U dvadesetak godina samo u govedarstvu je zatvoreno 63.000 uzgojnih i proizvodnih jedinica odnosno obitelji. Ostalo je u funkciji tek jedno gospodarstvo od njih 27 s početnim stanjem u 2002. godini.
Upozorenje da slinavka i šap može uništiti hrvatsko stočarstvo u načelu je - ironično. Opasnost od ove bolesti i nestajanje te domaće grane poljoprivrede nikako ne bi trebalo podvući pod isti nazivnik, već jasno odvojiti uzroke jednog i drugog.
Istina je, ova zarazna bolest može snažno naštetiti stočarstvu u ozbiljnih država. U Hrvatskoj je uzgoj stoke već poprilično uništen. Povrh svega, generacije uzgajivača. Niti slinavka, niti šap ne mogu ga uništiti toliko snažno koliko su to učinile odgovorne politike/političari u nešto više od dva desetljeća. Osobito u mirnodopsko vrijeme od osamostaljenja te posebno u uzgoju goveda, premda ni svinjogojstvo ne zaostaje. Nije puno dugačije niti kod drugog blaga.
Svi pokazatelji ozbiljnijih analiza i analitičara će to potvrditi. Nažalost, iako smo još 2009. najavili devastaciju stočarstva na primjeru uzgoja i proizvodnje mlijeka i mesa. Kraćom analizom smo tada definirali uzroke, upozorili na trendove i ponudili rješenja.
U Hrvatsku se prošle godine u prosjeku dnevno uvezlo 565 goveda i 1.645 svinja (samo u živom obliku). Trend je to koji je godinama prisutan.
Poznato je da su slinavka i šap opasne bolesti. Opreza treba, ali je stanje našeg stočarstva, osobito govedarstva i svinjogojstva, problem koji se svjesno zatire pod tepih već nekoliko desetaka godina. Pojedinačni interesi maskirani često iza državnih programa i sustava potpora su prevladali u odnosu na one nacionalne i iznad svega važne interese cjelokupnog uzgoja. Domaći uzgoj je uvelike uništen, između ostalog i snažnim prekomjernim uvozom živih životinja za koje u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva znaju, jer ga evidentiraju.
Uvoz godinama nesmetano teče upravo iz zemalja iz kojih nam trenutno prijeti opasnost od navedenih bolesti. Uvoz velikog broja živih životinja svakako nije jedini problem, ali sada dolazi u prvi plan. On je sustavno opterećenje za domaći uzgoj i tržište stokom, koje je također uništeno. Zorno se očituje u prestanku postojanja mnogih domaćih sajmova stoke širom zemlje.
Također, prekomjeran uvoz i uništavanje domaćeg uzgoja su već dugo sigurnosni problem. On se ogleda u ovisnosti o drugim uzgojnim tržištima, dostupnosti hrane za prehraniti vlastito stanovništvo (i turiste), povećanoj opasnosti od širenja bolesti, smanjenjem broja stanovništva, napuštenom i devastiranom ruralnom prostoru, smanjenom samozapošljavanju, drastično smanjenom broju uzgojnih grla, a posljedično tome i degradacijom zdravlja tla. Izgubljena je i ogromna dodana vrijednost koju bi generirao kvalitetno organiziran domaći uzgoj.
Konačno, proizvodnja mlijeka i mesa u govedarstvu, za koje smo konstatirali da je ovisna o uvozu uzgojnih i merkantilnih životinja iz drugih država, u Hrvatskoj je snažno koncentrirana na malom broju mjesta s velikim brojem životinja na/u njima. Pojedini proizvodni objekti drže od nekoliko stotina do nekoliko tisuća grla. Stoga, prostor za opravdan strah od pojave bolesti u ukupnoj, napose u tim koncentriranim mikro populacijama je povećavan i razumljiv. Dodatno i zbog čestih migracija stoke u njima.
Brojke stoke u tovu su rekordno visoke, cijene junadi rastu. Što se to kuha iza brda?
Pojedinačni interesi u tim i takvim populacijama te trka za profitom, često su u neravnoteži s onim nacionalnim, uzgojnim momentom, i u dobrom su dijelu uzrok postojeće situacije u ukupnom hrvatskom stočarstvu. Izuzevši ovom prilikom sve one koji se uistinu bave uzgojem. One koji remont svojih uzgojno-proizvodnih stada vrše iz vlastitog uzgoja.
Smanjenje broja uzgojnih i proizvodnih pozicija u širokom prostoru države zasigurno uvećava biološke i gospodarske rizike. Na njih se treba računati u dugoročnim razvojnim strategijama. Osobito onda kada se radi o uzgoju i proizvodnji hrane. Službeni podaci govore da u nas to nije tako. Ono što dodatno brine je da nam zajednica, odgovorne institucije, pojedini ljudi u njima i poslovni interesi još uvijek nisu svjesni posljedica takvog modela razvoja za ukupnu dinamiku života u prostoru. Stočarstvo je pri tome generator koji je uvelike usmjerava.
Veze sa stanjem uzgoja stoke i gospodarsko-socio-demografskim stanjem u državi su visoko uzročno posljedične. Nestanak obiteljskih jedinica koje su život vezale uz uzgoj stoke je drastičan i neodvojiv od procesa napuštanja sela i prostora uopće, na što nas upućuju službeni podaci o emigriranju stanovništva.
Pozadina istaknute zabrinutosti su službeni podaci o nestajanju uzgajivača. U dvadesetak godina samo u govedarstvu je zatvoreno 63.000 uzgojnih i proizvodnih jedinica – obitelji. Ostalo je u funkciji tek jedno gospodarstvo od njih 27 s početnim stanjem u 2002. godini. Prema podacima resornog ministarstva, u samo dvije zadnje godine uvezli smo 623.000 svinja za daljnji uzgoj. Dodane uvezene svinje za klanje brojku podižu na 1.100.000.
Uvezeno je i 370.000 teladi za daljnji tov i 15.000 goveda za klanje. Uvoze se kontinuirano i uzgojna grla. Veliki postotak istih se nakon određenog razdoblja zadržavanja u Hrvatskoj, izveze. U isto vrijeme, što je tragično, ali logično s obzirom na karakter prijašnjih brojki, broj matične uzgojne populacije brzo opada. Gotovo se prepolovio u zadnjih desetak godišnje.
Šlag na patvorenje ukupne slike o stanju, u primjerice hrvatskom govedarstvu, dodaju i državne službene statistike koje u ukupan broj goveda u Hrvatskoj uračunavaju i ona koja se godišnje uvezu. Uveze ih se i pribroji gotovo polovina brojem prikazane populacije. Takav drastičan pritisak na domaći uzgoj i populaciju životinja,samo od strane uvoza, hrvatski uzgajivači stoke, stočari, pa onda i stočarstvo, nisu izdržali. Takav scenarij događanja ne bi izdržao niti puno bolje uzgojno-proizvodno i tržišno organiziran sustav.
I sve nam se to dogodilo i događa ispod i prije potencijalne prijetnje bolesti slinavke i šapa.
Sve do sada napisano nije gruntanje autora, već interpretacija jasnih pokazateljima. Poticaj kako bi još uvijek zdrava pamet aktera, iz koje god oni interesne skupine dolazili, imali ozbiljan signal za razgovor i promjene ponašanja/odlučivanja.
Državne institucije i odgovorni ljudi u njima imali su i imaju ključnu ulogu. Predlažem da se otvore prema onima koji su s pravom kritički raspoloženi. Onima koji godinama nude i rješenja. Ne radi se o tek pukom strančarenju i uskom interesnom okruživanju već o opstanku života u Hrvatskoj.
Za kraj, a opet i po ne znam koji put početak, istaknut ću važnu činjenicu da u Hrvatskoj još uvijek nije definirano "Tko je stočar?" Zašto? Neki od nas su to pokušali definirati u dobroj namjeri da ojačamo stočarstvo, ali smo nadjačani "odozgo".
Nudili smo definiciju za rješenje, dokumentirano je, još od 1997. i ondašnjeg prijedloga Zakona o stočarstvu do recentnih godina, u više navrata. Zašto interes donositelja odluka za tu jednostavnu, a ključnu formu, ne postoji? Ne samo definicije već ukupnog okruženja u kojem se uzgoj u Hrvatskoj odvija.
Tagovi
Autor
Brojke stoke u tovu su rekordno visoke, cijene junadi rastu. Što se to kuha iza brda?
Zašto stoji na jednoj nozi i što znači kada svije gnijezdo na kući poljoprivrednika?
Zašto je poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj najjeftinije u cijeloj EU?
Priča o OPG-u Slavko i Višak kapitala d.o.o.
Sretan Uskrs, dragi ljudi!
Zašto je poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj najjeftinije u cijeloj EU?
Zašto stoji na jednoj nozi i što znači kada svije gnijezdo na kući poljoprivrednika?
Jesmo li propustili prodati (dio) agri robe novog roda po višim cijenama?
Čedo Lakić
prije 1 tjedan
Još u pretprošlom stoljeću stari ljudi su liječili šap i slinavku kod papkara a danas to nisu u stanju! Danas su svi postali pametni pa jedini način je ubijanje tih beštija kako bi se nekome pogodovalo!
Makeba
prije 1 tjedan
poplačamo sve dađbine . SORI ON UPORNO PREBACUJE
Makeba
prije 1 tjedan
FL ti si lumen pa ti to razrješi ,Kovač je do sad potrošio previše svog života A pitam se što radi ona silna mašinerija po ministarstvima i javnim upravama koje mi hranimo tim poticajima , jer nama ne ostane ni za donji veš kad poplavama sve daljine.
Makeba
prije 1 tjedan
To Đuro i gledajte Plodove zemlje u nedelju.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Miroslav Kovač izgubio je dio svojeg vremena i novca u želji da se nešto promijeni ! Nasuprot sebe imali smo hrvatsku političku MAFIJU i dio takozvanih seljačkih vođa , boraca za osobne interese ! Hrvatski kmetovi imaju > svoju > HPK , platite im članarinu da neki mogu turistički putovati po inozemstvu i Hrvatskoj !
Makeba
prije 1 tjedan
Ne dirajjte nam Miroslava Kovača i on je bio sa nama 8 .4. U Ludini! . A gdje ste Vi bili...
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Istina je da REŽIM u Zagrebu ne dozvoljava razvoj dohodovnijih OPG , a to su dokazali sa svojim Zakonom za državnu zemlju od 91 ! Činjenice su da su neki maheri došli u posjed većih površina državne zemlje , da su i kupili dio državne i dio privatne ! Volio bih da Farma Lužak , Grivičić , Btlošić , Pranjić dođu u brdska sela Slavonije ili na otok , pa da dokažu svoju pamet ! U 71 parceli privatnih i ovog SRANJA od državice uspio sam formirati OPG nešto veći od 18 ha !U Hrvatskoj su se razvile > farme > sa JEDNOM do 3 krave i UMIRANJEM starih seljaka i to je IZUMRLO ! KOJIH 63 tisuće proizvodnih jedinica ? Pa to je bila HRVATSKA SIROTINJA ! Rođen sam na takvom gospodarstvu i VIDJEVŠI što države EU imaju znao sam da ćemo biti POMETENI ! A , hrvatski VELEPOSJEDNICI sa UVOZOM teladi , od njih neke koristi AKO HRANE tu stoku sa HRVATSKOM TRAVOM I KUKURUZOM !
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Ali to će gospodin Kovač lako i brzo izračunati. Samo treba zbrojili ukupne prihode 10 najvececih po isplaćenim potporama i oduzeti od recimo 3 milijardi eura koliko je ukupna poljoprivredna proizvodnja za 2023 i vidjet ćemo koliko je udio tih 80% primatelja potpora u ukupnom prohodu.
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Da,vjerojatno je istina da 20% najvećih prima 80% potpora ali je isto tako istina 20% najvećih proizvođača proizvrde 99% svih poljoprivrednih proizvoda koji se proizvodu u RH.
Ivan Tvrdojević
prije 1 tjedan
Unatoč činjenici da 20% gosp. prima 80% poticaja, ima onih koji izjavljuju da je problem naše poljoprivede 80% gosp. koja primaju 20% poticaja. Gosp. Kovač slažem se sa svim što ste napisali i smatram da bi bili idealan kandidat za ministra poljoprivrede.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Farma Lužak , za vrijeme samovlasti HDZ u organizaciji ministarstva poljoprivrede , grupa domaćih i stranih autora na preko 80 stranica napisala je tekst kojem je ministar Tarnaj dao naslov ; PREGLED STANJA I STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE RH ! O tom tekstu mlatili su praznu slamu i u Saboru ! PREGLED stanja svatko može vidjeti u svojem mjestu , a više oni koji putuju po Hrvatskoj ! STRATEGIJE NEMA , a za to je KRIVA hrvatska politička bagra i dio korumpiranih iz civilnog sektora ! Tarnajevi pisci iznijeli su STATISTIČKI podatak da je 94 godine PROSJEČNA površina OPG bila 2, 8 ha u PET ( 5 ) parcela !To znači da smo iz Brozove Jugoslavije u biti IZAŠLI bez OPG ! Jasno je meni bilo da stočarstvo na takvim malim OPG biti POMETENO starenjem seljačke populacije i ulaskom u EU ! Zato sam Tuđmanu predložio , a i javno rekao da se IDE NA PROGRAM USPOSTAVE OPG na bazi PRIVATNE i DRŽAVNE zemlje i MODEL površinskog - dohodovnog očuvanja OPG , NASLJEĐIVANJEM ili PRODAJOM ! Problem je što je to za SLUGANSKI Hrvatski narod i SLUGANSKE političare NAUČNA FANTASTIKA ! Po meni MOGLI smo USPOSTAVITI OKO 25 TISUĆA KOMERCIJALNIH , DOHODOVNIH OPG , koji bi uz dio PODUZEĆA bili NOSITELJI PROIZVODNJE ! REKREATIVNI poljoprivrednici imaju kvalitetnih proizvoda , ali NISU oni za širu potrošnju !
Miroslav Kovač
prije 1 tjedan
Hvala, Pizzigin d.o.o. Drago mi je da ste u ovoj kratkoj analizi pronašli detalje s kojima se slažete. Dodao bih, uz sve ostale dobronamjerne komentare i one koji su našli snage i vremena za njih, da smo godinama unatrag upozoravali na uzroke negativnih trendova. Upozorenja, uvijek i sa PRIJJEDLOZIMA, su odlazila redovno i javno na stolove svih onih koji su mogli mijenjatii (i usmeno ih se obavještavalo). Nisu prihvaćali. Sažetak dugogodišnji aktivnosti sabrali smo u knjizi "Boj za živo selo" (2017.). Posljednje poglavlje knjige su razrađene aktivnosti za, tih godina predlaganu, "Novu poljoprivrednu politiku". Danas je isto aktualno. Naravno uz nove momente koji su se u međuvremenu dogodili, a i okruženje nam se mijenja. Demagogiji u svemu tome nije bilo i nema mjesta, jer se napisano živjelo. Hvala Bogu da smo imali snage i zapisati. Zapisano ostaje uvijek aktualno. Ako ne za nas ono za generacije koje dolaze. To što sada imamo (nemamo) u Hrvatskoj, u uzgoju i proizvodnji hrane i svemu povezanom, nije održivo. Mnogo je razloga tome, ali su poznati. Pisati je nekada jedino što nam preostaje jer nam prijedlozi nisu u skladu s vremenom, interesima politika, političara i s njima povezanim interesentima. Jedano veoma intenzivno razdoblje aktivnosti da se odgurnemo u smjeru onome koji bi nas približio bolje organiziranim narodima i njihovim poljoprivredama (s opisani iskustvima) iznio sam u članku za koji ovdje kopiram link. https://www.agroklub.com/kolumna/miroslav-kovac-kad-zadruga-nije-perspektiva-nego-smetnja/75969/ Evo sam iskoristio mjesto i priliku da dodatno pojasnimo pozadinu iskustva iz koji je nastao članak. Uzgajivač i uzgoj, prvo!
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Ivane Kulaku,slavni Slovenski pisac je davno rekao "učiti ne znači znati a htjeti ne znači moći ", i potpuno razumijem jad i zavist onih koji bi htjeli a ne mogu. A sa gospodinom Kovačem ne želim uopće ulaziti u diskusije,svatko od nas mora živjeti sa svojim odlukama i snositi posljedice svojih odluka. Poljoprivredna je samo jedan od vrsta poduzetništva isto kao građevinsko,industrija, turizam ili it sektor, pravila su ista a jedna od definicija poduzetništva glasi " poduzetništvo je maksimaliziranje profita u zakonom zadanim okvirima " i čim to svi u poljoprivredi shvate svima će biti bolje
Miroslav Kovač
prije 1 tjedan
Farmi Lužak kratak odgovor. Niti se znamo, niti se vidjeli nikada nismo. Čtam da o meni znate više nego ja sam. Ne shvaćam pozadinu. Padnemo u životu pa se ustanemo. Zar je zabranjeno ustati se. Čitam i što pišete vezano uz temu. To je važnije. Preporučam vam pročitati i tekst "Hrvatsko govedarstvo na kobnom raskrižju" (link vam je u članku). Stojim otvoren za pitanja vezane uz temu. Rodilo vam polje!
Ivan Kulak
prije 1 tjedan
Farma Lužak, lako je s pozicije povlaštenog farmera dijeliti lekcije drugima. Do svojih hektara i milijunskih potpora došli ste zbog političke podobnosti a ne svoje poslovne sposobnosti.
Makeba
prije 1 tjedan
Eto da Vam se javim mi u Sisačko moslavačkoj Županiji gorimo pod pritiskom izgradnje Kokošinjaca . Gledajte plodove zemlje u nedelju. Pružiti nam podršku .Strategija koja se gura je industrijalizacija peradarstva, svinjogojstva, govedarstva.... Mjesta za male i srednje opg ove tu nema. Jasno je ko dan.
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Kovač Miroslave,demagogija i kukaknje nad teškom još nikad nisu donijeli riješenje nekog problema. Hrvatsku poljoprivredu muči kronični problema ,jedan jedini a to je da ni poslje 35 godina od osamostaljenja polika nema snage ni želje ali prije svega snage odrediti ciljeve poljoprivredne politike. Kad bi znali što je cilj onda ni se mogle donijeti strategije ili Hrvatski rečeno načini kako do tog cilja doći. Strategija nije ništa drugo doli definiranje načina, potrebnih sredstava i vremena u kojem će se doći do cilja. Hrvatski političari ne žele definiranje ciljeva jer to nije politički oportuno, ne zele reći želimo li se posvetiti proozvidnji hrane ili želimo kroz politiku potpora u poljoprivredi voditi socijalnu i demografsku politiku. I od toga sve počinje, od zemljišne politike do politike potpora. Ne može se ratariti na 30 hektara i od toga živjeti obitelj sa četiri člana. Isto tako ne može stocar sa pet krava na muznji živjeti od prodaje mlijeka. Uostalom pa provali ste i znate kako je završilo. Ali se može sve to ako je državna politika zadržati ljude u ruralnom prostoru pa putem usmjerenih potpora poticati takva mikro poljoprivredna gospodarstva gdje nije cilj proizvodnja već zadržavanje ljudi u ruralnom prostoru. I jedan i drugi pristup je legitimam i stvar je političke odluke vladajućih. Kao I obično vi u ničemu niste u pravu a najbolji primjer vaše stručnost su rezultati upravljanja poljoprivredom zadrugom tako je i sa pristupom problemimu zaraze slinavke i šapom. To je izuzetno ozbiljna problem i ne ako dođe jer će sigurno doći već kad dođe napravili će ogromne štete u govedarstvu. Na žalost opet će najgore proći oni koji rade i uzgaju stoku za tržište a hobi poljoprivredici kojima ionako prihod od prodaje znači minoran dio prihoda gospodarstava (poticaji su glavni izbor prihoda) neće biti toliko ugroženi Zato gospdine upravitelju manje demagoije i savjete neka daju oni koji znaju i mogu a ne oni koji dokazano ne znaju
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
sasa franic; Dugi niz godina naša stategija je kako namjestiti što veći postotak EU fondova za ruralni razvoj jednoj te istoj ekipi.Postojeća privilegirana ekipa(2,7 %) je većinom namirena sa državnom zemljom ,pokupi veći dio poticaja i svih mogućih državnih intervencija.Uzgoj stoke je sada visoko koncentriran na malom prostoru,pa je panika kada dođe do mogućih zaraza da ne stradaju takvi veliki igrači.Tko su naši stočari?Današnji stočari ne nose čizme,nego odijela,kao Širjan i Raić,a čizme nose većinom Nepalci.Zato se ne slažem da nemamo strategiju,samo obični ljudi nisu uključeni u nju,nego predstavljaju planirani gubitak.Sada će mo još imati takve igrače i u peradarstvu,koji će uskoro zatvoriti dobar dio domaćih objekata.Eto nam strategije....
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
SASA i ostali Hrvati su bili slugani ; Pešte , Beča , Beograda i sada djelomično Brisla ! Dio nas iz CIVILNOG sektora , a to znači i g. Kovač , javno smo govorili o POVIJESNIM RJEŠENJIMA , isto i u razgovoru sa političarima , ali ta MAFIJA ne sluša , a PROTIV njih NEĆE kmetovi izaći na ULICU NA PROSVJED ili na SAKUPLJANJE 10 % potpisa birača kojim se NE HRVATSKI sabor MOŽE NATJERATI da o BITNIM ZAKONIMA RASPIŠU REFERENDUM ! Od 2001 NAMEĆU ne obvezujući zakon za državnu zemlju , i u EU smo ušli sa samo oko 960 tisuća ha i minimalnim stočnim fondom čije je smanjivanje POTAKAO i promašeni ministar Pankretić u vladi SDP pa HDZ ! *** Sutra mi dolazi KONTROLA na 71 parcelu u brdsku SLAVONIJU , a da su slušali 2025 MOGLI smo imati PUNO OKRUPNJENIH PARCELA ! OKRUPNJENA znači bar 1 ha , a za to treba 6 do 10 parcela na otocima ,brdsko - planinskom području !
SASA FRANIC
prije 1 tjedan
nama nikakvih strategija ni planova. sve je prepusteno kako bude. a onda problemi krecu od zemljista, pa na dalje. a nema nitko tko nadgleda provodjenje strategije koja ne postoji
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
U biti Hrvatska nikada nije ni imala stočarstvo , osim za VLASTITE potrebe i nešto malo za prodaju ! Razlog je što na današnjim prostorima RH , vlasti NISU išle na uspostavu DOHODOVNIJIH OPG , već su to 1945 SPRIJEČILI sa zemljišnim maksimumom od 10 ha i niz zakona koji je omogućio i površinsko UNIŠTENJE imanja od mogućih 10 ha ! Zemljišni maksimum ukinuo je HDZ 91 ! Te godine donesen je i prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim je počelo podržavljenje zemlje i PROMAŠENO raspolaganje jasno na ŠTETU OPG ! Režim nije potakao prodaju i zakup privatne zemlje ! Sa izmjenom Zakona o poticajima u Račanovoj Vladi i uvjetom broja stoke , TISUĆA litara isporučenog mlijeka samo je POTAKLO gašenje stočarstva od strane POPULACIJE koja je bila pri KRAJU radnog vijeka ! > TKO JE STOČAR > ? Onaj tko drži stoku radi prodaje , a uzgoj stoke temelji se na farmerskom uzgoju , a za to NEMAMO zemlju , A NI GOSPODARSKE ZGRADE , a što se vidi u UŠOERNIM selima carice Terezije u Slavoniji i Baranji ! BUDIMO REALNI , NAJPRIMITIVIJU POLJOPRIVREDU U SELJAČKOM SEKTORU IMAMO U EU !
Pizzigin d.o.o.
prije 1 tjedan
odlican clanak
dona
prije 1 tjedan
Zato što je hr agrar uništen već odavno