Što je razlog tako niskim cijenama kod nas? Zašto je nizozemski hektar 39 puta skuplji od hrvatskog?
Prosječna cijena jednog hektara obradivog zemljišta u Europskoj uniji 2023. godine iznosila je 11.791 eura, kazuju podatci Eurostata koji istovremeno otkrivaju da su hrvatske oranice najjeftinije u EU.
Naime, cijena jednog hektara obradivog zemljišta u Hrvatskoj bila je prosječno 4.491 eura dok je najviša, 283.039 eura, zabilježena na Malti, govore rezultati analize podataka 22 zemlje članice EU, obrađene te godine.
Iznose za Maltu dakako treba uzeti s rezervom jer odražava tamošnji nedostatak poljoprivrednog zemljišta i pritisak za njegovu prenamjenu u građevinsko, što rezultira višim cijenama.
Stvarni lider cijena zemljišta u EU je Nizozemska, na drugom mjestu ljestvice Eurostata s prosječnom cijenom od 178.093EUR-a za hektar.
I najamnine pokazuju velike razlike.
Unutar EU, prosječna cijena najma obradivog zemljišta i/ili trajnih travnjaka iznosila je 173 eura po hektaru u 2023. godini. Najskuplje je bilo iznajmiti 1 hektar obradivog zemljišta i/ili trajnog travnjaka u Nizozemskoj (prosječno 914 eura), zatim u Danskoj (594 eura) i Grčkoj (498 eura). Najniže cijene zabilježene su u Slovačkoj (prosječno 67 eura) i kod nas u Hrvatskoj (74 eura).
Što je razlog tako niskim cijenama kod nas? Zašto je nizozemski hektar 39 puta skuplji od hrvatskog?
Niske cijene zemljišta zorno pokazuju strukturu proizvodnje, nisku dohodovnost, ali ti to da se Hrvatska kroz tri desetljeća suverenosti nije dovoljno ozbiljno pozabavila stvaranjem boljeg okruženja za poljoprivredu i stanovnike ruralnih prostora.
Velik dio poljoprivrednog zemljišta je usitnjen, brojne su čestice međusobno nepovezane. Dio zemlje neobrađivanjem zarasta u šikaru, što smanjuje vrijednost i okolnim česticama koje se rade.
Brojni posjedi imaju neriješene vlasničke odnose, što otežava kupoprodaju i dakako smanjuju interes potencijalnih investitora. U 30-ak godina suverenosti nismo počistili zemljišne knjige.
Dodatno, i hrvatski negativni demografski trendovi ne idu u prilog. Manje stanovnika ruralnih prostora, znače manju potražnju za zemljištem. Kad na to dodamo nedostatnu infrastrukturu i lošu povezanost, značajan dio ruralnih područja nije dovoljno atraktivan, što zasigurno ne ide u prilog cijenama.
Niti tržište nije osobito aktivno. Kod nas se još uvijek relativno malo trguje zemljištem, a država relativno niskom cijenom zakupa obradivih površina također koči rast. I donedavne restrikcije na kupnju strancima reducirale su konkurenciju, i smanjile pritisak na rast cijena.
Lani gotovo 28 tisuća kupoprodaja
U Hrvatskoj je 2023. godine realizirano 29.243 kupoprodaja, dok je godinu kasnije zabilježen manji pad, naime 2024. godine ostvareno je 27.965 kupoprodaja poljoprivrednih zemljišta, kazuju podatci informacijskog sustava Porezne uprave - Evidencije prometa nekretnina
Ako poljoprivrednik posjeduje zemlju, njezin rast cijene automatski povećava njegovu neto vrijednost. Bogatstvo vlasnika raste, barem na papiru. Hipotetski poljoprivrednik u Nizozemskoj prodajom jednog hektara može kupiti traktor, dok naš mora prodati 39 da bi napravio isto.
Viša vrijednost zemljišta može i poslužiti kao kolateral za kredit – što znači povoljnije uvjete zaduživanja i mogućnost financiranja novih ulaganja.
Ako poljoprivrednik odluči prodati dio zemljišta, a ono ima visoku vrijednost, može ostvariti značajan kapitalni dobitak. Također, raste i cijena zakupa, što koristi onima koji iznajmljuju.
Rast vrijednosti poljoprivrednog zemljišta može povećati interes investitora i banaka – jer poljoprivreda u tom scenariju izgleda kao isplativija i stabilnija djelatnost.
A i kad nešto više vrijedi, bolje se održava i unaprjeđuje. Rastuća cijena zemljišta može poljoprivrednike dodatno motivirati na ulaganja u obnovu plodnosti i bolje upravljanje.
Viša cijena znači teži ulazak u svijet poljoprivrede za buduće agro početnike, a rastom tržišne vrijednosti zemljišta, rastu i cijene najma - što povećava troškove poslovanja onima koji ovise o zakupu.
Valja primjetiti da cijene domaćeg poljoprivrednog zemljišta ne miruju, dapače u kontinuiranom su porastu godinama. Vidljiv je trend rasta prosječne cijene hektara od 65% gledajući razdoblje od 2015. do danas, što uz inflaciju od 22,7% govori da su vlasnici zemlje ipak nešto bogatiji nego su bili?
Nameće se tema, što bi se u domećem agraru dogodilo da država proda poljoprivredna zemljišta u svom vlasništvu, vlastitim poljoprivrednicima?
Tagovi
Autor
Zašto mi je upozorenje da 'slinavka i šap može unišiti hrvatsko stočarstvo' čista ironija?
Zašto stoji na jednoj nozi i što znači kada svije gnijezdo na kući poljoprivrednika?
Jesmo li propustili prodati (dio) agri robe novog roda po višim cijenama?
Može li se Jakov prehraniti s 1 EUR dnevno?
Može li se Jakov prehraniti s 1 EUR dnevno?
Sretan Uskrs, dragi ljudi!
Zašto mi je upozorenje da 'slinavka i šap može unišiti hrvatsko stočarstvo' čista ironija?
Zašto stoji na jednoj nozi i što znači kada svije gnijezdo na kući poljoprivrednika?
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Zato jer smo ga lijeni obrađivati 😂😂😂 Joojjjj sada će Đuro sa Beogradskim zakonom o liječarenju 🙊🤔 😂
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Što bi se dogodilo da država proda svoju zemlju , vlastitim poljoprivrednicima ? Poljoprivrednici su poduzeća , obrti i KVAZI OPG ! KVAZI OPG sa svojom zemljom mogu raspolagati ; prodajom , darovanjem , oporukom , diobom , različitim ugovorima - o uzdržavanju , itd ! POSLJEDICE toga su USITNJENOST i MALE površine parcela ! I bez REZA u takve LAKRDIJAŠKE zakone NEMA pomaka za OPG , NASTAVITI će se IZUMIRANJE sela , USITNJAVANJE , NASLJEĐIVANJE U OBLIKU SUVLASNIŠTVA , sa vlasnicima koji već sada žive u INOZEMSTVU !
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Gospodine Vedrane , bili ste sa novim ministrom poljoprivrede koji je završio SRPSKI pravni fakultet ! Poslao sam mu NN SRH , Službeni list iz SFRJ iz 1965 u kojem je objavljen u BEOGRADU Zakon o nasljeđivanju , ima i PLAGIRANI u Zagrebu 2003 , dvostruka evidencija , Zakon o nasljeđivanju , Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , Zakon o izvlaštenju je u resoru NAJNESPOSOBNIJEG Ministarstva pravosuđa ! Zna MAFIJA u Vladi i MAFIJA u Ne hrvatskom saboru što imamo , ali NEĆE oni NIŠTA promijeniti ! Isto ZNAJU i MAFIJAŠI u Skupštini Vladine HPK i njezin predsjednik Jakopović o CIRKUSU zvanom USITNJENOST , Ne sređeno stanje ! RAZLIKA JE KVALITETA ZEMLJE U ZEMLJAMA iz teksta ! Hrvatska ima puno KAMENJARA koji je za ovce i koze VEĆINOM i onda ne možete kupnjom takve zemlje očekivati neki razuman povrat ! * Farma Lužak , Porezna uprava ima neki cjenovnik po kojim uzimaju porez ! * Neki dan sam poslao Poreznoj , Plenkoviću , Općini Čaglin za porez na kuću u kojoj ne stanujemo , moja na umrlom stricu u gruntovnici , a njegova na meni u gruntovnici . U katastru su ISPRAVNO upisali , ali u suprotnosti sa RJEŠENJEM o podjeli imovine vođena kao Japarić i zadruga ! Sud u Požegi ODBIO je izvršiti ISPRAVAN Upis ! Da nasljednici strica POKRENU Ostavinski postupak i PRIHVATE se nasljeđa , onda bi mi ŽIVI to mogli riješiti ! * Poslao sam im i POPIS Slavonije iz 1702 ; Turskome Caru , 3 forinte po kući , Turskome zemaljskom gospodaru 10 % žitarica ! Jebeš ovu kvazi državicu i EU !
Farma Lužak
prije 2 tjedna
Zato što lažemo kako u svemu tako i na cijenama koje prijavljujem poreznoj upravi.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Cijena zemlje ,plus takozvani ZK ispravak , je su Austrijanci u svojoj KOLONIJI Slavoniji i Baranji NAMETNULI dvostruku evidenciju koju TUPAVI SRPSKI I HRVATSKI političari NISU UKINULI od Saveza 1918 ! U katastru Velimir Komericki u gruntovnici KOMERICKI i zadruga , Komericki mi prodaje po KATASTRU i onda ja plaćam ZK ispravak , BRIŠE se KOMERICKI i zadruga i onda se ja upisujem u Austrijsku gruntovnicu pa u Austrijski katastar ! HRVATSKA politička MAFIJA NEĆE UKINUTI Dvostruku evidenciju zemlje , NEĆE MENJATI Beogradski Zakon o nasleđivanju , da POJEFTINIMO i UBRZAMO sređivanje stanja , a ONDA I RASPOLAGANJE ! Bio je gospodin Stapić kod novog ministra poljoprivrede sa završenim SRPSKIM PRAVNIM FAKULTETOM , KOJI NE RAZUME OVO O ČEMU PIŠEM ! Kolika je cijena po ha u vlasništvu BALKANSKOG SRANJA koje zovu rh ? Pa NE MORAJU PRODATI OPG NIŠTA !
Velimir Komericki
prije 2 tjedna
Zanima me otkud prosječna cijena u HR? Cijena hektara rijetko je ispod 10k eura,nerijetko ide i do 15,pa čak i 20k eura.. Drugo je što se u ugovor stavi cifra od 2k eura za hektar da se plati manji porez. Zapuštene prčije koje 20+ godina nitko nije taknuo,koja da se prenamijeni u obradivo,treba još barem 5k eura se prodaju po 6-7k eura... Tako da ako se neka statistika gleda,opet je to nerealno i nema veze sa stanjem na terenu.
mali poljoprivrednik
prije 2 tjedna
Seljak koji živi od poljoprivrede gleda kako da kupi neku zemlju,a ne da prodaje.Cijene zemlje su veće u onim krajevima gdje je poljoprivreda razvijenija,pa ako je još i dobre kavalitete.Zašto je u zapadnim zemljama EU cijena visoka?Zato što su veća gospodarstva i zato što je manje zemlje u opticaju.Također treba uzeti u obzir i razliku u ostvarenoj dobiti po hektaru,a tu smo daleko ispod zbog mnogih razloga.Siromašniji smo,pa manje i ulažemo,ali također su nam različite cijene ulaznih troškova i cijene poljoprivrednih proizvoda.Recimo da je u Njemačkoj sjemenski kukuruz 30% jeftinij,a u konačnici merkantilnu robu prodaju po većim cijenama od nas.Znamo da imaju i veće poticaje od nas,što redovne,što prikrivene,pa kada se sve sabere nije čudno što su koda nas cijene manje.Kakva nam je poljoprivreda i te su nam prevelike.