Opasno je za državu da hrvatski prostor ostane bez seljaka, a upravo se to događa, upozorava prof.dr.sc. Ante Kolega.
Pitanje svih pitanja glasi: Kako zadržati Hrvate u Hrvatskoj?
Odgovor je da se između ostalog i dalje bave poljodjelstvom. Jednostavni odgovor bio bi s mlijekom na kopnu i ribom na moru. Razvitak obiteljskog poljodjelstva potiče i održivu okolišnu proizvodnju. Smanjuje se pritisak na gradove i zapošljavanje, a dobro raspodjeljuje i koristi hrvatski prostor.
Mlijeko veže sve poljodjelske proizvodnje: meso, kožu, stajski gnoj, pašnjake i oranice, gotovo cjelokupni ratarski plodored. U Hrvatskoj preko trećine poljoprivrednih gospodarstava isporučuju tržištu mlijeko. Seljak u ovom sustavu nije samo proizvođač i poduzetnik, nego i vlasnik zemlje. Nalazi se na čelu obitelji i obiteljskog gospodarstva. Seljak nema pričuvnu domovinu. On nije stavka u proračunu. Čuvar je hrvatskih vrijednosti, jezika, baštine, vjere, izvornih proizvoda i nacionalnih granica.
Opasno je za državu da hrvatski prostor ostane bez seljaka, a upravo se to događa.
Seljak nije samo iskusni traktorist, upravljač vodama i puki korisnik biokemije. On ne koristi izvrnutu koreniku ili genetiku biljaka i životinja, da bi prevario prirodu i dobio veću proizvodnju. On čuva svoje okruženje i svoju održivu proizvodnju, kako bi sebi i potomcima namaknuo prave proizvode, ali i osnažio ćudoredne vrijednosti kao: samopoštovanje, ponos i dostojanstvo hrvatskog čovjeka.
Stoka treba poljodjelce, osobito mljekare tijekom čitave godine. Ratarstvo veže godišnje 120 dana, voćarstvo i vinogradarstvo 180 dana. Dvije trećine hrvatskih poljodjelaca i registriranih upisnika seljačkih obiteljskih gospodarstva istodobno drži stoku, proizvodi mlijeko, pšenicu, kukuruz, djetelinu i trave, kukuruz, uljarice i sladornu repu. Drži vinograde i voćnjake i proizvodi povrće.
Uništimo li stočarstvo, rušimo čitavo poljodjelstvo.
Bez stočarstva nema smisla biljna proizvodnja, a pogotovo što se plodnost tla ne može održavati bez stajskog gnoja. Maslinovo ulje, školjke, ovce i koze, vino, sir, pršut i riba mogu se mirne duše svrstati u vrlo konkurentne hrvatske proizvode sredozemnog poljodjelstva. Pšenica i kukuruz na tlu crnici nemaju boljeg natjecatelja u proizvodnosti i ekonomičnosti na svjetskom tržištu. U gorskom poljodjelstvu govedarstvo, odnosno mljekarstvo, ovčarstvo i kozarstvo s grahoricama stvaraju konkurentne proizvode.
Na moru problemi su višestruki. Ulov ribe stagnira i smanjuje se. Okolišni razlozi smanjivanja ulova na prvom su mjestu, ali i strahoviti prelov ribe. Uzgoj ribe jedno je od rješenja, a ulov će sve više ostajati kao turistička privlačnost.
Ulaganje u uzgoj ribe, ostaje jedina prigoda za priobalno koćarstvo koje se mora smanjivati. Uzgoj ribe nam preostaje kao morska odstupnica hrvatskog poljodjelskog pučanstva. Kako jamčiti razvitak vlastite hrvatske poljoprivrede?
Ostanemo li dugoročno bez obiteljskog poljodjelstva, ostat ćemo bez kakvonosne hrane. Nakon nestanka nafte koji se približava, bez vlastitog poljodjelstva ostat ćemo i bez energije. Zemlja koja ima vlastito poljodjelstvo može proizvoditi dio energije. Zemlja koja proizvodi bioenergiju ima budućnost. Mogućnosti hrvatskog poljodjelstva otvaraju se u proizvodnji izvornih samorodnih sorata i pasmina.
Samo vlastite domaće razmnožavajuće tvari i kultivari bilja i pasmine domaćih životinja mogu dati izvorne proizvode. Primjerice, u nas to je domaće sjeme povrtnog i ratarskog bilja i sadnice voća. Malo tko ih proizvodi za tržište. U znanosti, nikako da se ustanovi banka sjemena hrvatskog izvornog bilja. Premda je bilo pokušaja ustanovljivanja sjemenskog jezgra domaćih izvornih pasmina životinja. Pitam se, gdje je takvo sjemenište za domaću ovcu Pramenku, hrvatsku Šarenu kozu, hrvatsko govedo Bušu.
Uzgojna jedinica za dugu bijelu svinju za proizvodnju dalmatinskog pršuta ili Mangalicu, svinju za kulin. Mogu li proizvođači pronaći sadnice domaćeg voća? Mogu, ali najčešće iz uvoza. Zdravstveno sumnjivih sadnica i hibridnog sjemena. Na tržištu gotovo da i nema izvornih sadnica domaćeg voća i sjemena domaćeg povrća.
Nemoguće je očekivati da ćemo imati proizvodnju prepoznatljivih poljodjelsko prehrambenih proizvoda sa znamkom, tradicijskih proizvoda od ugleda, ako ne uskladimo proizvodnju vlastitog sjemena, sadnica i tvari za proizvodnju.
Što će nam onda Ministarstvo poljodjelstva, ako sa uvoznom genetikom razmnožavamo poljoprivredne proizvode na domaćem tlu. U domaće podneblje guramo neodgovarajuću tuđu koreniku, zapostavljajući svoju. Kada ćemo stati na kraj lošim strateškim rješenjima u poljodjelskoj politici i stihijskom sjemenarstvu na tržištu?
Ako odgovorimo na ova vapijuća pitanja možemo se nadati da će mnogi mladi Hrvati naći posla i ostajati na svojoj grudi čuvajući svoju baštinu i voleći domovinu.
Tagovi
Autor
Zašto mi je upozorenje da 'slinavka i šap može unišiti hrvatsko stočarstvo' čista ironija?
Zašto stoji na jednoj nozi i što znači kada svije gnijezdo na kući poljoprivrednika?
Zašto je poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj najjeftinije u cijeloj EU?
Jesmo li propustili prodati (dio) agri robe novog roda po višim cijenama?
Đuro Japaric
prije 3 godine
Ustavna osnova za pisanje NACRTA zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU ; dio članka 2 ,cijeli članak 48 , dio 49 , cijeli 50 , 52 , a za odlučivanje dio članka 2 , dio članka 87 ; Hrvatski sabor može raspisati REFERENDUM , o prijedlogu ZAKONA , Ustava ! A , za razumijevanje svima članak 48 , točka 4 ; Jamči se pravo nasljeđivanja ! I moj prijedlog TUPAVIM Hrvatima i još TUPAVIJIM političarima , da se PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon , VRATI u BEOGRAD , a preuzmu rješenja od PAMETNIH naroda kao što su SLOVENCI , NIZOZEMCI - dio prijevoda njihovog Zakona imam !
Đuro Japaric
prije 3 godine
Gospođo Blanka , može napisano pročitati svaki stanovnik RH koji zna čitati , ali stanovnici RH , a posebno političari nemaju veze o poljoprivredi ! Od doseljavanja Hrvata na Brdoviti Balkan u stoljeću VII , za Hrvate postoji nekoliko bitnih agrarnih reformi ; 1536 TURSKA , 1700 CARSKE AUSTRIJE , 1848 PROGLAS Jelačića o ukidanju kmetstva i crkvene desetine , 1918 SRPSKO - hrvatska , 1945 BROZOVA i jegovih komunista , 1991- 2021 TUĐMANOVA - HDZ - SDP ! I moj prijedlog TUPAVIM Hrvatima i još TUPAVIJIM političarima ; da se imenuje POVJERENSTVO i napišu NACRTI zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU ! USTAVNU osnovu imamo u više članak USTAVA RH !
Đuro Japaric
prije 3 godine
Sve je jasno i vidljivo , na ruralnom prostoru zasnovano je previše obitelji sa prihodom od poljoprivrede , Dalmacija IZUMIRE od 18 stoljeća , a SLAVONIJA od 1945 ! Imate i prilog sa sjednice Odbora za poljoprivredu ZAPADNE SRBIJE , pa možete shvatiti i doprinos SRPSKOG sabora od 1918 , a posebno od 1991 ! DILETANTI su PROTIV prodaje podržavljene zemlje OPG ! Sa zakupom stavljaju se OPG u KMETOVSKI položaj u smislu NABIJANJA cijena i onda će biti KMETOVI lokalnim vlastima i JADI ( vladi ) 25 godina , pa ako RH bude postojala za 25 g KMET opet NEĆE imati zemlju ! U nekim državama ljudi imaju sreću pa vojska izvrši DRŽAVNI udar , a u ZAPADNOJ SRBIJI to nije moguće , pa kome godine i radne navike dopuštaju NAPUŠTAJTE ZAPADNU SRBIJU ! Nama tu ni R , od REPUBLIKE HRVATSKE !
Blanka Kufner
prije 3 godine
Mislim da bi ovo trebao pročitati svaki stanovnik RH, a oni donositelji odluka i po nekoliko puta.
Marta Radić
prije 3 godine
Ovakve tekstove čitamo 50 godina...oni su u potpunosti točni i opravdani. No, postavlja se pitanje....tko to ruši i uništava ruralni prostor i zašto u tom prostoru ima sve manje ljudi.
Đuro Japaric
prije 3 godine
Stočarstvo i peradarstvo temelji se na farmerskom uzgoju ! > Farme > iz Brozove Jugoslavije sa jednom do 3 krave , 20 svinja izumrle su u većini slučajeva ! Za farme goveda , ovaca , svinja , koza u Hrvatskoj prvi je problem zemljište , drugi problem su veličina okućnica na kojim u biti ne možete sagraditi veću gospodarsku zgradu , a ovo je posljedica u nizinskoj Slavoniji i Baranji , naredba carice Terezije 1756 da se kuće i gospodarske zgrade poredaju uz puteve i ceste ! U maloj Hrvatskoj sa oko 3, 9 milijuna ljudi , problem je i uvoz mesa upitne kvalitete !Popis Hrvatske 2011 , 119 IZUMRLIH sela počevši od SLAVONIJE ! Što su bezvrijedni političari poduzeli da se u ta sela vrati dio ljudi ? NIŠTA ! Što mogu ? Mogu donijeti POSEBNE članke Zakona o poljoprivrednom zemljištu , Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju , vratiti u SRBIJU a preuzeti rješenja iz PAMETNIH država , počevši od Slovenije pa do NIZOZEMSKE ! ALI , zastupnici i Vlada NEĆE predložiti ZAKONSKA rješenja , OSIGURATI dio novca za REALIZACIJU i ZATO je IZUMIRANJE ruralnog , a i gradskog prostora NEMINOVNO !Prosječno su nositelji OPG stari oko 60 godina ! OVO znači da do 2031 VEĆINA nas postajemo radno nesposobni , a mnogi će umrijeti ! ZATO je nužna AGRARNA REFORMA , bar ja to tako vidim ! A , SVI o ovome ŠUTE !
Đuro Japaric
prije 3 godine
Gospodine Ante , za Broza i njegove komuniste seljaci su bili klasni neprijatelji pa su 1945 išli na zemljišni maksimum za seljake od 10 ha , koju površinu većina obitelji nije imala ! Nizom zakona omogućeno je i površinsko smanjivanje i mogućih 10 ha ! 1994 iznijeli su podatak da je prosječna vličina seljačkog imanja bila 2, 8 ha sa prosječno 5 parcela ! Od 1945 u brdskoj Slavoniji odigrava se proces izumiranja takvih imanja . Slično je i u ostalom dijelu brdske Hrvatske , na otocima ! 1991 Tuđman i njegov HDZ ukinuli su zemljišni maksimum , išli su na podržavljenje poljoprivrednog zemljišta , lopovsku privatizaciju predmet koje su i poljoprivredna poduzeća utemljena 1918 SRPSKO - hrvatskom agrarnom reformom ! Od 1991 SVE je u seljačkom sektoru prepušteno vlastitom snalaženju pojedinaca ! POJEDINCI ne mogu organizirati iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta , već to mora biti DRŽAVNI program ! Iz postojećeg stanja pomak je MOGUĆ samo AGRARNOM REFORMOM , a to ZNAČI PAKET zakona za privatnu i državnu zemlju ! Za ovo NISU političari , vladina HPK , malobrojne udruge , pa od POMAKA nema NIŠTA ! A , mladim Hrvatima , preporučam da napuštaju ovu kvazi državicu !