Tko koliko radi u poljoprivredi?

Božić i Nova godina period je kada se u poljoprivredi najmanje radi. Osim stočara, većina ostalih poljoprivrednika je na zasluženom odmoru. Prilika je to za napisati priču o radu u agraru. Naravno kroz brojke, jer one najbolje pričaju.

Jedan od ciljeva poljoprivredne politike je uvijek i ruralni razvoj, a njega se najbolje može mjeriti kroz nekoliko brojki. Evo jedne. Koliko koja proizvodnja troši rada po jedinici površine? Jedinica površine je naravno hektar.

Zbog različitost stupnja moderniziranosti gospodarstava, u donjim kalkulacijama sam pretpostavio prosječnu učinkovitost. Što to znači? Primjera radi, to znači da se ratarske operacije u tim kalkulacijama izvode s traktorima od 120 KS i 300 KS. S obzirom na brojna dvorišta koja sam obišao, rekao bih da je ovo neka prosječna traktorska oprema u hrvatskom ratarstvu. Usporedbe radi, da rade s traktorima od 240 i 600 KS, bio bi potreban duplo manji broj sati rada.

Potreba za radom

Evo što kažu brojke, koliko koja vrsta poljoprivredne proizvodnje stvara potrebe za radom odnosno koliko zaposlenosti stvara proizvodnja pšenice, vina, maslinova ulja ili proizvodnja mlijeka.

• uljarice i žitarice. Moje kalkulacije agrotehničkih operacija od sjetve do žetve, kažu - za pšenicu, kukuruz, soju i suncokret 8 do 10 sati rada po hektaru. Računam prosjek od 9 sati/ha. Ovome dodajem i sate koji nisu agrotehničke operacije na polju - radiona, logistika (sjeme, gnojivo, voda…), nabava, administracija, edukacija, bolovanja, godišnji odmor. Računam ukupno oko 20 sati rada/hektaru.
• krmiva. Silažni kukuruz 15 sati/ha. Visokovlažni kukuruz 12 sati/ha. Plus dodatni sati kao i gore - računam ukupno oko 25 sati rada/hektaru.
• mehanizirano voćarstvo (sve strojne operacije osim rezidbe) - računam jednog radnika na 25 hektara. 80 sati rada/hektaru.
• jabuka (i slične kulture koje se beru ručno i imaju zahtjevnu rezidbu): 800 sati/hektaru.
• vinograd (strojna berba). 200 sati rada/hektaru.
• povrtlarstvo (strojna sadnja, strojna berba). 50 sati/hektaru.
• povrtlarstvo (ručna berba, npr. kupus, lubenice…). 300+sati/hektaru.

Kako se vole rad i stočarstvo?

• tov junadi. Moderne farme ne traže više od 2 radnika na 500 bikova. Tih istih 500 bikova traži sotinjak hektara zemljišta za proizvodnju krme, pa ću radu na farmi dodati i rad na polju. 25 sati rada na polju (krmiva su zahtjevnija od uljarica i žitarica) + 40 sati rada na farmi (radio sam na bazi 500 bikova + 100 ha zemlje, pa sve sveo na sat/ha). Ukupno 65 sati/hektaru. Tri puta više nego čisto ratarstvo.
• sustav krava tele. sličnom logikom kao kod tova junadi, samo ide ispaša i spremanje sjenaža umjesto kukuruzne silaže/VVK. Ukupno 40 sati rada po hektaru.
• muzne krave. sličnom logikom kao i gore - 500 bikova je cca 300 uvjetnih grla za 100 ha zemljišta, pa ovdje računam da je to ekvivalent farmi 200 muznih krava. Teško ćete naći takvu farmu s manje od 4 radnika - kad to ubacim u excel dobijem za muzne krave oko 100 sata rada/hektaru.

Na govedarstvu ću stati što se tiče stočarstva - kod svinja i peradi su potrebe za radom niže nego u govedarstvu.

Sumarno, vrste proizvodnje po njihovoj potrebi za radom bi grupirao u glavne tri skupine s obzirom na količine sati rada po hektaru:

1. ratarstvo: najniža zaposlenost od 20tak sati/hektaru. To znači da 100.000 ratarskih hektara zapošljava samo 1.000 radnika
2. mehanizirano voćarstvo i povrtlarstvo, govedarstvo: srednja zaposlenost 50-100 sati/ha. Na prosjeku od 75 sati/ha, to znači da 100.000 ovakvih hektara zapošljava 3.750 radnika
3. jabuka, vinogradi ručna berba, ne-mehanizirano povrtlarstvo, bobičasto voće, jagode: visoka zaposlenost 250-2000+ sati/ha. Na prosjeku 500 sati/ha, to znači da 100.000 ovakvih hektara zapošljava 25.000 radnika.

Iz ove tri brojke je jasan smjer ako želimo bolje naseljene ruralne prostore. Pšenica stvara puno manju potrebu za radom, čak desetke puta manju u odnosu na proizvodnju jabuka, vinogradarstvo ili ne-mehanizirano povrtlarstvo.

Slaba “radnost” pšenice je još jedan razlog da promijenimo hrvatske plodorede. Posljedično, bit će više djece u hrvatskim selima.

Priča u priči: Koliko zaposlenosti/hektaru stvaraju neke poljoprivredne tvrtke?

Belje: 1.200 radnika - 20.000 hektara: to je 120 sati rada po hektaru (ratarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, industrija)

Žito grupa: 1.200 radnika - 21.000 hektara: to je oko 114 sati rada po hektaru (ratarstvo, stočarstvo, industrija)

Vrana: 140 zaposlenih - 800 hektara: oko 350 sati rada po hektaru (ratarstvo, povrtlarstvo, stočarstvo)

Zrno zdravlja: 5 radnika - 115 hektara: oko 80 sati rada po hektaru (voćarstvo)

PPK Valpovo: 120 radnika - 5400 hektara: to je oko 44 sata rada po hektaru (ratarstvo, stočarstvo, industrija)

Iz ovih brojki je bitno zaključiti da tvrtke koje se bave povrtlarstvom ili voćarstvom, kao i tvrtke s integriranom industrijom i stočarstvom stvaraju značajno više rada po hektaru, u odnosu na čiste ratarske proizvođače.
Ovo je još jedan od razloga zašto hrvatska poljoprivreda treba i velike tvrtke - u našem slučaju oni stvaraju višu zaposlenost po hektaru nego što je prosjek tipičnog OPG-a ratarskog profila. Velike tvrtke našle su način kako postati konkurentne u stočarstvu i industriji, te generiraju višu zaposlenost u ruralnim zajednicama.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.

Usporediti ću to s nekim OPG ratarima koje poznajem - 220 ha, 2,5 zaposlena: 22 sata rada/ha. 700 ha, 4 zaposlena: 11 sati rada/ha.

Priča u priči 2: Koliko zaposlenosti po hektaru stvara visokoučinkovito ratarstvo?

Zamislite visokoučinkovito poljoprivredno imanje od 10.000 hektara, u jednom komadu, s odličnom infrastrukturom, velikim tablama, najboljim traktoristima, mehaničarima i tehnolozima, traktorima od 800 KS i kombajnima s 15-metarskim hederima. Plodored pšenica-kukuruz-soja-suncokret.

Koliko rada treba takva visokoučinkovita proizvodnja? Nabacao sam brze brojke i one kažu da bi sustav koji bi funkcionirao savršeno to mogao raditi s oko 5 sati rada/hektaru.

To je 500 zaposlenih na 100.000 hektara. Odnosno 5.000 zaposlenih na cijelu hrvatsku poljoprivredu (baza milijun hektara).