine OPG od 2, 8 ha u 5 parcela ! IZUMIRANJE sela SLAVONIJE počelo je 1945 i najdalje je otišlo u današnjim općinama Čaglin i Levanjska Varoš koje je od 2011 do 2021 ostala bez 30 % stanovništva ! IDEM za nekoliko minuta u taj EPICENTAR IZUMIRANJA , da u ovim > mladim > godinama iskopam dio rupa za božićna drvca i neku voćku ! * A ZPP RASPADAJUĆE EU i > hrvatska > poljoprivredna politika su NASTAVAK katastrofe za hrvatsku poljoprivredu MUZEJSKOG TIPA !
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
Članak 48 HDZ - SDP Ustava pod 4 ; Jamči se pravo nasljeđivanja ! To je ustavna osnova za Zakon o nasljeđivanju ! I sada MAFIJA predvođena Plenkovićem koja se zovu Vlada RH i MAFIJA predvođena Jandrokovićem koji se zovu Hrvatski sabor , NEĆE napisati Zakon o nasljeđivanju ! POKRETANJE ostavinskog postupka u ISELJENIČKOJ RH nije obvezujuće , pa puno zemlje i ruševnih zgrada imamo na UMRLIM ! UMRLI NE MOGU DATI ZEMLJU U ZAKUP , A NI PRODATI ! SRPSKO - hrvatski Zakon OMOGUĆAVA podjelu zemlje a to znači USITNJAVANJE i povećanje broja vlasnika ! O NUŽNOSTI drugačijeg rješenja napisao sam TUĐMANU 95 i o tome JAVNO govorio ! Nije me MAFIJA slušala 95 , a ni JADNICI iz seljačkih udruga i VLADINE HPK ! Da su me slušali MOGLI smo imati oko 2 MILIJUNA ha u Arkod i EU ! * ISTO tako Tuđmanu sam napisao za DRUGAČIJE raspolaganje sa državnom zemljom ! DRŽAVNA zemlja TREBALA JE 95 IĆI NA PRODAJU OPG sa rokom isplate do 20 godina i to smo mogli ISPLATITI ! A , Marta 2024 piše o prodaji ! Pa nije to htio ni Plenković sa MAFIJOM 2018 , a NEĆE ni 2025 AKO TADA BUDU MENJALI zakon za državnu zemlju !
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA , to u Tuđmanovom SRANJU ne postoji , prvo NEMAMO STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , novac se LUPA u nekakvu INFRASTRUKTURU , VRTIĆE , OBLAGANJE zgrada za toplinsku izolaciju , a od INDUSTRIJSKOG razvoja nema ništa ! INDUSTRIJA je od 1991 i Tuđmana u velikoj mjeri uništena u ratu ,a posebno LOPOVSKOM privatizacijom , pa nas je prema POPISU 2021 BILO PREKO 400 tisuća MANJE , ISELJAVANJEM i UMIRANJEM ! Vezano za poljoprivredu , Hrvatska je NAJPRIMITIVNIJA državica u EU i sa STRANIM trgovačkim centrima ORGANIZIRANA je PREHRANA građana koji imaju državljanstvo Tuđmanovog sranja i STRANE radnike KOJI DOLAZE VEĆINOM U GRADOVE !
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
Vi koji pišete o hrvatskoj poljoprivredi u biti nemate pojma ! Od SRPSKO - hrvatske agrarne reforme 1919 imamo 2 modela ; model poljoprivrednih poduzeća i model podjele zemlje seljacima 1919 pri čemu je ZASNOVAN prevelik broj obitelji sa zemljom ! NASTAVLJENO je daljnje usitnjavanje sa PROMAŠENIM zakonima za PRIVATNU ZEMLJU ! Nizinski dio Slavonije i Baranja , UPROPAŠTENI su i PROMAŠENOM naredbom carice Terezije 1756 , da se u to doba raspršene - samostojeće KUĆE sa gospodarskim zgradama poredaju uz puteve ! Od ove PROMAŠENE naredbe razvijena su UŠORENA sela u Slavoniji i Baranji sa malim okućnicama i gospodarskim zgradama ! 1945 u brdskoj Slavoniji , veći broj obitelji sa MALO zemlje , NISU mogli držati konje za OBRADU zemlje ! 1995 MAFIJA u Ministarstvu poljoprivrede u tekstu ; PREGLED stanja i strategija razvoja poljoprivrede Tuđmanovog SRANJA iznijela je podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, 8 ha u 5 parcela ! ILI NA 100 ha a to je 1 km kvadratni IMALI smo 33 OPG ! I onda nakon 1945 i Brozovog zemljišnog maksimuma za seljake od 10 ha , nije se IŠLO da se OTKUPLJUJE PRIVATNA zemlja i USPOSTAVLJAJU dohodovniji OPG ! NIJE SE IŠLO U OKRUPNJAVANJE već USITNJAVANJE i POVEĆANJE broja vlasnika ! MAFIJA u Zagrebu od 1992 i priznavanja TUĐMANOVOG SRANJA , nije IŠLA da se na bazi DRŽAVNE i PRIVATNE zemlje FORMIRA oko 25 TISUĆA dohodovnih OPG ! Nije se POTAKLO sređivanje stanja za PRIVATNU i državnu zemlju ! NIJE se išlo na OKRUPNJAVANJE ! NISU htjeli PREUZETI NIZOZEMSKI Zakon o nasljeđivanju , već su nam 2003 za vrijeme RAČANA , NAMETNULI PLAGIRANI Beogradski Zakon o nasljeđivanju ! NISU išli u IZGRADNJU akumulacija o kojima sam ja JAVNO govorio 92 pa NE MOŽEMO ići ni na dohodovnije kulture ! 10 godina radio sam na IZGRADNJI i održavanju dalekovoda za Eletroprivredu SRH , zato sam PREŠAO veliki dio pješice , nizinski dio , brdsko planinski , kamenjar , dio otoka ! **Državnu zemlju od 2001 NISU htjeli OPG dati ni u ZAKUP i tako smo u RASPADAJUĆU EU ušli sa SAMO OKO 960 tisuća ha ! **MAFIJA u Vladi , Saboru , lakrdijaš Milanović i MAFIJA u HPK , NEĆE ZA OPG NIŠTA bitno učiniti ! SVE je PREPUŠTENO snalaženju pojedinaca ! * NASTAVITI ĆE SE IZUMIRANJE OPG I SELA ! * NEMOJTE na AGROKLUBU više pisti o poljoprivredi na DEMAGOŠKI NAČIN ! Hrvatskoj NE TREBA 170 tisuća nekih kvazi OPG , VEĆINOM je to obrada zemlje REKREATIVNOG karaktera , nešto za sebe , nešto za prodaju ! TAKAV MEGALOMANSKI broj OPG NEĆE SPASITI IZUMIRANJE SELA ili kako vi pišete RURALNOG prostora ! * BEZ REZA U LAKRDIJAŠKO raspolaganje sa DRŽAVNOM i PRIVATNOM zemljom , NIKADA nećemo moći iskoristiti ZEMLJU , NASTAVITI ĆE SE IZUMIRANJE SELA !
Marta Radić
prije 2 mjeseca
Dobar članak , svima je sve jasno..čeka se reakcija nadležnih. Mi stalno mješamo ..kruške i jabuke. Naime , stalno se spominje produktivnost , samodostatnost , proizvodnja i dr.. Mi se nalazimo u tržišnom gospodarstvu , to nam je svima jasno. Da li je to dobro ili loše i o tome možemo raspravljati , alo ljudi će proizvoditi , više ili manje , što ovisi o zaradi , dohotku , isplativosti .... Pa nećemo proizvoditi , da dobijemo više poticaja..to je pogrešno. Zašto je kad nas proizvodnja u padu , gotovo svih agrarni proizvodnja , pa zato što nam je tržište malo , skučeno , neorganizirano i dr , a to znači , da su nam mogućnosti trgovanja ..gotovo dirigirane.. Na to svi žmirimo...te teme se ne otvaraju , već strelice okrećemo prema državnim potporama. Pa teze idu u smjeru , ako povećamo potpore u određenim sektorima , biti će veća proizvodnja..što je potpuno pogrešno , a da to nije tako imamo mnogo primjera. ZPP jasno ima smjer , potpora dohotku , bez razlike na proizvodnju...potpora brizi o životinjama , o tlu , okolišu , klimi. E sad , ako hoču dobiti potpore za klimu i okoliš , jasno da će na neki naćin biti ograničena proizvodnja...no tko se odluči za taj smjer , točno zna što očekivati i koje su obveze. Oni koji ne žele taj smjer..oni biraju intenzivnu proizvodnju , jer procijenjuju da imaju veću zaradu , te se dobro snalaze na tržištu.. Tako da mislim , da nam je svima sve jasno..imamo izbor..a to je najbitnije. Pomoć ili poguranac kroz fondove , treba dati i jednima i drugima , na naćin..da se točno zna za koju kategoriju. Oni koji prođu na natječaju u sljedećem , nemaju pravo na natjećaj , jer već su iz te mjere konzumirali sretstva. Svi sektori , trebaju imati jednake uvijete , te nema favoriziranja. Što se tiće mladih..oni trebaju svi dobiti , možda i manje iznose , ali njima svima itekako treba financiski poguranac , a samim tim i država pokazuje smjer pomlađivanja ruralnih prostora. Državna zemlja , vječita tema. Državnu zemlju treba prodati , na način da se svima zainteresiranima podjeli na jednake dijelove odnosno količini , bez razlike na proizvodnju , uz uvjet da se nemože prodati , osim nazad državi. Tada bih se u nekoliko godina , odmah znalo tko je za proizvodnju a tko nije.
Mario Bošnjak
prije 2 mjeseca
Svaka čast na na pisanom, išao sam dva puta na mjeru 6.3 i sada na ovu za 30000 eura i naravno nisam prošao, uvijek sam Mal i ne daju nam da se malo proširimo a volje imamo. Lp
Farma Lužak
prije 2 mjeseca
Gospodine Vesrane Stapicu neznam zašto bi trebalo ikome ista ograničiti ili ne umanjivati,RH je zadnja zemlja članica Eu koja je najkraće koristila mjere ruralnog razvoja. Slovenija je imala 2 ciklusa prije 2015 koda je Hrvatski poljoprivrednik prvi put imao mogućnost prijave na natječaj iz mjera ruralnog razvoja. O Njemačkoj i Nizozemskoj ne treba trošiti riječi. Vjerojatno znate podatak da je Hrvatska poljoprivreda na nivou 30% produktivnost u odnosu na ostale zemlje članice Unije. A kad bi gledali zemlje iz kojih nam dolazi 90% hrane a to su Španjolska Italija,Njemačka i Nizozemska produktivnost je vjerovatno na nivou ispod 20%. Dakle ako želimo u Hrvatskoj proizvoditi hranu onda moramo ulagati u tehničku i tehnološku obnovu poljoprivrednih gospodarstava da u neko razumno vrijeme dostognemo produktivnost ostalih članica Unije, ukoliko to ne učinimo svakim danom ćemo biti sve zavisniji o hrani koja se proizvodi u drugim zemljama Unije. Ja ni u jednom trenutku nisam rekao niti sugerirao da je to pravi put, međutim svaki dan se u medijima provlači priča kako se u Hrvatskoj proizvodi 50% od potreba mesa,mljeka, voća i kako treba povećati domaću proizvodnju. Ako je cilj da svih 170.000 poljoprivrednih gospodarstava koliko ih ima u Hrvatskoj dobije novce iz mjera ruralnog razvoja onda je to što vi predlažete pravi put. Jedom kad dobiješ to je to dok svi ne dobiju ne možeš dobiti opet. I to je uredu i pošteno, po onoj komunističkoj "svima prema potrebama " To smo imali u mandatu bivše ministrice i rezultati su povećanje broja poljoprivrednih gospodarstava a smanjenje proizvodnje u svim sektorima.
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
Gospodine Marine , postoji nekoliko vrsta poljoprivrednog zemljišta ; državno , poludržavno , privatno sa dvostrukom evidencijom , na umrlim ! Poludržavno vam znači u katastru na RH , a u gruntovnici na vašem ocu , djedu ili pradjedu ! Takvu zemlju država može dati u zakup na 5 godina ! Državno znači u gruntovnici i u katastru na RH ! Sa takvom zemljom ne moraju raspolagati ; općine , gradovi ili umjesto njih Ministarstvo poljoprivrede ! Zakon o poljoprivrednom zemljištu je SMEĆE i to sam komunističkom besposličaru Plenkoviću , mafiji u ne hrvatskom saboru , bagri u Ministarstvu , NAPISAO !Od 1999 radio sam na SREĐIVANJU stanja za dio parcela u korist ovog sranja koje nazvaše RH ! Naravno nisam mogao kupiti ni jednu parcelu , za vrijeme kretena Milanovića dobio sam na privremeni zakup na 5 godina , istekom toga na temelju Kretena Plenkovića , dobio sam na 2 godine , istekom 2 dobio sam na JEDNU godinu ! Godine su me PREGAZILE , da nije tako u ovom SRANJU ne bih bio ni 5 minuta ! Bio sam u više država Zapadne i Istočne Europe ! Hrvatski seljački sektor je većinom za MUZEJ ! RASPOLAGANJE sa PRIVATNOM zemljom je KATASTROFALNO , a to je posljedica TUPAVIH srpskih i hrvatskih političara ! ŽELIO sam da se u ovom SRANJU to raspolaganje mijenja , ali politička mafija i JUDE u seljačkim udrugama i Vladinoj HPK ne žele ! TUPAMAROSI koji nemaju veze o poljoprivredi , zato smo 2001 počevši od Slavonije imali 195 IZUMRLIH sela , PREKO 80 sa samo JEDNIM stanovnikom !
Vedran Stapić
prije 2 mjeseca
Odličan prijedlog za umanjenja potpore višestrukim dobitnicima! Dodao bih još jedan, paralelni model. Da oni koji žele jednostavniji administrativni postupak, mogu dobiti max 20 ili 30% (a ne 50% ili 60%), ali bez da se 'ubiju' od prijava, natjecanja i pravdanja. Dobili bi alternativu, jednostavniju za administraciju i korisnika.
Farma Lužak
prije 2 mjeseca
Sve zavisi koji je cilj ako je cilj ministarstva poljoprivrede raditi na povećanju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda onda treba poticati one koji provode ako želimo kroz poticaje zadržati ljude u ruralnom prostoru onda je treba osmisliti mjere kojima će se zainteresirati ljude da ostanu živjeli na ruralnom prostoru ali onda je upitno čemu služi ministarstvo ruralnog razvoja i ministarstvo demografije ako se iz novaca namjenih poticanju poljoprivredne proizvodnje financira izgradnju dječjih, poučnih staza ili vatrogasnih domo a. Ovim što sad imamo svi su nezadovoljni i veliki i mali jer svi smatraju da su upravo oni zakinuti. Činjenica je da u Hrvatskoj nema više od 15.000 poljoprivrednih gospodarstava kojima je poljoprivreda osnovni izvor prihoda, isto tako je činjenica da za sve nema novca. Nadam se da je jednom netko odgovoran smoci snage i hrabrosti i odlučiti šta je cilj Hrvatske poljoprivredne proizvodnje