Tko o čemu - oni o agro bankama

Sjećate li se ovih ljudi? Matej Janković, Zlatko Dominiković, Ivan Đurkić, Božidar Pankretić. Ima ih i ispred i iza. Što im je zajedničko? Kada su se borili da postanu ministri poljoprivrede, svašta su obećavali napraviti. A svaki je zajedno sa svojom strankom i ekipom isticao kako treba napraviti posebnu poljoprivrednu banku. A što im je još zajedničko? Pa niti jedan od njih poslije nije napravio ništa da osnuje takvu banku. A često su ju zvali agrobankom.

Čak štoviše, svaki je dobro tijekom mandata znao objasniti zašto takva banka nije potrebna. I evo, javili se ovi novi koji kada ne znaju što da naprave i kažu o poljoprivredi u svom mogućem mandatu, onda se hvataju te agro, poljo ili neke druge banke. Bolje da ju zovu seljačkom bankom jer bi barem po nečemu bili originalni i drugačiji od prethodnih. I prošli razgovori, a ono ništa. Sad su se i u MOST-u uhvatili nekih savjetnika jer je njih jako iznenadilo i tih 19 stolica u Saboru, a i ova pregovaračka pozicija. Prošli su pregovori, a izgleda da kao na kapaljku iz litanije sa SDP-ovom i s HDZ-ovom koalicijom stižu vijesti o tome što se pričalo o poljoprivredi.

Čemu osnivanje agrobanke?

Je li moguće da je ta banka koju nikada neće osnovati nitko, niti će u nju preformulirati Croatia ili HPB banku, jedino što mogu o poljoprivredi pričati? Čemu osnivati takvu banku? Kako bi ta banka lakše davala kredite poljoprivrednicima? Pa zar nije jednostavnije da država iz proračuna sufinancira kamatu, djelomično ili u cijelosti. Ili pak da umjesto poljoprivrednika sufinancira učešće. To je jeftinije nego prvo osnivati banku pa za nju iznajmljivati prostore, otvarati poslovnice, a onda i tražiti ljude koji će raditi u njoj. To bi uvijek svakoj Vladi odgovaralo jer bi se otvorila mogućnost zapošljavanja novih uhljeba, a onda bi ih opet čekalo isto. Osigurati novce za kredite. I da pretvore HPB i Croatia banku, opet bi tu trebalo uhljebljivati brojne ljude. Da se vratimo na onaj dio što treba. Dakle, ode poljoprivrednik po kredit u svoju banku, a ako on ima mnogo zemlje, stoke, i slično, i redovito prima poticaje, onda mu lako i država može biti garant. A što je cilj. Isto što i u primjerice jednoj Austriji.

Idilična sela Austrije daleko su od naših

Za neke kredite 0% kamata, 30 godina rok povrata, a za neke i 1 do 2%. Što filozofiraju? Pa na tolikim su svim stručnim ekskurzijama bili u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj i drugim zemljama. Recept postoji i gotova priča. A ta priča ima jednostavno rješenje i za takve bankovne poslove sa selom. A jasno je što raditi i s velikima kao što su Todorić i Pipunić, a još jasnije što raditi s velikim poljoprivrednicima, ali i što raditi s onim malima koje u ovim pregovorima nitko ne spominje. A upravo mnogo tih malih čini život u Hrvatskoj bolji. Sasvim je normalno da u Njemačkoj imaju kriterije za gospodarstva gdje samo jedan član živi od poljoprivrede. Oni, dakako nemaju kao mi 200 hektara zemlje, nego 60, 70, a i nemaju 100 krava, nego 20, 30. I jasno je da imamo u idiličnim selima Austrije i Bavarske 10 farmi s 20 krava, jednu s 50, a ne kao kod nas. U pet sela nema ni jedna krava, a u šestom jedna farma s 300 krava koja je dužna i bogu i vragu.

HPB agropodružnica

Je li bilo pokušaja stvaranja tih seljačkih i agrarnih banaka? Iskreno rečeno, jest. Nešto je uz pomoć države i tadašnje Vlade pokušano s Agroobrtničkom bankom, a bila je i nekakva HPB agropodružnica.

Prvu Agropodružnicu Hrvatske poštanske banke u prostorima bivše Gradske banke Osijek, svečano su otvorili tadašnji predsjednik Stipe Mesić i predsjednik Sabora Vladimir Šeks. Na prigodnoj svečanosti, koja je okupila predstavnike Vlade Republike Hrvatske, lokalne i regionalne uprave i samouprave, Crkve, gospodarstvenike i klijente, nazočnima se gostima obratio i Josip Protega, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke koji je tom prilikom rekao:

"U Agropodružnici Hrvatske poštanske banke domaćim poljoprivrednicima ćemo, uz sve potrebne informacije i savjete, ponuditi i pakete bankarskih proizvoda i usluga kako bismo im pomogli u financiranju poljoprivrednih projekata i premoštavanju poslovnih ciklusa. Spremni smo poduprijeti svaki zahtjev za koji ocijenimo da ima realnih osnova za uspjeh. Želimo biti aktivni sudionici gospodarskog i poljoprivrednog razvoja Hrvatske i banka koja će taj razvoj moći pratiti te doprinositi njegovom ostvarenju". To je bilo u jesen 2007. godine.

Kako stvoriti preduvjete za kvalitetnu agrobanku?

I što je na kraju bilo dalje? Na vrbi sviralo. Bolja su rješenja za poljoprivrednike svojevremeno imale Županjska, Gradska, Cibalia, kao lokalne banke. No, njih je jedan Marko Škreb poslao u ropotarnicu povijesti. One su stvarno pratile svoje klijente koji su bili poljoprivrednici ili su radili s poljoprivredom. U Srbiji su isto išli s nekom agrobankom mahati. I znate što se dogodilo. Otišla je u stečaj. Sada imaju neku Novu agrobanku gdje smještaju neke nove svoje uhljebe.

Međutim, sada ponovno slušamo slične priče. A u poljoprivrednoj politici Ministarstva dovoljno je istaknuti kako će sufinancirati kamate i kako osigurati garanciju.