• Stajski gnoj
  • 07.11.2020. 09:00

Utjecaj stajskog gnojiva na kakvoću i količinu vode u tlu

Kako gnojidbom stajskim gnojivom povećavamo sposobnost našeg tla da upije veću količinu vode?

Foto: Tomislav Haršanji
  • 1.256
  • 174
  • 0

U bilo kojoj vrsti poljoprivredne proizvodnje, tri su nezamjenjiva uzroka o kojima ovisi naš uspjeh. Kakvoća tla, količina vode za vrijeme vegetacije te gnojidba.

Kakvoću tla je nemoguće promijeniti u kratkom vremenu. Jedan od glavnih načina kako na nju možemo utjecati je upravo vrsta i način gnojidbe. Situacija s vodom predstavlja poseban izazov. Ono što nam preostaje kao najjednostavniji čimbenik ove fantastične trojke, upravo je gnojidba. 

Gnojidba stajnjakom i sideracija 

Prema onome što sam do sada uspio proučiti, kakvoća tla ponajprije ovisi o mikrobiološkoj strukturi. Ukratko rečeno, koliko nam je tlo živo. Kemijska analiza, indikator stanja elemenata u tlu, koristan je alat koji ima svoj limit. A to je da se bavi posljedicama. Mrtvim elementima. Isto vrijedi i za gnojidbu mineralnim, 'mrtvim' gnojivima. Oni predstavljaju svojevrstan flaster na ranu, bez prethodnog pregleda ozljede. 

Kada je riječ o poboljšanju kvalitete našega tla, gnojidba stajnjakom i sideracija, tzv. zelena gnojidba, jedina su dva načina kako djelovati na uzročnoj razini. On je glavni predstavnik nečega što zovemo organska tvar. U njemu se nalaze neprobavljeni elementi hrane koju su konzumirale životinje. Najčešće su pomiješani s nekom vrstom biljnog ostatka - slamom, sijenom, piljevinom ili nečim sličnim. Zajedničkim nazivom, organska tvar, dakle, obuhvaćamo sve što svoje podrijetlo vuče od nekog živog organizma. Bitno je napomenuti da niti jedna biljka ne može konzumirati organsku tvar kao takvu. 

U tlu postoje brojne skupine organizama, koje su žive kao i mi, te za svoj opstanak također trebaju hranu. Ipak, za razliku od nas ljudi, oni se neće hraniti anorganskim tvarima - bojama, konzervansima, reziduama pesticida ili kojekakvom drugom kemijom. 

Nematode devedeset posto hranjiva otpuštaju u okoliš

Neke od njih su bakterije i gljivice. U procesu kruženja tvari, one predstavljaju prvu grupu organizama koje naše tlo čini živim. Kako bi opstale, za svoje potrebe koriste i do devedeset posto nutrijenata iz organske tvari koju konzumiraju, dok preostalih deset posto otpuštaju u okolinu. Ajmo reći da je njihov “izmet”, desetina onoga što pojedu. Ostatak služi za održavanje njihovog životnog ciklusa. 

Znači, stajnjak razlaže upravo ova 'ekipa'. Kada bacimo stajski gnoj, njih hranimo. Oni svojom aktivnošću prevode stajnjak u biljci usvojiv oblik, ali pri tome konzumiraju većinu nutrijenata za svoju aktivnost. Važno je shvatiti da se razgradnja, mineralizacija, pretvaranje u hrane u biljci prihvatljiv oblik, odvija samo u gornjem sloju tla. Zato što njegovu razgradnju obavljaju aerobni organizmi. To su svi oni koji za svoj život trebaju kisik. Buduci da on prodire samo u gornji sloj zemljišta, ako bi stajnjak zaorali dublje, u zonu gdje nema kisika niti aerobnih organizama, došlo bi do “mumifikacije”. Jednostavno bi ostao u biljci nepristupačnom obliku, zarobljen, stisnut okolnim tlom.

Svima je vjerojatno poznata priča o prevođenju stajnjaka u biljci pristupačan oblik, no zašto je važno hraniti ovu ekipu bakterija i gljivica?

Zato što se na razini “ispod” njih nalaze nematode. Ako situaciju promatramo kroz razine hranidbenog lanca, nematode se nalaze na vrhu. Razlikujemo više vrsta. Neću ulaziti u detaljnije već ću spomenuti tri najvažnije. Bakterivore, fungivore i predatorske nematode. Bakterivore se hrane bakterijama, fungivore gljivicama, a predatorske drugim nematodama.

Ovdje dolazimo do ključnog trenutka za našu priču – za razliku od bakterija i gljivica, koje devedeset posto hranjiva koriste za “sebe”, nematode devedeset posto hranjiva otpuštaju u okoliš, zadržavajući za sebe samo deset posto. One su ključ mineralizacije u tlu. Zbog njih bacamo stajnjak. 

Utjecaj na razinu humusa 

To je razlog zašto svim svojim kolegama, a i onima koji će to tek postati, neprestano vičem da trebaju koristiti što više stajskog gnojiva. Mnogi upadnu u zamku kalkuliranja troška u odnosu na količinu hranjiva - znači na posljedičnoj razini. Na taj se način nalazimo u negativno začaranom krugu. Bacimo gnojivo, biljka ga potroši, vidimo da ga nedostaje pa bacamo ponovo.

Pozitivno začarani krug je naravno, sušta suprotnost. Postoje svjedočanstva, znanstvena istraživanja, koja su pokazala da u biološki aktivnom tlu, u slučaju da dođe do nedostatka određenog nutrijenta, primjerice fosfora, mikrobiološkom aktivnošću dolazi do svojevrsne alkemije, transmutacije pojedinih elemenata, u one koji nam nedostaju.

Takav scenarij nam omogućava bezbrižno gospodaranje našim tlom. Na nama je utjecati na rast i razvoj mikroorganizama hraneći ih, a oni će obavljati svo nužno “kemijanje” za nas. 

Povećanje mikrobiološke aktivnosti gnojidbom organskom tvari nužno utječe i na razinu humusa u tlu. Humus je čarobna supstanca koju moderna znanost još uvijek nije uspjela do kraja razjasniti. Ono što je važno za našu priču tiče se drugog od navedena tri faktora na početku, a to je količina vode u tlu za vrijeme vegetacije naših biljaka. 

Gnojidbom utječemo na količinu vode u tlu 

Humus je koloidna čestica. Uzmimo za primjer česticu gline, standardni dio našega tla. Ona svojim oblikom podsjeća na kuglu. Za razliku od nje, čestice humusa imaju drugačiji oblik. Takav oblik rezultira puno većom površinom papira u odnosu na obujam koji on zauzima. Plašt kugle, čestice gline, je daleko manje površine od površine kolodine čestice, iako zauzimaju isti volumen. Na tu površinu, i humus, i glina, vezuju čestice vode. Ako nemamo humusa niti gline, voda prodire kroz tlo kao kroz pijesak. Ništa ju ne zadržava, ne veže. Iz ovoga nam je primjera evidentno zašto tla bogata humusom zadržavaju, za razliku od onih koja sadrže “samo” glinu, enormno veću količinu vode.

Sada je možda jasniji razlog kako gnojidbom utječemo na količinu vode u tlu. Nekome tko možda nije čuo za ovaj fenomen je vjerojatno teško spojiti jedno i drugo. Ako dođe do naglog pljuska, humusna tla upijaju više vode, ne poplavljujući površinski sloj tla. Polagano otpuštanje vode kroz duži vremenski period tako omogućava puno veću količinu koja je neophodna za rast i razvoj naših biljaka.


Tagovi

Gnojidba Stajnjak Humus Nematode


Autor

Tomislav Haršanji

Više [+]

Tomislav Haršanji, agropoduzetnik koji je svoj ured odlučio smjestiti u prekrasna slavonska polja. Kroz OPG HAHA brine o vlastitim nasadima, a uz to obavlja i usluge održavanja tuđih voćnjaka koji su još ljepši kroz objektiv video kamere koju zajedno sa svojom suprugom Ivanom koristi za izradu promotivnih video uradaka.