Vic koji to nije: Znate li koja je razlika između Europljanina i Kanađanina?

Nakon tjedan dana boravka u Kanadi mogu konstatirati da su njezini građani naglašeno pozitivni, izrazito ljubazni i pristupačni, prilično otvoreni i generalno sjajni domaćini. Osmijeh i pozdrav dobit ćete posvuda. Od carinika, preko vozača autobusa, do spremačice u hotelu. 

Nakon leta od 10 sati preko Atlantika, došavši na tlo zračne luke u Calgaryu (stariji će se sjetiti da je ovaj grad bio domaćinom zimskih olimpijskih igara 1988. godine, op.a.), policajac me zatraži putovnicu i vidjevši obilježja, uz širok osmijeh, pita po naški 'Kako si?', s baš snažnim engleskim naglaskom. Uzvratim mu začuđen istom mjerom, a on kažiprstom suptilno pokaže na pločicu prišivenu na odori s prezimenom 'Pipunic'. Vrati mi našegorelist Pipunić putovnicu i namigne. Tri minute kasnije javim se kući svojima da sam sretno sletio, a čuvši taj moj razgovor priđe mi gospođa srednjih godina s pitanjem: 'mladiću, odakle ste, čujem da govorite našim jezikom?'.

Putovao sam 20 sati s jednog na drugi kraj svijeta da bih odmah naletio na naše ljude. Još se jednom potvrdilo kako nas ima posvuda, pa tako i u najsjevernijoj zemlji američkog kontinenta.  

Druga najveća zemlja svijeta

Kanada je površinom druga najveća zemlja svijeta (nakon Rusije, op.a.) i više nego dvostruko veća od svih EU zemalja zajedno. Za ilustraciju, samo uljanom repicom (u njihovom slučaju 'canola') na godinu zasiju više od 8 milijuna hektara. 

Canola nije isto što i uljana repica?

Gledajući njihovu poljoprivrednu proizvodnju koja doseže godišnju vrijednost od 60 milijardi EUR-a, oni su peti po veličini globalni izvoznik, a kako stvari stoje, čini se da će rasti.

Agrar im igra važnu ulogu u ekonomiji, osiguravajući prehrambenu sigurnost, izvoz i ruralni razvoj. Kanada se smatra jednim od najvećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda, u čemu prednjače žitarice, uljarice i meso. 

Sve se vrti oko stoke

Vozeći se prerijama provincije Alberta, na visoravni tisuću metara iznad mora prolazimo pokraj golemih poljoprivrednih parcela - sve redom većih od nekoliko stotina, pa moguće i tisuća hektara. Bolja zemlja je ovdje zasijana žitaricama i uljaricama. Najčešće ječmom, pšenicom i uljanom repicom, nešto rjeđe kukuruzom, šećernom repom i bobom. Table manjeg potencijala su u funkciji pašnjaka. 

Sve se vrti oko stoke, pa tako spomenuta Alberta danas ima više goveda (4,7 milijuna) nego stanovnika (4,3 milijuna), zbog čega ovaj kraj nalikuje dijelovima SAD-a ili Argentine. Riječ 'beef' je posvuda, baš kao i kaubojska obilježja, šeširi, sedla, čizme. 

Gorje Stjenjak (engl. Rocky Mountains) diktira klimom ovog kraja, a mi smo, tijekom našeg posjeta, imali čast i zadovoljstvo iskusiti i pravu ljetnu poslasticu ove regije - tornado. Isti je u samo nekoliko minuta napravio značajne štete na imovini okruga Olds, Didsbury i Carstairs, uz nekoliko lakših tjelesnih ozljeda. Srećom, ovog puta, bez smrtnih ishoda.

Ovdašnja su vozila za naše pojmove ogromna, parcele i kuće velike, ulice prostrane i prilično uredne. Pravila se poštuju.

Farme su za naše prilike nezamislivo goleme. Brojne se prostiru na nekoliko tisuća hektara, a susjed od susjeda udaljen je po nekoliko kilometara. 

Cijena zemljišta u porastu

Niti Kanađani nisu pošteđeni promjena. Cijena poljoprivrednog zemljišta je višestruko narasla u zadnjih nekoliko godina, žale se ovdašnji farmeri. Nekad je hektar koštao 2 ili 3 tisuće kanadskih dolara, a danas i preko 17 tisuća, priča mi lokalni poljoprivrednik Leroy Newman koji s bratom vodi farmu na 4.000 hektara površine nedaleko Calgarya, najvećeg grada Alberte. 

Cijena dakako raste potražnjom, a čini se kako je sve više onih koji vide priliku ovdje kupiti farmu. Pa tako navode prekomorske investitore, došljake. Doseljavaju i ulažu ovdje Nizozemci, Australci pa i Ukrajinci. Mnogi vide svoju budućnost na ovim velikim i prilično organiziranim i optimiziranim farmama.

Raste izvoz kanadske junetine na tržište Europske unije

Od područja koja su nekada etiketirana kao neplodna i neperspektivna, danas se nakon ulaganja u navodnjavanje i naseljavanja odvija značajna ekonomska aktivnost. Bazirana je na agraru, ali i na nalazištima nafte i plina, valja notirati. 

Na ulicama manjih mjesta gotovo da nema žive duše, svi su u pokretu, stvaraju i rade. Žive ovdašnji liberalni kapitalizam i ozbiljno ga shvaćaju, pri tome djelujući prilično zadovoljno. 

Dok im brojni novinari postavljaju pitanja, oni pokazuju interes za europskim modelom potpora i zaštite proizvođača. Jer, značajna se trgovina odvija između Kanade i EU u oba smjera, a ovi proizvođači itekako znaju globalne tokove svojih roba, sirovina. Baš ih zato zanima kako stoje stvari kod konkurenata.  

Koja je razlika između Europljanina i Kanađanina?

Boraveći kratko u Kanadi povodom IFAJ svjetskog kongresa agrarnih novinara, upalo mi je u oko nešto izvan domene agrara.

Naime, oni vrlo otvoreno progovaraju o vlastitim problemima, pa su tako pred 200 novinara predstavili izazove suživota starosjedioca i doseljenika, današnje većine. Iznoseći terete koje društvo nosi, govoreći o rješenjima, ali i situacijama koji još uvijek 'žuljaju' ovo društvo.

Čini se da racionalnim pristupom otvorenim pitanjima zajednice bitno uspješnije generiraju društvene promjene. To suočavanje sa samim sobom te bližom i daljom okolinom čini ih naizgled uspješnijima. Možda i društveno 'zdravijima'? Ili je možda samo breme složene europske povijesti nama teško nositi? 

Pa u tom duhu iz Kanade donosim i vic, koji to i nije.

Znate li koja je razlika između Europljanina i Kanađanina? Prvi misli da je 100 kilometara puno, a drugi da je 100 godina dugo.

Različiti jesmo, a zasigurno možemo jedni od drugih učiti. I o prirodi i o društvu.